u nastavku možete provjeriti i preuzeti plan trajnog usavršavanja Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju.

Plan trajnog usavršavanja – Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju

SEETRO – South East Europe Technology in Radiation Oncology

Pripremile: Ljerka Armano, mag.med.techn., Jelena Savanović, dipl.med.techn.

U Zagrebu je od 6. do 8. studenog  2015.g. održan 2.regionalni kongres radioloških tehnologa u onkologiji, a jedna od tema je bila sigurnost bolesnika.

Sigurnost bolesnika i sam bolesnik u središtu imperativ su kvalitetene zdravstvene skrbi i područje od prioritetnog interesa u svim razvijenim zemljama.

Poimanje sigurnosti bolesnika podrazumijeva nastojanja i aktivosti koje se poduzimaju kako bi svi postupci i okruženje u pružanju zdravstvene skrbi osigurali povoljan ishod liječenja.

Osiguravanje sigurne okoline za bolesnika ne bi bilo moguće bez dobrog tima i timskog rada kao jednog od ključnih faktora kad je u pitanju sigurnost bolesnika. Timski rad nezaobilazan je dio dobro organizirane i kvalitetne zdravstvene skrbi. Prema istraživanju više od 50% pogrešaka može se spriječiti kvalitetnim timskim radom i dobrom komunikacijom među profesionalcima koji skrbe za bolesnika. Loša komunikacija i radna neorganizacija jedan su od glavnih uzroka problema i pogrešaka u zdravstvu.

Medicinske sestre i  inženjeri radiološke tehnologije dio su interdisciplinarnog tima u onkologiji koji djeluju partnerski, sa primjerenom komunikacijom i razumijevanjem te sa uvažavanjem specifičnih pristupa i djelovanja svake profesije u timu. Njihovim međusobnim radom i dobrom komunikacijom provodi se liječenje onkološkog bolesnika.

U takvom interdisciplinarnom timu zadovoljstvo bolesnika je veće, prisutna je kontinuirana edukacija među članovim tima, omogućen je stalan pristup informacijama vezanih za bolesnika, razmjena znanja, mišljenja i relevantnih podataka, a sve to kroz dobru suradnju, komunikaciju kao i djelovanje u okviru odgovornosti struke što rezultira većom učinkovitosti zdravstvene skrbi te pozitivnom radnom okolinom.

S Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, prisutvovale su dvije medicinske sestre te medicinska sestra iz KBC Osijek, koje su doprinijele Kongresu aktivnim sudjelovanjem u poster prezentaciji naziva:

• „Timski rad – preduvjet sigurnosti bolesnika na konkomitantnoj terapiji“, autora: Ljerke Armano, mag.med.techn., Jelene Savanović, dipl.med.techn., Silvije Piškorjanac, mag.med.techn

Sudionici ovog stručnog skupa razmijenili su iskustva i nova saznanja u pristupu onkološkom bolesniku, sklopili su nova poznanstva i ugodno se družili.

Pripremio: Josip Mamić, bacc.radiol.techn.

Inženjeri medicinske radiologije Klinickog zavoda za dijagnosticku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice prezentirali su dva plakata na kongresu SEETRO 2015. (South East Europe Technology in Radiation Oncology) u Zgrebu 6.-8. studenoga 2015.g. u organizaciji Hrvatskog drustva inzenjera medicinske radiologije. Teme plakata su “Embolizacija mozdanih arterijsko venskih malformacija” i  “MR enterografija”. Plakate i detalje mozete pogledati u privitku.

Opširnije…

Dokaz tomu je da su tadašnje vlasnice Bolnice, sestre Sv. Vinka, na poticaj dr. T. Wickerhausera 1901.g. nabavile prvi rendgenski uređaj, koji je jedan od prvih rendgenskih uređaja u Hrvatskoj, nabavljen samo šest godina nakon otkrića.  Prema podacima iz Liječničkog vjesnika iz 1902.g., već je 26. ožujka tadašnji voditelj Rendgenskog odjela, a kasnije šef Očnog odjela, dr. Kurt Hühn prikazao prvih 11 rendgenograma snimljenih u Kirurškom odjelu kod „primarija“ Wickerhausera. Radilo se o rendgenskim prikazima stranih tijela, fraktura i luksacija.

U prvo vrijeme svi su se liječnici služili rendgenskim aparatom i svaki je liječnik sam pregledavao svoje bolesnike. Kasnije je radiološku dijagnostiku i terapiju preuzeo jedan liječnik, koji se naročito zanimao za rendgenologiju i pokazivao spretnost u rukovanju uređajem, a nije bio preopterećen drugim aktivnostima. To je najčešće bio kirurg ili internist, zato što je prvi rendgenski uređaj bio smješten u Klinici za kirurgiju, a drugi u Klinici za unutarnje bolesti. Tako su naši pioniri kirurgije i interne s početka 20. stoljeća ujedno bili i prvi radiolozi.

