Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna i predstavlja najveću svjetsku manifestaciju Svjetske kardiološke federacije. Cilj najveće javnozdravstvene kampanje je podizanje svijesti građana o srčanožilnim bolestima, da ljudi žive dulje, bolje i zdravije. Srčanožilne bolesti, koje uključuju bolesti srca i moždani udar, vodeće su na listi bolesti sa smrtnim ishodom i svake godine odgovorne su za 17,5 milijuna preranih smrti a očekuje se da do 2030. godine njihov broj naraste na 23 milijuna.
Obilježavanju Svjetskog dana srca pridružila se Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Klinika za bolesti srca i krvnih žila, Služba za dijetetiku i prehranu i Škola za medicinske sestre Vinogradska. Tijekom javnozdravstvene akcije građanima se mjerio krvni tlak, šećer u krvi, tjelesna težina, tjelesna visina, izračunavao se index tjelesne mase, kardiovaskularni rizik i dijelili su se edukativni letci. Građane su savjetovali liječnici o redovitom uzimanju lijekova, kontroli vrijednosti kolesterola u krvi te prestanku pušenja i smanjenom unosu alkohola. Služba za dijetetiku i prehranu savjetovala je građane o pravilnoj prehrani, na smanjen unos soli i konzumaciju zaslađenih pića a na veći unos zdrave hrane. Fizioterapeuti Klinike za bolesti srca i krvnih žila ukazivali su na važnost održavanja fizičke aktivnosti sukladno mogućnostima, životnoj dobi i eventualnim bolestima.
Ovogodišnjoj javnozdravstvenoj akciji odazvalo se 195 građana u vremenu kroz dva sata.
Cilj Svjetske kardiološke federacije je do 2025. godine smanjiti preranu smrtnost uzrokovanu srčanožilnim bolestima diljem svijeta za 25%. Zato je ovogodišnji moto Svjetskog dana srca bio „Podijelite energiju“ kojom ga punite. Nahranite, pokrenite, volite svoje srce i o načinu pokretanja energije svoga srca nadahnite milijune ljudi diljem svijeta da se brinu o svome zdravlju.
Ovom javnozdravstvenom akcijom građane se želi potaknuti na razmišljanje, da budu svjesni svojih rizika, da su upoznati s vrijednostima svojih nalaza, da redovito posjećuju liječnika i na razumijevanje svih čimbenika rizika koji utječu na razvoj srčanožilnih bolesti.
Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.
Fotografije: Nedjeljko Đurić