Klinika za bolesti srca i krvnih žila, danas kao najmlađa Klinika KBC – a Sestre milosrdnice, s radom je započela u sklopu Odjela za unutarnje bolesti 1963. godine kada je osnovan Odsjek kardiologije sa stacionarnim i polikliničkim djelom kasnije preimenovan u Zavod za kardiovaskularne bolesti.

1971. godine osnovana je prva Koronarna i postkoronarna jedinica na području tadašnje države, koja je prerasla u suvremenu intezivnu jedinicu sa sofisticiranom dijagnostikom u liječnju kardioloških bolesnika.

Godine 1972. osnovan je Odjel za preoperativnu i opću kardiologiju (Kardiologija 2), današnji Zavod za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka. Te iste 1972. godine  osnovan je Laboratorij za kateterizaciju srca, 2015. godine preimenovan u Dijagnostičko – terapijski odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju, u kojem se danas obavlja veliki broj invazivnih i intervencijskih kardioloških procedura. U sklopu Zavoda za kardiovaskularne bolesti a zbog sve većih potreba bolesnika s bolestima na perifernim krvnim žilama, 1990. godine osnovan je Odjel za angiologiju, danas taj odjel nosi naziv Zavod za bolesti krvnih žila.

Od 2000. godine Zavod za kardiovaskularne bolesti, prvi u Republici Hrvatskoj, uvodi 24 – satnu pripravnost, uz timski rad koji čine; liječnik – intervencijski kardiolog, kardiološka medicinska sestra i inženjer medicinske radiologije. Cilj 24 – satne  pripravnosti je provođenje perkutane koronarne intervencije (PCI) u što ranijoj fazi akutnog infarkta miokarda. Uvođenjem Hrvatske mreže PCI, 2005. godine, uz veliki doprinos djelatnika tima za intervencijsku kardiologiju, osigurane su svim bolesnicima s akutnim infarktom miokarda jednake terapijske mogućnosti.

Unutar Klinike, Zavod za postkoronarnu skrb i aritmije od 2008. godine djeluje kao Referentni centar  za aritmije i elektrofiziologiju srca  Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i od 2017. godine ima certifikat kao Službeni edukacijski centar Europskog aritmološkog društva (ERTC).

Dana 1. listopada, 2015. godine Zavod za kardiovaskularne bolesti odvojio se od Klinike za unutarnje bolesti kao zasebna ustrojstvena jedinica te je osnovana  Klinika za bolesti srca i krvnih žila Medicinskog i Stomatološkog  fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Klinika je nastavna baza Škole za medicinske sestre Vinogradska, Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Rad Klinike danas je organiziran kroz četiri Zavoda, dva Dijagnostičko – terapijska odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju te za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju, Dnevnu bolnicu, Polikliniku i Dijagnostičkog odjela za ehokardiografiju i neinvazivnu kardiološku dijagnostiku.

Na Klinici su zaposlene 3 diplomirane medicinske sestre – tehničar, 26 prvostupnica sestrinstva,

43 srednjih medicinskih sestara, 8 fizioterapeuta/EKG tehničara, 2 fizioterapeuta, 16 liječnika kardiologa i 7 specijalizanata kardiologije.

Tijekom 2017. godine na Klinici je hospitalizirano 3.849 bolesnika, prosjek liječenja je 5,76 dana,  na 70 bolesničkih postelja.

ZAVODI

Zavod za intezivnu kardiološku skrb – medicinske sestre zbrinjavaju bolesnike u akutnoj fazi infarkta miokarda, kod akutnih poremećaja ritma, provode postupke oživljavanja, kontinuirani monitoring srčanog ritma, skrbe za bolesnike u liječenju terapijske hipotermije, vantjelesne membranozne oksigenacije (ECMO), bolesnike na mehaničkoj invazivnoj i neinvazivnoj ventilaciji, hemodinamskom praćenju, kao članovi tima koristeći suvremene tehnologije i postupke u zbrinjavanju vitalno ugroženih bolesnika.

