„Sluša se, ali se ne čuje. Čuje se, ali se ne razumije. Razumije se, ali se ne prihvaća. Prihvaća se, ali se ne prakticira. Prakticira se, no koliko dugo?“
– Konrad Lorenz
Jeste li znali da 80% našeg vremena provedemo u komunikaciji?
Ako takav veliki dio našeg vremena provedemo u dobroj komunikaciji, onda smo zadovoljniji i zdraviji. Loša komunikacija utječe na naše kognitivne sposobnosti te mentalno i fizičko zdravlje.
Prošlogodišnji Međunarodni dan za sigurnost pacijenta obilježen pod motom: “Šutnja je opasna” bio je namijenjen promicanju boljeg komuniciranja u zdravstvu na svim razinama (liječnik/sestra – pacijent, međusobna komunikacija zdravstvenih djelatnika).
Poznato je da dobra komunikacija između liječnika i drugog zdravstvenog osoblja s pacijentima i njihovim obiteljima značajno poboljšava zdravstvene ishode, a neprimjerena i neučinkovita komunikacija dovodi do nesuradnje, povećava mogućnost propusta i grešaka što također ugrožava sigurnost pacijenata.
Važnost dobre i jasne komunikacije u prevenciji i kontroli infekcija
Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi predstavljaju komplikaciju dijagnostike, liječenja i njege bolesnika kao neželjeni događaj. Visoka učestalost bolničkih infekcija pokazuje lošu kvalitetu pružanja zdravstvene skrbi.
Timovi za kontrolu bolničkih infekcija moraju imati sposobnost poučavanja i edukacije o načelima i praksi prevencije infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Edukaciju moraju proći svi zdravstveni i nezdravstveni djelatnici koji mogu doći u kontakt s pacijentima ili medicinskom opremom, s ciljem podizanja svjesnosti o potrebi prevencije bolničkih infekcija i stvaranja klime za povećanje sigurnosti bolesnika.
Neučinkovita komunikacija u kontroli bolničkih infekcija može biti potencijalni uzrok nepridržavanja mjera predostrožnosti od strane zdravstvenog osoblja osobito tijekom premještaja bolesnika s jednog odjela na drugi. Time se nepotrebno izlažu djelatnici i drugi pacijenti riziku od infekcije. Kvalitetna komunikacija u prevenciji i kontroli bolničkih infekcija uvjetovana je osim samom vještinom komunikacije, znanjem, iskustvom i mnogim drugim čimbenicima, kao što su uvjeti rada, radna okolina te interes i usmjerenost na određeni koncept zdravstvene skrbi. Dosljednost i dobra međusobna komunikacija pomažu u podizanju kvalitete rada i zadovoljstvu pruženom skrbi.
Pripremila: Ružica Grozdek, dipl. med. techn., Odjel za sprječavanje i kontrolu bolničkih infekcija