U petak, 24. svibnja 2019. godine, održao se 1. simpozij o akutnom koronarnom sindromu za medicinske sestre u organizaciji Ivice Benka, Renate Čosić i Božice Leško. Otvaranje i pozdravni govor održala je glavna sestra Klinike za bolesti srca i krvnih žila, Božica Leško, bacc. med. techn. koja se, za one koji ne poznaju KBC Sestre milosrdnice, osvrnula na povijesni razvoj KBC – a Sestre milosrdnice i Kardiologije unutar KBC – a i zahvalila na podršci i ostarivanju od ideje do realizacije simpozija prof. Diani Delić – Brkljačić, predstojnici Klinike za bolesti srca i krvnih žila te prof. Zdravku Babiću, pročelniku Zavoda za intezivnu kardiološku skrb.

Simpozij je pozdravila Ana Ljubas, dipl. med. techn., predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara i glavna sestra KBC – a Zagreb zaželjevši uspješan rad i dobrodošlicu medicinskim sestrama iz skoro cijele Hrvatske te Biserka Režek, dipl. med. techn., glavna sestra KBC – a Sestre milosrdnice i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo koja je u svome govoru istaknula važnost dobre komunikacije medicinskih sestara u njihovom svakodnevnom radu na svim razinama.

Akutni koronarni sindrom (AKS) je kliničko stanje koje podrazumijeva naglo nastalu ishemiju miokarda uz koju se veže nestabilna angina pektoris i veliki je rizik prijelaza u infarkt miokarda s mogućim smrtnim ishodom. To je  sindrom koji  predstavlja veliku hitnost u kardiologiji i zahtijeva hitnu perkutanu koronarnu intervenciju(PCI) ili fibrinolitičku terapiju, da se omogući što prije reperfuzija a s time i spriječe moguće komplikacije koje su predavači istakli u predavanjima.

Teme i predavači na simpoziju bili su:

Smjernice pri liječenju akutnog koronarnog sindroma (Diana Delić – Brkljačić)

Hrvatska PCI mreža (Zdravko Babić)

Novosti iz europskih i američkih smjernica za zbrinjavanje arterijske hipertenzije (Mario Ivanuša)

VSD kao mehanička komplikacija akutnog infarkta miokarda – prikaz slučaja (Ana Marinić, Vjera Pisarčić)

Poremećaji srčanog ritma u akutnom koronarnom sindromu (Ivica Benko)

Uloga medicinske sestre/tehničara pri defibrilaciji i elektrokonverziji ritmoloških komplikacija (Tomislav Marečić)

Edukacija bolesnika na terapiji tikagrelola (Mihaela Ipša, Renata Čosić)

Adherencija u usvajanju zdravih navika (Marina Heinrich)

Cilj drugog dijela simpozija bio je predstavljanje koronarnih jedinica  iz skoro cijele Hrvatske i to iz:

OB Bjelovar – Ružica Prpić; KB Dubrava – Biljana Hržić; OB Dubrovnik – Anita Miljas; ŽB Čakovec – Ljiljana Kralj; OB „dr. Ivo Pedišić“ Sisak – Tihana Ivanušec; OB „dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod – Željka Stojkov; OB Karlovac – Katarina Mihičinac; KB Merkur – Zdenka Čurić; OB Pula – Marina Jelinić; KBC Rijeka – Andrijana Verzon; KB Sveti Duh – Branko Borgudan; OB Zadar – Marija Kasun; KBC Zagreb – Marin Žilić; KBC Sestre milosrdnice – Renata Čosić

Na simpoziju je prihvaćena hvale vrijedna inicijativa od prof. Maria Ivanuše da se koncepti  predstavljanja koronarnih jedinica sa sestrinskog aspekta, prošire i objave u časopisu Cardiologia Croatica za  5. simpozij Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara koji će se održati od 07. do 10 studenog, 2019. godine u Makarskoj. Za koordinatora prikupljanja sažetaka odabrana je Renata Čosić  iz naše Klinike.

Kao i na svim prethodnim skupovima tako je i na ovom 1. simpoziju o akutnom koronarnom sindromu za medicinske sestre došlo do izražaja znanje, iskustvo i prijateljstvo Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara. Kardiološke medicinske sestre bez obzira je su li članovi intervencijskog tima u salama za PCI ili u koronarnim jedinicima ili na kardiološkim odjelima važan su i neprocjenjiv član tima, kardiolog – medicinska sestra.