Zavod za postkoronarnu skrb i aritmije – medicinske sestre zbrinjavanju bolesnike kod kojih se provode elektrofiziološka ispitivanja srca kao i liječenje aritmija radiofrekvetnom ablacijskom metodom uz kontinuirani monitoring – telemetriju, pripremaju i prate bolesnike za implantaciju elektrostimulatora srca, pripremaju bolesnike i sudjeluju pri izvođenju kardioverzije uz anesteziološki tim i liječnikom – kardiologom.

Zavod za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka – medicinske sestre zbrinjavaju bolesnike kojima je zbog kroničnog zatajivanja srca potrebna obrada za transplantaciju srca, bolesnike s kongenitalnim srčanim manama te bolestima srčanih zalistaka. Prva  bolesnica kojoj je izvršena transplantacija srca u našoj zemlji, obrađena je na ovom Zavodu. Kontinuirani monitoring/telemetrija je neophodan za stalno praćenje srčanog ritma kod takvih bolesnika uz dugotrajnu primjenu parenteralnih inotropnih i vazoaktivnih lijekova do transplantacije srca.

Zavod za bolesti krvnih žila – medicinske sestre zbrinjavaju bolesnike kojima se provodi kompletna neinvazivna i invazivna angiološka obrada zbog  patološki  promijenjenih perifernih krvnih žila, bolesti aorte kao i perkutane intervencije na koronarnim arterijama.

Svim našim Zavodima zajedničko je da medicinske sestre započinju i provode reanimacijske postupke, pripremaju i zbrinjavaju bolesnike  za elektivnu koronarografiju, kardiokiruške zahvate kojima je potrebno kontinuirano praćenje srčanog ritma/telemetrija. Ostali specifični postupci koje provode medicinske sestre su: priprema bolesnika, pribora i asistiranje kod postavljanja centralnih venskih katetera i njihovog održavanja, pri pleuralnim i abdominalnim punkcijama i drenažama, uzimanje briseva za mikrobiološku analizu, previjanje raznih oblika rana (akutnih, kroničnih, postoperativnih). Bolesnici koji se zaprimaju na naše Zavode često su  rizični bolesnici za nastanak oštećenja kože, imaju povećan rizik za pad, starije su životne dobi i potrebna im je kontinuirana zdravstvena skrb u cilju sprečavanja mogućih komplikacija.

Dijagnostičko – terapijski odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju – bitan je timski rad, medicinska sestra, intervencijski kardiolog i inženjer medicinske radiologije. Često su to hemodinamski nestabilni bolesnici sa slikom akutnog koronarnog sindroma koji se zbog tegoba javljaju u Centralni hitni prijem (CHP) ili ih se zaprima iz drugih Županija u okviru Hrvatske mreže primarne  perkutane koronarne intervencije (PCI).

Prikaz broja procedura u 2016. i 2017. godini

Dijagnostičko – terapijski odjel za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju – timski rad, medicinska sestra, liječnik kardiolog – aritmolog, liječnik pedijatar – aritmolog, inženjer medicinske radiologije. Procedure koje se provode su implantacija elektrostimulatora srca  i implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD),uređaja za resinkronizacijsko liječenje (CRT), elektrofiziološko ispitivanje srca i liječenje metodom ablacije kod bolesnika koji imaju aritmije. Od ožujka, 2018. godine provodi se elektrofiziološko ispitivanja srca i liječenje kod djece.

Dodatne informacije www.aritmije.kbcsm.

U oba dijagnostičko – terapijska odjela procedure se izvode u posebnim uvjetima, medicinsko osoblje je izloženo rendgenskom zračenju i moraju nositi specijalnu zaštitnu odjeću te dozimetre radi mjerenja količine zračenja. Procedure se izvode sa sterilnim materijalom i priborom,  uz primjenu lokalne anestezije/kratku opću anesteziju uz elektrokardiografsko praćenje bolesnika.

