Predstavljamo sestrinstvo i srodne profesije Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu

1 onkologija naslovnaRazvoj Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu započinje 1963. godine osnivanjem Odsjeka za primjenu radioizotopa u sklopu Zavoda za radiologiju. 1977. godine Zavod za radiologiju postaje Zavod za nuklearnu medicinu i onkologiju, a širenjem djelatnosti stručno i prostorno, prerasta u Kliniku za onkologiju i nuklearnu medicinu u čijem sastavu danas djeluju:

 

 

 

 

 

  • Zavod za kliničku onkologiju s dnevnom bolnicom;
  • Specijalistički zavod za radioterapiju i terapiju radionuklidima;
  • Klinička jedinica – nuklearno medicinska onkološka dijagnostika i dijagnostika lokomotornog sustava;
  • Klinička jedinica – nuklearno medicinska funkcionalna i kardiovaskularna dijagnostika;
  • Klinička jedinica – laboratorijska dijagnostika bolesti štitnjače i  onkološka  dijagnostika;
  • Klinička jedinica za medicinsku fiziku.

Klinika se osobito ističe u dijagnostičkoj i terapijskoj primjeni radionuklida kod bolesti štitnjače, imunoterapiji melanoma, te u dijagnostici i terapiji onkoloških bolesti.

U skrbi za onkološkog bolesnika, u skladnoj međuzavisnoj funkciji, djeluju i surađuju razni profili zdravstvenih djelatnika srednjeg i višeg obrazovanja.

Danas je  na Klinici zaposlena 21 medicinska sestra, od čega je 10 prvostupnica. Sve su članovi Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske udruge medicinskih sestara i Hematološko – Onkološkog društva medicinskih sestara Republike Hrvatske, gdje sudjeluju aktivno i pasivno u organizaciji seminara i tečajeva.

Briga za onkološkog bolesnika postavlja  velike zahtjeve pred medicinsku sestru, obzirom na lokalizacije tumorskih bolesti i prisutnost komorbiditetnih dijagnoza, koje utječu na cjelokupnu skrb za takvog bolesnika. Iz tog razloga, u brizi za onkološkog bolesnika,važan je multidisciplinarni pristup. Od medicinske sestre se očekuje da u pružanju zdravstvene njege posjeduje široko znanje iz svih područja zdravstvenih djelatnosti. To joj omogućava da bude osposobljena za samostalno provođenje specifičnih terapija u onkologiji (kemoterapija, radioterapija, brahiterapija, imunoterapija…). Onkološki bolesnik zahtjeva individualni pristup u planiranju zdravstvene njege uz neizostavnu psihološku pomoć i edukaciju bolesnika i njegove obitelji u smislu preventivnih mjera, održavanja stanja i sprečavanja komplikacija proizašlih iz nerijetko „agresivnih” metoda terapija. Slijedom toga proizlazi potreba za trajnom edukacijom i usavršavanjem medicinskih sestara.

Unapređenje kvalitete rada medicinskih sestara na Klinici se provodi redovitim  sastancima i predavanjima gdje se raspravlja o aktualnim problemima u zdravstvenoj njezi onkoloških bolesnika. U cilju što bolje skrbi za bolesnika i kontinuiranog praćenja zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba,  prate se sestrinske sestrinske aktivnosti evidentirane u sestrinskoj dokumentaciji i planu zdravstvene njege.

Zdravstveni injženjeri i tehničari u laboratoriju, dijagnostici i radioterapiji odgovorni su za pripremu bolesnika za izvođenje svih nuklearno medicinskih dijagnostičkih i terapijskih procedura, kao i za pripremu radionuklidne doze. Oni izvode tehničke poslove snimanja, te obradu dobivenih digitalnih podataka. Također su uključeni u planiranje, CT simulaciju i provođenje zračenja linearnim akceleratorom. Članovi su Hrvatske komore zdravstvenih radnika, uključeni u program trajne edukacije, te aktivno ili pasivno sudjeluju u radu Udruge tehnologa u nuklearnoj medicini Republike Hrvatske.