Sestrinstvo unutar Centra za hitni prijem odražava se kroz širok spektar aktivnosti u akutnom zbrinjavanju bolesnika. Osnovni elementi tog spektra su timski rad i multidisciplinarni pristup koji omogućuju funkcionalnu i kvalitetnu brzinu procjene stanja i skrbi tog pacijenta.
Opsežno znanje o hitnim stanjima, komunikacijske vještine i profesionalnost osnovne su kompetencije svake medicinske sestre ovog Centra. Multidimenzionalnost hitne sestrinske skrbi očituje se u sveobuhvatnom pristupu hitnom pacijentu. Osim zbrinjavanja akutnog problema,medicinska sestra zdravstvenu njegu usmjerava i na ostale aspekte zdravlja (biološki,psihološki,društveni i duhovni). Holistički pristup je polazište sestrinske skrbi za svakog pacijenta.
Zadnjih nekoliko godina provodi se unapređenje unutarbolničke hitne službe na nacionalnoj razini osnivanjem centraliziranih hitnih prijema i uvođenjem najnovijih smjernica u zbrinjavanju hitnih pacijenata.
KBC “Sestre milosrdnice” je jedna od prvih ustanova u RH koja se odlučila na reorganizaciju unutarbolničke hitne službe, kako bi podigla kvalitetu zbrinjavanja hitnih pacijenata. Prvi koraci formiranja Centra nastali su u svibnju 2012.godine, a službeno je postao Centar za hitan prijem u drugoj polovici 2013.godine. Zbog daljnjeg podizanja kvalitete u zbrinjavanju hitnih pacijenata u planu je izgradnja novog Centra za hitnu medicinu.
U ovom trenutku Centar objedinjuje pet specijalističkih grana medicine (interna, kirurgija, neurologija, dermatologija i psihijatrija). Osam medicinskih tehničara i dvadeset četiri medicinske sestre zbrinjavaju hitna stanja iz gore navedenih područja.
Svaka smjena ima voditelja smjene. Uloga voditelja smjene je izuzetno odgovorna, upravo zbog dinamike rada u hitnoj službi. Voditelj smjene nakon primopredaje pruža daljnje upute osoblju u smjeni, koordinira radom osoblja te nastoji riješiti konfliktne situacije.
Timski rad Centra je temelj za kvalitetno zbrinjavanje hitnih pacijenata. On nije prisutan samo kod njegovog osoblja,već se primjenjuje i kroz kvalitetan odnos sa vanjskim suradnicima. Da bi se pacijent zbrinuo na najkvalitetniji način nužna je logistička potpora ostalih subjekata izvan hitnog prijema kao što je na primjer izvanbolnička hitna služba. Pravovremena dojava o dolasku vitalno ugroženog pacijenta od strane izvanbolničke hitne službe uvelike pomaže u zbrinjavanju i utječe na krajnji ishod liječenja.
Struktura Centra za hitni prijem:
- Trijaža – procjena pacijenta po ATS-u (determinacija hitnosti stanja i procjena dozvoljenog vremena čekanja na početak pregleda liječnika i samog liječenja, koristi se 5 stupnjeva hitnosti od 0 do 120minuta).
- Reanimacijska sala – služi zbrinjavanju vitalno najugroženijih pacijenata i njihovom održavanju do premještaja u JIL ili operacijsku salu.
- Akuti dio – prostor opremljen za zbrinjavanje pacijenata visokog stupnja hitnosti.
- Opservacijsko-subakutni dio – prostor namijenjen za pripremu i nadzor pacijenata tijekom/nakon invazivnih i neinvazivnih terapijskih i dijagnostičkih postupaka.
- Tri ambulante za obradu pacijenata nižeg stupnja hitnosti.
- Sala za male zahvate.
U Centru za hitni prijem tijekom 24 sata u prosjeku se obradi oko 130 pacijenata, što na mjesečnoj razini iznosi između 2800 do 3100 pacijenata.
Suvremenost u radu hitnog prijema očituje se u primjeni najnovijih smjernica u zbrinjavanju hitnog bolesnika, kompletnoj tehnološkoj i informativnoj potpori te primjeni Australsko-azijske ljestvice trijaže. Primjenom Australsko-Azijske ljestvice trijaže omogućen je organizirani sustav protoka pacijenata koji pruža informacije o pacijentima od trijaže do procjene, liječenja i zbrinjavanja.
Kako bi medicinske sestre i medicinski tehničari Centra pratili sve nove promjene hitnih postupaka kod pacijenta, prolaze tečajeve trijaže i tečajeve neposrednih mjera održavanja života koji su organizirani od strane Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Hrvatskog društva za reanimatologiju.
Kontinuirana edukacija, usavršavanje i obnavljanje postojećeg znanja osnovni je preduvjet za kvalitetan rad medicinske sestre i tehničara u hitnom prijemu. Biti suosjećajan i objektivan u istom trenutku od velike je važnosti kako bi se djelovalo brzo i odlučno za dobrobit bolesnika.