Dnevna bolnica – omogućuje bolesnicima bržu kardološku obradu bez hospitalizacije. Medicinske sestre organiziraju i pripremaju bolesnike za različite pretrage, provode edukaciju bolesnika o čimbenicima rizika, daju terapiju koju bolesnik ne može sam primijeniti kod kuće. Pružanjem zdravstvene usluge kroz dnevnu bolnicu prilagođavajući termine provođenja dijagnostike i liječenja, bolesnici nastavljaju sa svakodnevnim aktivnostima. Obradom bolesnika kroz dnevnu bolnicu rasterećuje se kapacitet stacionara i s time smanjuju se troškovi liječenja.

Poliklinka – obavlja se veliki broj kardioloških pregleda, prvih i kontrolnih, dijagnostičkih pretraga, snimanje EKG – a, 24h Holter ritma i tlaka, testova opterećenja, dopler krvnih žila i tillt table test. Rad poliklinike se odvija i kroz 24 satno dežurstvo. EKG tehničari snimaju EKG u CHP – u i na svim Klinikama našeg KBC – a, lokacija Vinogradska. Broj izvršenih pretraga tijekom proteklih godina se povećao  što je vidljivo iz  prikazanih stupaca.

Dijagnostički odjel za ehokardiografiju i neinvazivnu kardiološku obradu – obrada bolesnika za slikovnu pretragu srca kojom se može dobiti informacija o izgledu i funkciji različitih srčanih struktura,  debljina srčanog mišića, srčanih zalistaka – izgled i funkcija, postojanje prirođenih srčanih grešaka, stanje srčane ovojnice, prisustvo neželjenih tvorbi unutar srčanih šupljina.

Prikaz broja ultrazvučnih pregleda srca kroz protekle 4 godine.

SESTRINSTVO DANAS

Rad medicinskih sestara odvija se kroz jutarnji rad i rad u smjenama (12/24h). Hitni bolesnici na Kliniku zaprimaju se kroz 24 – satni Centralni hitni prijem, a tijekom jutra bolesnici naručeni na hospitalizaciju, ambulantne preglede i dijagnostičku obradu. Medicinske sestre imaju važnu ulogu u psihološkoj potpori bolesnika, provode zdravstvenu njegu i unapređuju njezinu kvalitetu u okviru svojih kompentencija, vode sestrinsku dokumentaciju, koriste liste Hrvatske komore medicinskih sestara, u pisanom i elektronskom obliku. Kontinuirano kroz 24 sata provode intervencije s ciljem sprečavanja komplikacija dugotrajnog ležanja, prevencije pada, oštećenja kože, ozljeda i krvarenja. U cilju sprečavanja infekcija posebnu pažnju i evidenciju posvećuju perifernim i venskim kateterima te urinarnim kateterima. Procjenjuju bol na skali za bol, sudjeluju u zbrinjavanju boli, provode edukaciju bolesnika i obitelji. Edukacija je usmjerena na promjene i utjecaje čimbenika rizika  na način i kvalitetu života oboljelih od različitih srčanožilnih bolesti..

Medicinske sestre trajno se educiraju i aktivno sudjeluju u raznim oblicima edukacija, pohađaju predavanja, tečajeve,  kardiološke simpozije i kongrese razvijajući sposobnosti i vještine za rad. Uključene su u rad  radnih skupina, Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara (HUKMS), osnovane 2007. godine. Udruga svake godine održava stručne skupove (simpozije, kongrese) na kojima se razmjenjuju iskustva, stječu nova znanja i korisne informacije o novim spoznajama, metodama liječenja i zdravstvenoj njezi kardioloških bolesnika. Da bi što kvalitetnije zadovoljile potrebe bolesnika i pratile napredak medicine i sestrinstva te da bi kompetentno radile usavršavaju i posjeduju znanje, vještine i sposobnosti koje se traže za siguran i djelotvoran rad. Medicinske sestre su uz višegodišnje radno iskustvo prepoznale važnost daljnjeg obrazovanja/školovanja uz rad, usavršavanja kao ulaganje u svoju profesionalnu karijeru na preddiplomskim, diplomskoj i postdiplomskoj razini.

Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.