Značenje riječi: ishemija – smanjena prokrvljenost; reperfuzija miokarda – uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju.

Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Treningu je prisustvovalo osamdeset i troje medicinskih sestara i tehničara, ali i radiološki tehnolozi iz intervencijskih centara diljem Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije koji su uspješno predstavili svoje intervencijske jedinice i prikazali podatke o broju učinjenih intervencija/zahvata u svojim intervencijskim centrima. Dijagnostičko – terapijski odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice predstavila je medicinska sestra Štefanija Čavić Aumiller u suradnji s glavnom sestrom Odjela, Jadrankom Daskijević. Nakon predstavljanja Odjela, uslijedila su stručna predavanja liječnika, intervencijskih kardiologa, doc. dr. sc. Borisa Starčevića i doc. dr. sc. Joška Buluma iz Zagreba te dr. Dragana Kovačića iz Celja i dr. Nikole Jagića iz Kragujevca.

Između stručnih predavanja održana je radionica za medicinske sestre i tehničare na simulatoru za koronarnu angiografiju uz stručno vodstvo liječnika te prezentacija najnovijih proizvoda koji se koriste u invazivnom liječenju kardioloških bolesti.

Na radionici, odnosno treningu, uz izvrsnu priliku za korisnu edukaciju i stjecanje novih znanja i iskustava iz područja intervencijske kardiologije, pružila se i prilika za ugodno druženje s kolegama iz drugih invazivnih i intervencijskih centara.

Pripremile: Štefanija Čavić Aumiller, medicinska sestra i Danijela Sorić Noršić, medicinska sestra, Klinika za bolesti srca i krvnih žila

Prvog dana simpozija (29. travnja) Radna skupina za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara organizira 1. sastanak kardioloških medicinskih sestara o aritmijama i elektrostimulaciji srca s prigodnim novostima iz aritmologije te prikazima slučaja iz svakodnevne sestrinske prakse u aritmologiji.

Organizator sastanka:

• Radna skupina za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara

Organizacijski odbor:

• Ivica Benko, Igor Ferjančić, Ana Ljubas, Marija Matoš, Marina Klasan

Web stranice simpozija

Finalni program

10.-12. ožujka 2016

Zagreb, Hotel Westin

Web stranice sastanka

Prva obavijest

Program medicinskih sestara

Pripremila: Božica Leško, bacc.med.techn.; Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju, KBC Sestre milosrdnice

U Zagrebu, u hotelu Westin, je od  06. do 09.11.2014. godine održan 5. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara/tehničara (HUKMS-a) s međunarodnim sudjelovanjem.

Vodeće teme Kongresa su bile:

• Intezivna i akutna kardijalna skrb;
• Prevencijska kardiologija i rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika;
• Invazivni i neinvazivni postupci u kardiologiji;
• Transplantacija srca;
• Slobodne teme.

Cilj Kongresa je bio razmjena iskustava i novih znanja te širenje i očuvanje suradnje oja već postoji ili će se razviti na našim susretima, kongresima i sve u svrhu  stvaranja temelja za razvoj sestrinstva kao profesije.

Kongresu je prisustvovalo oko 200 medicinskih sestara/tehničara iz Republike Hrvatske i iz susjednih zemalja: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije. Sudjelovali su i pozvani gosti predavači, medicinske sestre : D. Fitzsimons (Belfast, UK), C. Jennings (London, UK), F. Astin (Leeds, UK), D. Carroll (Boston, USA) te liječnici kardiolozi iz bolnica u Republici Hrvatskoj.

Tijekom Kongresa održano je četrdeset i sedam predavanja, predstavljeno dvanaest postera,  održana prezentacija kampanje naziva: „Oživi me“, a održane su i tri radionice pod nazivom;

• Prevencija stresa
• Neinvazivna ventilacija
• Znanstvena istraživanja i radovi u sestrinstvu

Trećeg dana Kongresa održana je izborna skupština na kojoj su izabrani članovi upravnog  odbora, predsjednik i dopredsjednik HUKMS-a te predsjednici radnih skupina:

1. Radne skupine za invazivnu i interventnu kardiologiju, aritmije i elektrostimulaciju srca;

2. Radne skupine za prevenciju kardiovaskularnih bolesti;

3. Radne skupine za srčano zatajenje;

4. Radne skupine za intenzivnu kardiološku skrb;

5. Radne skupine za edukaciju.

Za člana upravnog odbora ispred KBC Sestre milosrdnice izabrana je Božica Leško, za predsjednika Radne skupine za invazivnu i interventnu kardiologiju, aritmije i elektrostimulaciju Ivica Benko. U rad radnih skupina uključene su i druge medicinske sestre/tehničari Zavoda.

