Pripremila: Božica Leško, bacc.med.techn.
Bolesti srca i krvnih žila na vrhu su ljestvice smrtonosnih bolesti u svijetu. Svake godine od njih umire oko 17,3 milijuna ljudi, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj porasti i do 23 milijuna. Srčano žilne bolesti mogu se spriječiti ako djelujemo na čimbenike rizika koji ih uzrokuju, a na koje možemo i sami utjecati. Ti čimbenici su: povišeni krvni tlak, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost koja ima za posljedicu prekomjernu tjelesnu težinu.
Svjetski dan srca obilježava se svake godine, zadnji vikend u mjesecu rujnu. U Zagrebu je 26. rujna 2015.g., na Cvjetnom trgu, od 10 do 14 sati, održana javno zdravstvena akcija na kojoj se građanima Zagreba mjerila glukoza u krvi, kolesterol, krvni tlak i indeks tjelesne mase (BMI, engl. Body Mass Index). Osim toga, građani su educirani o čimbenicima rizika, informirani o normalnim parametrima krvnog tlaka, masnoće, glukoze i indeksu tjelesne mase te su poticani na promjene loših životnih navika. Osobe koje su imale visoke parametre naručivane su na pregled u Poliklinici Srčana, Draškovićeva 13.
Ovu javno zdravstvenu akciju organizirali su: Hrvatsko kardiološko društvo, Hrvatska kuća srca, Grad Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Sveučilište u Zagrebu (Medicinski fakultet), World Heart Federation (Svjetska kardiološka federacija) i Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara.
Preporuka Svjetske kardiološke federacije je da se obrati pozornost na svoj vlastiti dom, obitelj, svoje radno mjesto, jer i male promjene mogu umanjiti rizik od bolesti srca i moždanog udara.
Najvažnije preporuke u prevenciji su:
- Ograničiti upotrebu gotovih industrijskih proizvoda koji često sadrže više količine šećera, soli i masti
- Jesti više sezonskog voća i povrća
- Prestati pušiti
- Prestanak pušenja u vlastitom domu najbolji je način pružanja pozitivnog primjera vlastitoj djeci. Pasivno pušenje ubija svake godine više od 600.000 nepušača, uključujući i djecu. (Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija)
- Naučiti prepoznavati simptome i znakove srčanog ili moždanog udara i tako pomoći svojim bližnjima
- Biti aktivan (voziti bicikl, pješačiti, ograničiti vrijeme provedeno pred televizorom ili kompjuterom
- Posavjetovati se sa svojim liječnikom.
- Započeti s kraćim aktivnostima i postupno ih povećavajte sve dok ne dostignete
- ciljnih 150 minuta umjerenih aerobnih vježbi na tjedan.
- Nikad nije prekasno za početak !!!
Zajedničkom akcijom možemo doprinijeti globalnom cilju smanjenja prerane smrtnosti od srčanožilnih bolesti za najmanje 25% do 2025. godine. (Izvor: Svjetska kardiološka federacija)
Iz KBC Sestre milosrdnice, Klinike za bolesti srca i krvnih žila, sudjelovale su tri medicinske sestre: Renata Čosić, dipl.med.techn., Lidija Ban, bacc.med.techn i Božica Leško, bacc.med.techn.