Sažetak
Zdravstvena struka svrstana je u visoko stresne profesije s obzirom na visoku odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, ali i izloženosti specifičnim stresorima poput kemijskih, bioloških i fizikalnih štetnosti te smjenskom radu. Produljeno radno vrijeme, smjenski i noćni rad, odgovornost pri donošenju odluka, kontakt s oboljelima i njihovim obiteljima te emocionalno iscrpljivanje u zdravstvenih djelatnika pridonose povećanom morbiditetu od psihičkih smetnji i psihosomatskih bolesti.
Djelatnici hitne medicinske pomoći predstavljaju skupinu ljudi koji su neophodni za zbrinjavanje svahodnevnih hitnih medicinskih stanja na brz i efikasan način. Kako bi postigli cilj često moraju izložiti i svoj vlasiti život, a svakodnevni radni zadaci s kojima se susreću predstavljaju stres te organizacijski i psihosocijalni izazov. Organizacijski izazovi su opseg radnih zadataka, smjenski rad, brze vremenske reakcije, ekonomska učinkovitost i slično, dok su psihosocijalni izazovi povezani s emocionalno zahtjevnim radnim okruženjem zbog izloženosti potencijalno traumatičnim događajima te izuzetno tešim i kritičkim stanjima. Djelokrug rada djelatnika hitne medicinske pomoći, zahtijeva veliki fizički i psihički napor. Noćni rad, dugotrajna izloženost stresu, emocionalno iscrpljivanje, manjak tehničara na radilištu i razne druge situacije kojim su djelatnici izloženi, doprinose razvoju bolesti štitnjače. Zdravstveni djelatnici moraju djelovati u različitim stresnim uvjetima te prilagoditi svoje stanje potrebama situacije i pacijenta suočavajući se sa raznim ograničenjima. Sva ta ograničenja stvaraju fizičke, fiziološke i psihološke zahtjeve prije, za vrijeme i nakon hitnog poziva.
Stres može doprinjeti neodstatku empatije prema poslu i pacijentima, nemogućnost povezivanja i samim tim funkcioniranja sa timom, nemogućnost prilagođavanja situacijama, nošenje tereta kući, a dugoročno razvoju nekih težih psiholoških stanja. Uporna izloženost takvim uvjetima rada i života svakako dovodi do prekomjerne aktivnosti autonomnog živčanog sustava, razvoja oštećenja mentalnog zdravlja, kardiovaskularne bolesti (KVB), metaboličkog sindroma i pretilost te mnogih drugih teškoća. Stoga je od izrazite važnosti rano prepoznavanje simptoma stresa kao i poznavanje metoda prevencije.
Autor: Marijo Rašić, bacc. med. techn., Objedinjeni hitni bolnički prijam, KBC Sestre milosrdnice
Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na adresu elektroničke pošte: m.rasic777@gmail.com