Upute pacijentima Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju

Kad je K. Hühn postao šefom Očnog odjela, rukovanje rtg uređajem preuzeo je tadašnji asistent Kirurškog odjela dr. M. Čačković, koji se rendgenologijom, uz kirurgiju, bavio do 1918.g. kad je morao napustiti ovu struku zbog oštećenog zdravlja. Godine 1905.g. objavio je snimke skeleta krapinskog pračovjeka za Gorjanović-Krambergerovo djelo: „Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien“ (Walkoff, Wiesbaden, 1906). Iste je godine prikazao rendgenograme većeg broja stranih tijela, strijelnu ozljedu drvetom i kamence u mokraćnom mjehuru. Od istog autora potječe i prvi stručni članak iz rendgenologije u Liječničkom vjesniku , 1907.g. pod naslovom „Nekoliko rijetkih röntgen nalaza – 1. anomalija desne ruke, 2. suprakondilarni prijelom humerusa i 3. mnogostruke frakture metakarpalnih kostiju“.

Prvi pravi specijalist rendgenolog u Bolnici milosrdnih sestara je bio dr. Srećko Hoffmann koji je specijalizirao rendgenologiju u Holzknechtovu institutu u Beču. Namješten 1923.g., radio je u Bolnici jedino posao rendgenologa pa je 1924.g. pod njegovim vodstvom otvoren Rendgenološki odjel za dijagnostiku i terapiju.

Danas

U Zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju godišnje se obradi 170 000 do 180 000 bolesnika. Od čega se oko 15 000 bolesnika pregleda kompjutoriziranom tomografijom (CT), oko 13 000 bolesnika magnetnom rezonancom (MR), oko 30 000 bolesnika ultrazvučnom metodom(UZV), oko 90 000 bolesnika klasičnim rtg snimanjem te se učini oko 12 000 mamografija.

Zavod danas djeluje na tri lokacije, u Vinogradskoj 29, Ilici 197 (Klinika za tumore) te Draškovićevoj 19 (Klinika za traumatologiju). Na lokaciji u Vinogradskoj nalazi se većina kliničkih jedinica:

• Klinička jedinica za opću, hitnu i vaskularno – intervencijsku radiologiju
• Klinička jedinica za neuro-radiologiju
• Klinička jedinica za muskulo-skeletnu radiologiju
• Klinička jedinica za torako-abdominalnu radiologiju
• Klinička jedinica za uro-genitalnu radiologiju i radiologiju dojke.

Dok se na lokaciji u Draškovićevoj 19 nalazi:

• Klinička jedinica za traumatološku radiologiju,

a na lokaciji u Ilici 197 nalazi:

• Klinička jedinica za onkološku radiologiju.

U Zavodu radi 37 liječnika specijalista radiologa, 26 liječnika na specijalizaciji iz radiologije , 65 radioloških tehnologa, 7 medicinskih sestara te pomoćni i administrativni djelatnici. Dvoje liječnika su profesori na Medicinskim, odnosno Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te jedan docent na Stomatološkom fakultetu.  U Zavodu rade još dva primarijusa te šest subspecijalista pojedinih grana radiologije.

Još od 1950 g. od kada je postao baza Medicinskog fakulteta u Zavodu se održava nastava iz radiologije za studente Medicinskog i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, praktična nastava za studente Studija radiološke tehnologije Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu te edukacija liječnika na specijalizaciji iz radiologije.

Inženjeri medicinske radiologije, radiološki tehnolozi

Inženjeri medicinske radiologije su stručnjaci za rad s izvorima i u zonama ionizirajućeg zračenja. Oni obavljaju širok spektar pretraga, od klasičnih radioloških pregleda do visoko sofisticiranih dijagnostičkih i intervencijskih postupaka te su osposobljeni za upravljanje skupocjenim radiološkim uređajima. Zajedno s liječnicima, specijalistima radiologije, čine tim bez kojega nije moguće provesti radiološku pretragu.

Na našem Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju inženjeri provode sve vrste klasičnih ili konvencionalnih radioloških pregleda svih organskih sustava, od radiografije skeleta, torako-abdominalne radiografije do kontrastnih pretraga; akta guanja, pasaže probavnog sustava, te svih klasičnih pretraga uro-genitalnog sustava. Za svaki pregled klasičnom ili konvencionalnom radiološkom metodom postoji posebna dijagnostička prostorija i posebna aparatura. Pregledi se izvode na tri digitalna uređaja (dva sa FPD i jednom sa DLR sustavom) te multifunkcionalnim digitalnim c-lukom uređajem za dijaskopiju. Ovdje  treba spomenuti konvencionalnu pretragu za pregled dojki, mamografiju, koja iziskuje posebnu aparaturu i tehniku snimanja.

