Svakih nekoliko sekundi netko negdje treba krv. Biti dobrovoljni darivatelj krvi znači biti tamo gdje treba pomoći, znači dijeliti život (WHO).

Diljem svijeta 14. lipnja obilježava se Svjetski dan darivatelja krvi (World Blood Donor Day). Obilježava se kako bi se zahvalilo dobrovoljnim darivateljima na poklonu koji pomaže i često je presudan u spašavanju života te kako bi se podigla svijest o potrebi redovitog darivanja krvi radi osiguranja kvalitete, sigurnosti i dostupnosti krvi i krvnih preparata.

Nestašica krvi u Republici Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci

Transfuzija krvi i krvnih preparata pomaže u spašavanju milijuna života svake godine. Brojnim, često životno ugroženim, pacijentima pomaže da žive duže i kvalitetnije, a brojni komplicirani medicinski zahvati i kirurške operacije bez mogućnosti adekvatne transfuzije bile bi u potpunosti nemoguće. Transfuzija krvi često ima ključnu ulogu u spašavanju života majke i djeteta za vrijeme trudnoće i neposredno nakon poroda. Nezamjenjiva je uloga transfuzije krvi u prirodnim katastrofama i stradanjima nastalim djelovanjem čovjeka.

Postoje brojni slučajevi kada u liječenju i spašavanju života niti jedan medicinski pripravak ne može zamijeniti i nadomjestiti krv i krvne preparate dobivene od krvi dobrovoljnih darivatelja.

Zbog toga je kvalitetno organizirana služba transfuzijske medicine, koja potrebitim pacijentima omogućava dostupnost maksimalno sigurne transfuzije krvi i krvnih preparata, pravovremeno i u dovoljnoj količini, jedna od osnova kvalitetnog i učinkovitog sustava zdravstvene zaštite.

Iako službe organiziranog prikupljanja krvi, raznim akcijama diljem svijeta, nastoje ovaj problem približiti svekolikom pučanstvu, u brojnim, a povremeno u svim zemljama, osiguranje dovoljne količine sigurne i kvalitetne krvi i krvnih preparata predstavlja izazov koji nije lako ostvariti. U Republici Hrvatskoj dolazi samo do periodične nestašice krvi pojedinih krvnih grupa, najčešće ljeti, zbog većeg broja turista, prometnih nesreća i godišnjih odmora.

Tko može darovati krv?

Stoga se kontinuiranim edukativnim i promotivnim akcijama tijekom cijele godine, a posebno 14. lipnja, na Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi, izražava zahvalnost brojnim, često redovitim, darivateljima krvi te se podiže svijest o potrebi dobrovoljnog darivanja krvi.

Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu.

U prikupljanju i darivanju krvi, osobito je bitno pridržavati se načela dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.

Prodavanje krvi i organa je moralno neprihvatljiv čin, a krv plaćenih darivatelja iz više medicinskih i paramedicinskih razloga ima 6 do 10 puta veći rizik prijenosa zaraznih bolesti.

Republika Hrvatska ima dobro organiziranu službu prikupljanja krvi u kojoj sudjeluju Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Županijski zavodi za transfuzijsku medicinu i Hrvatski Crveni križ.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, prošle godine je u RH prikupljeno oko 190 000 doza krvi, oko 35% u transfuzijskim centrima, a 65% u organiziranim akcijama na terenu.

Krv može darivati svaka osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja, u dobi od 18 do 65 godina (odnosno do 70 godina ako krv daruje redovito 1 do 2 puta godišnje, nakon pregleda i odobrenja liječnika), tjelesne težine iznad 55 kg, proporcionalne visini, i tjelesne temperature do 37°C, vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka od 100 do 180 mmHg, dijastoličkog tlaka od 60 do 110 mmHg, vrijednosti pulsa od 50 do 100 otkucaja u minuti i razine hemoglobina kod muškaraca najmanje 135 g/l, a kod žena 125g/l.

Darivatelj ne može postati osoba kod koje postoji opasnost od uzimanja krvi za davateljevo zdravlje i/ili opasnost od dobivenih pripravaka za zdravlje primatelja.

Razlozi odbijanja darivatelja su najčešće rizična ponašanja darivatelja koja povećavaju mogućnost zaraze uzročnicima krvlju prenosivih bolesti, akutne ili kronične bolesti, nedavno cijepljenje, uzimanje pojedinih lijekova, nedavne operacije, trudnoća, putovanja u pojedine krajeve svijeta, nedavno tetoviranje, itd.

U slučaju da se dogodi promjena zdravstvenog stanja nakon darivanja krvi koja može utjecati na sigurnost krvnog pripravka, moralna je obaveza darivatelja da obavijesti službu koja je provela postupak uzimanja krvi.

Muškarci smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom između darivanja ne manjim od 3 mjeseca, a žene smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja ne manjim od 4 mjeseca.

Svaka osoba daruje 450 ml „pune“ krvi. Tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze darivatelja. Sav pribor za uzimanje krvi je sterilan i za jednokratnu upotrebu, a napravljen je na način koji onemogućuje njegovu ponovnu primjenu.

Pri svakom darivanju krvi uzorak krvi darivatelja se testira na prisutnost uzročnika krvlju prenosivih zaraznih bolesti (hepatitis B, hepatitis C, HIV i sifilis).

Potrebno je naglasiti kako je transfuzijom krvi, vrlo rijetko, ipak, moguć prijenos krvlju prenosivih zaraznih bolesti jer postoji period u kojem infekciju u krvi darivatelja nije moguće otkriti postojećim testovima zbog postojanja perioda inkubacije („Window period“). Mjerama probira davatelja i testovima krvi koji se danas upotrebljavaju, iako postoji, navedena mogućnost prijenosa infekcije je vrlo mala i u situacijama kada je to medicinski opravdano korist od transfuzije krvi i krvnih preparata višestruko nadilazi opasnost od potencijalne zaraze.

Osim darivanja pune krvi, što je daleko najčešće, ostali načini darivanja krvi su davanje pojedinih krvnih komponenti na staničnom separatoru (trombafereza, plazmafereza i leukafereza), prilikom čega se ostatak krvi vraća u organizam.

Nuspojave darivanja krvi pojavljuju se u oko 3 do 5% davanja, a najčešće su vazovagalne reakcije kao posljedica nelagode ili straha od krvi i igle ili naglog gubitka krvi na koje se kardiovaskularni sustav ne može dovoljno brzo prilagoditi.

Svaki se čovjek u gotovo svakom trenutku svoga života može naći u situaciji u kojoj mu zdravlje i život mogu ovisiti o mogućnosti provođenja pravovremene, adekvatne i sigurne transfuzije krvnih pripravaka, odnosno može se naći u situaciji u kojoj mu zdravlje i život mogu ovisiti o dobrovoljnom darivatelju krvi.

Biti dobrovoljni darivatelj krvi znači biti tamo gdje je nekome potrebna pomoć u borbi za zdravlje i život.

Uz dobrovoljne darivatelje krvi, svi se možemo osjećati sigurnijima, a uz malo dobre volje, darivanjem krvi možemo biti na strani zdravlja i života u situacijama kada je to najpotrebnije.

Pogledajte tjedni raspored darivanja krvi i provjerite trenutne zalihe krvi, kao i kampanju Svjetske zdravstvene organizacije u nastavku.

Pripremila: Ivana Ivanjko, bacc. med. techn., Zavod za transfuzijsku medicinu, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice