Mihaela Horvat, Ivana Kuserbanj, Renata Brezak, Mihaela Ipša, Ana Kelava. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: akutni koronarni sindrom, koronarna intenzivna skrb, planiranje zdravstvene njege.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):473.

Kardiovaskularne bolesti su prioritetni zdravstveni problem, globalna epidemija, vodeći uzrok smrtnosti i invalidnosti u svijetu. Vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je incidencija u stalnom porastu. Ukupni mortalitet kod akutnog infarkta miokarda (AIM) je 30%.

Akutni koronarni sindrom obuhvaća dijagnozu nestabilne angine pektoris i akutnog infarkta miokarda. To je kliničko stanje kojemu je u podlozi nastala nagla ishemija miokarda. S obzirom na veliki prijelaz nestabilne angine pektoris u AIM, riječ je o sindromu koji se ubraja među najveće hitnosti u suvremenoj kardiologiji i medicini općenito.

Terapijski pristup dijelimo na invazivni (perkutana koronarna intervencija) i konzervativni (medikamentozno liječenje). Zdravstvena njega bolesnika s AIM provodi se u jedinici koronarne intenzivne skrbi. Obuhvaća skup mjera i postupaka kojim medicinska sestra provodi monitoring i zbrinjava bolesnika u najkritičnijem razdoblju bolesti i za to su joj potrebna specifična znanja.

Neupućenost u svezi s nedostatkom specifičnog znanja o ponašanju i promjeni životnog stila nakon otpusta iz bolnice je jedna od najčeščih sestrinskih dijagnoza kod pacijenata nakon preboljelog AIM. Intervencije su usmjerene edukaciji o prehrani, terapiji, fizičkoj aktivnosti, pušenju i kardiološkim kontrolama putem razgovora, pisanih materijala i multimedijalnih prezentacija.

Planiranje otpusta pacijenata iz bolničke skrbi je proces razvoja plana i programa za njegu bolesnika koji se iz jednog okruženja njege premješta u drugo. Potreba za planiranim otpustom je važna jer smanjuje broj bolničkih dana, prije svega pacijentima sa složenim potrebama, nastavlja se zdravstvena njega u kući te edukacija putem patronažne skrbi.