Pored klasičnih radioloških pretraga inženjeri obavljaju pretrage kompjutoriziranom tomografijom (CT) na dva uređaja (šesnaest slojnom i dvoslojnom MSCT-u) za koje je potrebno znanje posebnih računalnih programa te rada sa injektorom intravenoznog kontrasta koje treba uskladiti sa poznavanjem anatomije i (pato)fiziologije čovjeka. Obavljaju se pretrage svih organskih sustava, osim CT koronarografije, što se nadamo da će se promijeniti nabavom CT uređaja novije generacije. Uz dijagnostičke pretrage izvode se i invazivne pretrage punkcije tumora toraksa pod kontrolom CT-a.

Magnetna rezonanca (MR) kao relativno nova te svakim danom sve naprednija dijagnostička pretraga iziskuje od inženjera odlično poznavanje fizikalnih principa rada uređaja za magnetnu rezonancu, anatomije i (pato)fiziologije te rada u posebnim uvjetima (jakom magnetnom polju). Kao i kod CT-a, izvode se pretrage svih organskih sustava, neke čak samo na našem Zavodu, kao što je MR enterografija. Na Zavodu su postavljena dva uređaja snage 1T (Tesla) i 1,5T.

U angio sali našeg Zavoda izvode se sve dijagnostičke pretrage krvnih žila cijeloga tijela. Uz dijagnostičke pretrage izvode se intervencije, baloniranje, stentiranje i emboliziranje  krvnih žila tijela, od perifernih preko aorte, svih glavnih arterija do karotida i moždanih arterija. Provodi se perkutana bilijarna drenaža kod pacijenata sa opstrukcijom bilijarnih vodova. Kod onkoloških pacijenata u svrhu liječenja kateteriziraju se krvne žile koje opskrbljuju tumor te se aplicira citostatik. U hitnoj službi emboliziraju se različita unutarnja krvarenja. Posebno mjesto zauzimaju neuro intervencije kod kojih se emboliziraju tumori mozga u svrhu nekroze samog tumora ili smanjenja krvarenja prilikom neurokirurške operacije. Također se emboliziraju mehaničkim materijalima aneurizme moždanih arterija kako bi se izbjegla neurokirurška operacija. Uz liječnika specijalista radiologije (intervencijskog radiologa) , inženjera radiologije, u angio sali sudjeluje i medicinska sestra instrumentarka.

Inženjeri i radiolozi sudjeluju u gastroenterološkom timu koji izvode endoskopske retrogradne kolangio-pankreatografije (ERCP).

Zajedno sa medicinskim sestrama i tehničarima te kardiolozima sudjelujemo u radu Laboratorija za kateterizaciju srca.

Inženjeri medicinske radiologije sa posebnom pokretnom aparaturom sudjeluju u različitim operacijama; u kirurškim, neurokiruškim, kardiološkim i urološkim salama.

U svim jedinicama intenzivnog liječenja ( kirurškoj, neurokirurškoj, internoj, neurološkoj te koronarnoj jedinici) te sali za reanimaciju Centralnog hitnog prijema, pokretnim rtg aparatima inženjeri snimaju preglednu snimku srca i pluća životno ugroženim pacijentima. Posebnu vještinu zahtjeva isto snimanje kod novorođenčadi u inkubatorima na Neonatološkom odjelu.

Vjerojatno najzahtjevniji zadatak za svakog inženjera je rad u hitnoj službi gdje se treba prilagoditi i izvesti pretrage na što je moguće kvalitetniji način kod hitnih pacijenata svih dobnih struktura, bilo da se radi o manjim frakturama, upalama pluća, pa sve do teških politrauma, plućnih embolija, rupturiranih aneurizmi…

Inženjeri medicinske radiologije surađuju s specijalistom radiologom i izvode pretrage ovisno o liječničkim dijagnozama i kliničkim upitima te posebnim potrebama i mogućnostima svakog pacijenta. Uz suradnju s radiologom, surađujemo i sa medicinskim sestrama i tehničarima gotovo svih odijela KBC Sestre milosrdnice, posebno kod priprema pacijenata za pojedini pregled.

Od svakog inženjera medicinske radiologije se očekuje konstanto obrazovanje, posebno informatičko, vezano uz mnogobrojne nove metode i uređaje te obrade i rekonstrukcije obavljenih pregleda. Također, sve veće mjesto u poslu inženjera zauzimaju invazivne i intervencijske metode te intraoperacijska snimanja.

Ne smije se zaboraviti napomenuti specifičnost posla vezano uz izvore ionizirajućeg zračenja. Posebno mjesto u poslu  zauzima zaštita od zračenja samog inženjera., pacijenta i sveg ostalog osoblja.

Inženjeri medicinske radiologije ili radiološki tehnolozi relativno su mala i nepoznata struka s čijom djelatnošću javnost nije još dovoljno upoznata te joj se moraju predstavljati a da bi pratili zahtjeve suvremene medicine i korisnika zdravstvenih usluga oni moraju kontinuirano stručno napredovati.

Opširnije…