Nagradu za najbolji poster dobili su predstavnici: OB Zadar, UKC Ljubljana i KBC Zagreb.

Medicinske sestre/tehničari Zavoda za kardiologiju, Klinike za unutarnje bolesti, KBC Sestre milosrdnice i ove su godine aktivno sudjelovali na Kongresu s četiri prezentacije i to:

1. I. Benko, G. Hursa, G. Spitek  održali su predavanje naziva: „Komplikacije elektrofizioloških intervencija“;
2. B. Leško, L. Ban održale su predavanje naziva: „Pravovremenom edukacijom pacijenata do smanjenja mogućih komplikacija kod primjene antikoagulacijskih lijekova“;
3. R. Brezak, M. Horvat, I. Kuserbanj, M. Ipša, A. Kelava održale su predavanje naziva: „Planiranje zdravstvene njege bolesnika s akutnim koronarnim sindromom“;
4. M. Kralj, M. Pavličić, R. Čosić, T. Kos, K. Arbanas održale su predavanje naziva:      “ Uloga medicinske sestre u jedinici za intezivnu kardijalnu skrb“.

Ključne riječi: jedinica za intenzivnu kardijalnu skrb, medicinska tehnologija, bolesnik, uloga medicinske sestre.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):472.

Uloga medicinske sestre je da uspostavi ravnotežu između tehnike i humanosti odnosno da unese humanost u ophođenju s pacijentom, jer niti jedan aparat bez obzira na tehnološki napredak neće zamijeniti brižnost i suosjećajnost medicinske sestre.

Osobine i vještine medicinske sestre važna su spona između pacijenata i liječnika te je njena uloga veoma važna.

Svakodnevni rutinski poslovi, ali i iznenadne specifične situacije, kao i teški uvjeti rada medicinsku sestru mogu znatno psihofizički iscrpiti. Stoga je važno da medicinske sestre pronađu model kako se učinkovito nositi sa stresom i težinom radnih uvijeta. Viša razina obrazovanja i cjeloživotno učenje doprinose pronalasku novih strategija koje olakšavaju rad u jedinici za intenzivnu kardijalnu skrb. Kvalitete koje daju na važnosti medicinskoj sestri su komunikacijske vještine, emocionalna stabilnost, empatija, fleksibilnost, međuljudske vještine, fizička izdržljivost, poštovanje, znanje i niz drugih. Niz invazivnih i neinvazivnih pretraga koje se provode u jedinicama za intenzivnu kardijalnu skrb zahtijevaju specifična znanja, hrabrost i organizacijske vještine medicinske sestre. Uloga je model ponašanja kojeg medicinska sestra stječe ili prihvaća zbog utjecaja ili očekivanja okoline.

Božica Leško, Lidija Ban. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: antikoagulacijska terapija, edukacija bolesnika.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):490.

Antikoagulantni lijekovi smanjuju mogućnost stvaranje krvnih ugrušaka u krvnim žilama i srcu. Osobito su važni u prevenciji i liječenju venske tromboze, plućne embolije, srčanih aritmija, nakon infarkta miokarda te nakon zamjene srčanih zalistaka. Antikoagulantno liječenje može imati značajne nuspojave te je nužno njegovo nadziranje. Rezultat mjerenja se izražava kao INR (engl. International Normalized Ratio-međunarodni omjer normalizacije). Za većinu je pacijenata ciljana vrijednost INR-a između 2,0 i 3,0. Kada je INR manji od 2,0 povećava se rizik stvaranja ugrušaka, a kada je veći od 3,0 povećava se rizik od krvarenja.

Kako bi se izbjegle neželjene reakcije u bolesnika važna je edukacija o mogućim neželjenim komplikacijama i načinu uzimanja lijeka. S edukacijom se započinje odmah prilikom uvođenja lijeka tijekom boravka pacijenta na odjelu.

