Pripremila: Anamarija Biščanin, bacc.med.techn., Centar za hitni prijem; Kontakt: anamarija.biscanin91@gmail.com
Karcinomi su po učestalosti drugi po redu uzrok smrti kako u svijetu tako i kod nas unatoč velikom napretku koji je medicina postigla u njihovom liječenju i otkrivanju.
Maligna bolest predstavlja jedinstveno iskustvo. Spoznaja da netko boluje od karcinoma i danas djeluje zastrašujuće, a takva životna situacija čini bolesnika posebno osjetljivim. Svaka bolest, pogotovo ovako ozbiljna i teška, mijenja čovjekov život, prioritete i potrebe, a obitelj stavlja u neočekivani i nepoznati položaj s malo vremena za situacijsko i emotivno snalaženje.
Osobe različito reagiraju na spoznaju da boluju od maligne bolesti. Prvih 100 dana od postavljanja dijagnoze smatra se najtežim periodom.1 To je period prilagodbe na novonastalu situaciju. Istraživanja pokazuju da se 50% bolesnika adekvatno prilagođava i često pokazuje neočekivane sposobnosti prilagodbe.2
Veliki broj oboljelih osoba od malignih bolesti, novi postupci i metode liječenja, produljenje života oboljelih, zahtijevaju od medicinske sestre posjedovanje brojnih specifičnih znanja i vještina te provođenje skrbi koja je vrlo složena i zahtjevna kroz komunikaciju, poučavanje, kritičko mišljenje te nezaobilaznu suradnju sa ostalim članovima zdravstvenog tima i laicima.
Intervencije medicinske sestre usmjerene su na prevenciju malignih bolesti, pomoć pri njihovom ranom otkrivanju putem provođenja edukativnih programa, rješavanje sestrinskih problema koji se javljaju pri dijagnostičkim postupcima, liječenju i tijekom oporavka oboljele osobe i ponovnom uspostavljanju svakodnevne rutine osobe. Posebno područje predstavljaju i intervencije usmjerene ublažavanju nuspojava lijekova, između ostalog i kemoterapije.
U radu (dostupnom kod autora) mogu se pronaći druge korisne informacije vezane uz ovo područje rada medicinske sestre.