Ivica Benko, Gordana Hursa, Gorana Spitek. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: kateterska radiofrekventna ablacija, komplikacije, medicinska sestra.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):475.

Kada se govori u liječenju aritmija u današnje vrijeme, za većinu srčanih aritmija, terapija antiaritmicima nije potpuno učinkovita, u smislu trajne supresije aritmije. Pri tome uporaba ovih lijekova povezana je s brojnim neugodnim i ozbiljnim nuspojavama. Upravo iz tog razloga invazivno liječenje aritmija pomoću kateterske radiofrekventne (RF) ablacije, zauzima sve veću ulogu u liječenju tahikardnih poremećaja srčanog ritma.

Postoji veliki broj komplikacija koje se javljaju za vrijeme ili nakon postupka kateterske RF ablacije. Komplikacije su vrlo rijetke i različite kod različitih postupaka. Ukupna incidencija periproceduralnih komplikacija iznosi 3%. Komplikacije koje se javljaju za vrijeme RF ablacije mogu se javiti uz bilo koji dio postupka: postavljanje perifernih uvodnica, kontinuirane sedacije i anestezije, izlaganja zračenju, insercijom i manipulacijom kateterskih elektroda u krvnim žilama i srčanoj šupljini te apliciranjem RF energije.

Općenito, dokazano je da se postotak komplikacija smanjuje s iskustvom ablacijskog centra, operatera i osoblja. Značajnu ulogu u prevenciji i pravovremenom uočavanju komplikacija imaju medicinske sestre. Od pripreme pacijenta na odjelu, pa do periproceduralne pripreme i praćenja medicinske sestre provode brojne i zahtjevne postupke koji uvelike utječu na tijek invazivnog zahvata. Upravo zbog zahtjevnosti zahvata, standardiziranje postupaka i korištenje prilagođenih protokola povećava kvalitetu skrbi i sigurnost pacijenta.

U radu su prikazana iskustva Centra za aritmije Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice te rezultati petogodišnjeg praćenja pacijenata podvrgnutih RF kateterskoj ablaciji.