Vodeća sestrinska dijagnoza je: Neupućenost pacijenta u posebnosti primjene peroralnih antikoagulacijskih lijekova u/s nedostatkom specifičnog znanja. Ciljevi vezani za sestrinsku dijagnozu su da će pacijent razumjeti važnost redovitog uzimanja antikoagulacijskijh lijekova i pridržavati se uputa, redovito kontrolirati laboratorijske parametre, redovito pratiti izlučevine, znati zašto mora biti oprezan u konzumiranju namirnica bogatih vitaminom K i koje su to namirnice, znati koja stanja mogu smanjiti ili povećati djelovanje lijekova te pravodobno i pravilno reagirati u slučaju pojave komplikacija.

Mihaela Horvat, Ivana Kuserbanj, Renata Brezak, Mihaela Ipša, Ana Kelava. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: akutni koronarni sindrom, koronarna intenzivna skrb, planiranje zdravstvene njege.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):473.

Kardiovaskularne bolesti su prioritetni zdravstveni problem, globalna epidemija, vodeći uzrok smrtnosti i invalidnosti u svijetu. Vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je incidencija u stalnom porastu. Ukupni mortalitet kod akutnog infarkta miokarda (AIM) je 30%.

Akutni koronarni sindrom obuhvaća dijagnozu nestabilne angine pektoris i akutnog infarkta miokarda. To je kliničko stanje kojemu je u podlozi nastala nagla ishemija miokarda. S obzirom na veliki prijelaz nestabilne angine pektoris u AIM, riječ je o sindromu koji se ubraja među najveće hitnosti u suvremenoj kardiologiji i medicini općenito.

Terapijski pristup dijelimo na invazivni (perkutana koronarna intervencija) i konzervativni (medikamentozno liječenje). Zdravstvena njega bolesnika s AIM provodi se u jedinici koronarne intenzivne skrbi. Obuhvaća skup mjera i postupaka kojim medicinska sestra provodi monitoring i zbrinjava bolesnika u najkritičnijem razdoblju bolesti i za to su joj potrebna specifična znanja.

Neupućenost u svezi s nedostatkom specifičnog znanja o ponašanju i promjeni životnog stila nakon otpusta iz bolnice je jedna od najčeščih sestrinskih dijagnoza kod pacijenata nakon preboljelog AIM. Intervencije su usmjerene edukaciji o prehrani, terapiji, fizičkoj aktivnosti, pušenju i kardiološkim kontrolama putem razgovora, pisanih materijala i multimedijalnih prezentacija.

Planiranje otpusta pacijenata iz bolničke skrbi je proces razvoja plana i programa za njegu bolesnika koji se iz jednog okruženja njege premješta u drugo. Potreba za planiranim otpustom je važna jer smanjuje broj bolničkih dana, prije svega pacijentima sa složenim potrebama, nastavlja se zdravstvena njega u kući te edukacija putem patronažne skrbi.

Ključne riječi: kateterska radiofrekventna ablacija, komplikacije, medicinska sestra.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):475.

Kada se govori u liječenju aritmija u današnje vrijeme, za većinu srčanih aritmija, terapija antiaritmicima nije potpuno učinkovita, u smislu trajne supresije aritmije. Pri tome uporaba ovih lijekova povezana je s brojnim neugodnim i ozbiljnim nuspojavama. Upravo iz tog razloga invazivno liječenje aritmija pomoću kateterske radiofrekventne (RF) ablacije, zauzima sve veću ulogu u liječenju tahikardnih poremećaja srčanog ritma.

Postoji veliki broj komplikacija koje se javljaju za vrijeme ili nakon postupka kateterske RF ablacije. Komplikacije su vrlo rijetke i različite kod različitih postupaka. Ukupna incidencija periproceduralnih komplikacija iznosi 3%. Komplikacije koje se javljaju za vrijeme RF ablacije mogu se javiti uz bilo koji dio postupka: postavljanje perifernih uvodnica, kontinuirane sedacije i anestezije, izlaganja zračenju, insercijom i manipulacijom kateterskih elektroda u krvnim žilama i srčanoj šupljini te apliciranjem RF energije.

Općenito, dokazano je da se postotak komplikacija smanjuje s iskustvom ablacijskog centra, operatera i osoblja. Značajnu ulogu u prevenciji i pravovremenom uočavanju komplikacija imaju medicinske sestre. Od pripreme pacijenta na odjelu, pa do periproceduralne pripreme i praćenja medicinske sestre provode brojne i zahtjevne postupke koji uvelike utječu na tijek invazivnog zahvata. Upravo zbog zahtjevnosti zahvata, standardiziranje postupaka i korištenje prilagođenih protokola povećava kvalitetu skrbi i sigurnost pacijenta.

