Vinkovci, travanj 2016.

Tekst pripremile: Anamarija Tvorić, bacc.med.techn. i Ivana Marković, bacc.med.techn.

Dana 15. i 16. travnja 2016. godine djelatnici Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice sudjelovali su u javnozdravstvenoj akciji koja je održana u sklopu 20. Sajma zdravlja u Vinkovcima, u organizaciji Grada Zagreba i udruge „Zdravi pod suncem“. Na sajmu su provođeni besplatni pregledi kože i madeža s ciljem ranog otkrivanja melanoma i drugih oblika raka kože. Posjetitelje sajma se educiralo o važnosti zaštite kože od sunca, kao i o samokontroli kože. U kampanji su sudjelovale medicinske sestre: Anamarija Tvorić, i Ivana Marković, a preglede su obavljali specijalisti dermatovenerolgije: dr. Sanja Poduje, dr.sc. Marija Buljan i dr. Sanja Špoljar.

Preporuke za prevenciju zloćudnog tumora kože

Melanom je zloćudni tumor kože koji se može razviti iz postojećeg madeža, ali još češće na koži gdje prethodno nije bila prisutna nikakva promjena. U ranom stadiju, melanom se može uspješno liječiti i tada je prognoza dobra. Uznapredovali melanom može metastazirati u druge dijelove tijela te predstavlja ozbiljnu, ponekad smrtonosnu bolest. U Hrvatskoj godišnje od melanoma oboli oko 600 osoba, s tendencijom trajnog povećanja broja oboljelih.

Osobe s povećanim rizikom za nastanak melanoma su:

• osobe svijetle puti, svijetlih očiju i kose,
• osobe s mnogobrojnim madežima na tijelu (više od 50 madeža),
• osobe koje imaju „sumnjive“ tj.displastične madeže (nepravilnog oblika, raznoliko obojene, veće od 6 mm),
• osobe koje su više puta tijekom života zadobile sunčane opekline,
• osobe koje se pretjerano i nezaštićeno izlažu suncu ili umjetnim izvorima UV zraka (solarij, UV lampe za tretman noktiju),
• osobe u čijoj je obitelji bilo oboljelih od melanoma i osobe koje su prethodno već liječene od melanoma ili drugih kožnih karcinoma,
• osobe koje uzimaju imunosupresivnu terapiju.

Normalni madeži su male, obično smeđkasto obojene mrlje na koži koje se mogu vidjeti u većine ljudi. Samo manji broj madeža je prisutan na koži od rođenja, dok većina madeža nastane tijekom života. Madeži se smatraju dobroćudnom i normalnom pojavom, ali svaku promjenu u ili oko madeža treba ozbiljno shvatiti jer ona može biti prvi znak pojave melanoma.

Kako bi lakše pratili promjene u madežu, slijedite ABCDE pravila koja su vrlo korisna za otkrivanje „sumnjivih“ madeža na tijelu. Ona se odnose na promatranje određenih karakteristika madeža i sličnih obojenih promjena na koži. U dijagnostici melanoma ABCDE pravila služe liječnicima u svakodnevnom radu, ali svatko ih može primijeniti pri samopregledu kože. Ako primijetite bilo koju od dalje navedenih promjena na madežu obratite se dermatologu. Dijagnoza melanoma je pouzdana tek nakon što se sumnjiva promjena na koži u cijelosti operativno odstrani i pregleda patohistološki. Daljnji postupak ovisi o uznapredovalosti melanoma, a prognoza je bolja što je dijagnoza ranije postavljena.

UV ZRAČENJE

Sunce predstavlja najvažniji čimbenik okoline za razvoj melanoma u fenotipski osjetljivih osoba. Izloženost ultravioletnom svjetlu predstavlja različit rizik za razvoj melanoma u različitim rasama, te je različit u različitim populacijama unutar iste rase. Izloženost većem UV indeksu tijekom godine i boravak u nižim geografskim širinama povezana je s pojavom većeg broja melanoma. Upravo radi prevencije i bolje informiranosti o štetnosti UV zraka, uveden je pojam UV indeks kao mjera količine UV zraka koja odgovara njihovu djelovanju na kožu, a izražava se brojčano od jedan do deset. Što je UV indeks veći, savjetuje se što kraći boravak na otvorenom prostoru. Glavni izvor ultravioletnog (UV) svjetla na Zemlji je sunčevo svjetlo. Ultravioletno A (UVA) svjetlo valne je dužine od 400 do 315 nm i predstavlja više od 98% ultravioletnog spektra sunčevog  svjetla. UVA  zrake uzrokuju preplanulost kože i ne izazivaju opekline. Prodiru u dublje slojeve kože i odgovorne su za njezino ubrzano starenje. Treba znati da prolaze kroz oblake, prozorsko staklo i prodiru pola metra u dubine vode, a koriste se i u solarijima. Epidemiološke studije navode porast melanoma u korisnika solarija i u bolesnika nakon provedene PUVA terapije (UVA + psoralen). Rizik se značajno povećava kada se s uporabom solarija započinje prije 35 godine života i raste s brojem izlaganja. Ultravioletno B (UVB) svijetlo valne je dužine od 315 do 280 nm i sačinjava manje od 2% ultravioletnog spektra sunčevog svjetla. UVB zrake izazivaju opekline na koži, ubrzavaju starenje, a smatraju se odgovornima i za nastanak karcinoma kože. Kliničko iskustvo pokazalo je da imaju nepovoljniji učinak na kožu od UVA zraka zbog veće energije. Ultravioletno C (UVC) svijetlo valne je dužine od 280 do 100 nm i većinom se apsorbira u atmosferi.