U radu su prikazana iskustva Centra za aritmije Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice te rezultati petogodišnjeg praćenja pacijenata podvrgnutih RF kateterskoj ablaciji.

Zbog porasta kardiovaskularnih bolesti i sve učestalije invazivne obrade pacijenata, češće su ugrožene i vitalne funkcije istih, što zahtjeva brzu reakciju medicinskih sestara u cilju očuvanja i unapređenja kvalitete života svakog pacijenta.

Na Klinici za unutarnje bolesti KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, organiziran je tim za KPR koji se sastoji od dvije medicinske sestre intenzivnih jedinica i liječnika kardiologa. Oni na poziv odlaze na radilišta Klinike gdje se nalazi ugroženi pacijent. Svaki odjel i poliklinika Klinike opremljeni su potrebnim priborom za reanimaciju prema smjernicama za KPR. Do dolaska tima, medicinske sestre na odjelima, započinju i provode kardiopulmonalnu reanimaciju.

Svake godine na Klinici se organizira i „Tečaj kardiopulmonalne reanimacije i elektrokardiografije“ za medicinske sestre i tehničare Klinike. Tečaj je organiziran na inicijativu glavne sestre Klinike, Mire Pavličić, a provode ga medicinske sestre/tehničari Zavoda za kardiologiju.

Prema Zakonu o sestrinstvu medicinska sestra je dužna pristupiti postupku oživljavanja u slučaju odsutnosti liječnika. Stoga mora imati znanja i vještine u skladu s najnovijim smjernicama.

Medicinske sestre/tehničari koji provode tečaj usmjereni su isključivo na kompetencije medicinskih sestara.

Tečaj se održava u prostorima Klinike, u kabinetu vještina. Polaznici su grupirani u male grupe od po 7 sudionika s naglaskom na njihovo aktivno sudjelovanje. Pohađa ga svaka medicinska sestra Klinike jednom godišnje. Održava se dva dana u tjednu s istom grupom sudionika.

Cilj je:

– obnoviti znanja medicinskih sestara vezano uz prepoznavanje simptoma kardiopulmonalnog aresta

– provoditi postupak KPR prema smjernicama

– usavršavati vještine

Prvi dan se medicinske sestre i tehničari upoznaju sa smjernicama provođenja reanimacije i vježbaju pokazane postupke po “stanicama”.

* Prva stanica podrazumijeva utvrđivanje stanja svijesti, postojanja vitalnih funkcija, sinhrono izvođenje vanjske masaže srca i ventilacije pacijenta.

* Druga stanica podrazumjeva priključivanje pacijenta na defibrilator, prepoznavanje vitalno ugrožavajućeg poremećaja ritma, priprema pacijenta i defibrilatora za defibrilaciju i skrb za sigurnost svih sudionika prilikom defibrilacije.

* Treća stanica podrazumjeva pripremu pacijenta i pribora za intubaciju, te asistiranje pri intubaciji i nastavak oživljavanja intubiranog pacijenta.

Drugi dan ista grupa upoznaje se s fiziologijom provodnog sustava srca, osnovnim srčanim ritmom, osnovnim poremećajima srčanog ritma, prepoznavanjem simptoma kod pacijenta i kako reagirati na iste do dolaska liječnika.

Provodni srčani sistem

Na kraju Tečaja medicinske sestre i tehničari imaju kratku provjeru naučenog znanja na primjerima EKG-a.

U svom daljnjem stručnom usavršavanju medicinske sestre Klinike planiraju nastavak dosadašnjih aktivnosti kroz „Tečaj kardiopulmonalne reanimacije“, te ga proširiti na ispit znanja koji bi se provodio mjesec dana nakon pohađanja Tečaja. Ispit bi se sastojao od dvadesetak teorijskih pitanja i praktičnog timskog zbrinjavanja jednog ugroženog pacijenta. Osim toga, kabinet vještina Klinike je opremljen modelom za postavljanje centralnog venskog puta, te modelom za kateterizaciju mokraćnog mjehura kod žena i muškaraca. Koristeći navedene mogućnosti cilj nam je proširiti edukaciju medicinskih sestara na navedene segmente.