Sunčevo svijetlo može uzrokovati oštećenje DNA direktno ili indirektno putem drugih staničnih kromofora. UV svjetlo kratkih valnih duljina (UVC, UVB) direktno oštećuje DNA te nastaju ciklobutan piramidin dimer i fotoprodukti  koji posjeduju citotoksično, mutageno i kancerogeno djelovanje. Ultravioletno svjetlo dugih valnih dužina (UVA, vidljivo svjetlo) indirektno uzrokuje oštećenje DNA reaktivnom molekulom kisika (ROS), kao slobodni kisik (O₂). Ultravioletnim svjetlom uzrokovano oštećenje DNA uzrokuje ili zaustavljanje staničnog ciklusa (dopuštajući DNA vrijeme za popravak) ili apoptozu keratinocita („sunburn cells“). Ne treba zanemariti činjenicu da UV zračenje ima kumulativni učinak (oko 80 posto ukupne ekspozicije postigne se do 18. godine života), čemu dodatno pridonosi sve češće korištenje solarija, zbog čega se ne preporuča, osobito djeci i mlađima od 18 godina.

Ipak, uz poštivanje savjeta za boravak na suncu i pravilan izbor proizvoda i razine zaštite, koji odgovaraju vašem tipu i zdravstvenom stanju kože, kao i situaciji u kojoj se nalazite, možete si priuštiti kvalitetan i zdrav boravak pod suncem. Kako bismo preventivno djelovali i zaštitili kožu od potencijalnih oštećenja, najpametniji izbor je upotreba preparata s visokim stupnjem zaštite od UVB i UVA zraka. Takvi proizvodi štite nas ne samo od nastanka opeklina, već i od razvoja raka kože i melanoma. Osim toga, pružaju nam sigurnost i od mogućih alergijskih reakcija, iritacije i dehidracije kože. Oznaka SPF (sun protection factor)  pokazuje koliko vremena je potrebno UVB zrakama da izazovu crvenilo kože kada se koristi zaštitno sredstvo, u usporedbi koliko je vremena potrebno bez zaštite. Naprimjer, ako se koristi zaštitno sredstvo sa SPF 15 faktorom, trebat će 15 puta više vremena nego ako se ne koristi zaštitno sredstvo. SPF 15 blokira otprilike 93% UVB zraka dok SPF 30 štiti otprilike 97%.  Kao zaštitni filteri koriste se oni mineralnog, kemijskog i organskog podrijetla. Upravo njihova kombinacija pruža učinkovitu i sigurnu zaštitu od sunca.

Savjeti za zdrav boravak na suncu:

• umjereno, kontrolirano i postupno se izlažite sunčevim zrakama,
• izbjegavajte izlaganje suncu između 10 i 16 sati i ne dopustite nastanak opeklina,
• koristite samo sredstva za zaštitu od sunca sa zaštitnim UVA i UVB faktorom, primjerena vašem tipu kože,
• ponavljajte nanošenje zaštitnog sredstva svakih dva sata i nakon svakog kupanja, znojenja ili brisanja bez obzira na stupanj zaštite koji to sredstvo osiguravane koristite sredstva za zaštitu od sunca kako biste produljili vrijeme izlaganja suncune zaboravite – opekline od sunca su opasne, posebno kod djece,
• djecu treba posebno dobro zaštititi od sunca jer je njihova koža osjetljiva, od malih nogu učite djecu pravilnom ponašanju i zaštiti od sunca,
• nosite laganu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala i ne zaboravite pokrivalo za glavu i sunčane naočale,
• osobama s proširenim venama i kapilarama sunčanje se ne preporučuje,
• ne koristite sredstva za izbjeljivanje postojećih pigmentacija, nego ona koja sprječavaju njihovu pojavu.