Postale su članice Povjerenstva koje je bilo zaduženo za upravljanje postupcima vezanim uz zbrinjavanje oboljelih od koronavirusa. U tom povjerenstvu su uz ključne osobe koje su upravljale  ustanovom tijekom ove pandemije, uz glavnu sestru (njenu pomoćnicu) bile i druge medicinske sestre. One su bile zadužene za organizaciju intenzivne skrbi, hitnog prijema, kontrolu bolničkih infekcija i organizaciju trijaže. Kao dio ovog ključnog tima, nastalog u specifičnim okolnostima, morale su preuzeti nove uloge, brzo se snalaziti u nepoznatim i nepredvidivim situacijama i sudjelovati u važnim aktivnostima na razini cijele ustanove.

Život i rad svih medicinskih sestara i primalja se u vrlo kratkom vremenu u potpunosti promijenio. One su mijenjale svoj dosadašnji način rada i uobičajene aktivnosti. Radile su drugačije (u timovima, pripravnosti, radile na drugim odjelima, od kuće, u samoizolaciji…). Odlazile su na rad u druge ustanove i radile s kolegicama koje su im stigle na ispomoć iz drugih ustanova.

U radne procese uvodili su se novi i nesvakidašnji protokoli s kojima se trebalo upoznavati i prilagođavati. Sudjelovale su u organizacijskim i prostornim prilagodbama u vrlo nestabilnom i neizvjesnom okruženju (kad se ograničavao hladni prijem, otvarali prostori za izolaciju i karantenu, pratila epidemiološka situacija i usklađivalo s preporukama Nacionalnog stožera).

Odgođeni su redovni organizacijski sastanci, sve edukacijske aktivnosti, ali i sudjelovanje u kliničkoj edukaciji studenata sestrinstva i primaljstva.

Medicinske sestre i primalje suočavale su se s novim izazovima i okolnostima ne samo na svom radnom mjestu. Bilo je otežano i ograničeno kretanje unutar i izvan ustanove, zabranjene posjete, uspostavljeni drugačiji putevi kretanja i komunikacije, otežan dolazak/odlazak u ustanovu…

Ne smije se zaboraviti i na izloženost brojnim i nepoznatim opasnostima. Ponekad se javljao strah i neizvjesnost zbog stalne mogućnosti zaraze opasnim i nepredvidivim patogenom, briga za vlastito zdravlje i zdravlje svojih ukućana. Tu su i brige zbog nepredvidivih situacija koje mogu ugroziti zdravlje i sigurnost pacijenata za koje su odgovorne.

Ne treba zaboraviti ni pojačan stres zbog socijalne izolacije, ograničavanja uobičajenih kontakata i navika, te brige za egzistenciju. Osim pojačanih radnih obaveza i promjena radnog okruženja, tu su i brojne brige i obaveze prema vlastitim  obiteljima i djeci koji su također suočeni s brojnim izazovima.

Sve ove situacije dodatno je otežao zemljotres, koji je osim materijalnih posljedica, dodatno otežao život i rad u vrijeme ove pandemije. Neki od naših radnih prostora su oštećeni, a nekima oštećeni  stanovi i kuće koje moraju obnavljati. Ostala su i sjećanja na onu noć kada se u noćnoj smjeni osjetila tutnjava i podrhtavanje, selili se pacijenti u sigurne prostore, dolazilo od kuće vidjeti u kojem stanju odjeli i radni prostori i je li sve u redu s pacijentima i zaposlenicima.

Na sreću, sada smo u mjesecu svibnju kada je već ono najgore već polako zaboravljamo. Pokušavamo se polako „vraćati u normalu“, sretni što je sve dobro prošlo i što smo još jednom potvrdili da pripadamo profesijama koje su i ovaj put u najtežim trenucima s kojima se suočavala naša zemlja i naš grad dale svoj veliki doprinos.

Autori: Biserka Režek; Željka Benceković

1. Therapeutic options for the 2019 novel coronavirus (2019-nCoV): Li, Guangdi & Clercq, Erik. (2020). Therapeutic options for the 2019 novel coronavirus (2019-nCoV). Nature Reviews Drug Discovery. 10.1038/d41573-020-00016-0.

Poveznica: https://www.nature.com/articles/d41573-020-00016-0?from=singlemessage

2. Jin, Y., Cai, L., Cheng, Z. et al. A rapid advice guideline for the diagnosis and treatment of 2019 novel coronavirus (2019-nCoV) infected pneumonia (standard version). Military Med Res 7, 4 (2020). https://doi.org/10.1186/s40779-020-0233-6

Poveznica:https://mmrjournal.biomedcentral.com/articles/10.1186/s40779-020-0233-6#citeas

3. Zhou, W., Liu, Y., Tian, D. et al. Potential benefits of precise corticosteroids therapy for severe 2019-nCoV pneumonia. Sig Transduct Target Ther 5, 18 (2020). https://doi.org/10.1038/s41392-020-0127-9

Poveznica: https://www.nature.com/articles/s41392-020-0127-9#citeas

4. Coronavirus disease 2019 (COVID-19)

Poveznica:https://www.uptodate.com/contents/coronavirus-disease-2019-covid-19?search=coronavirus&source=search_result&selectedTitle=2~55&usage_type=default&display_rank=2#H2513094760

Poveznice na smjernice stručnih društava (Society Guidelines)

Poveznica na CDC.gov

https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/hcp/clinical-criteria.html?CDC_AA_refVal=https%3A%2F%2Fwww.cdc.gov%2Fcoronavirus%2F2019-ncov%2Fclinical-criteria.html

 https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/hcp/guidance-risk-assesment-hcp.html

Poveznica na WHO

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance

Poveznica na European Center for Disease Prevention and Control

https://www.ecdc.europa.eu/en/novel-coronavirus-china

Nakon postavljanja gastrostome prva tri dana potrebno je očistiti područje incizije hidrogen peroksidom i fiziološkom otopinom, zatim oko katetera postaviti gazu, a PEG-kateter ispirati s 50 cm3 vode svaka 4 sata. Kada se stvori gastrokutana fistula, nakon postavljanja PEG-a (5–6 dana) moguće je umjesto PEG-katetera postaviti, kroz stvorenu fistulu, posebno izrađen nastavak (engl. button). Lako se postavlja, estetski je, ne smeta bolesniku te tako značajno utječe na poboljšanje kvalitete života. Osobito je važno postupak i njegove posljedice objasniti i pokazati bolesniku prije zahvata ako je prisvjestan i kontaktibilan ili obitelji s naglaskom na njegu katetera, ali i način prehrane koji slijedi.

Visokokvalitetna skrb koja se želi osigurati za pacijenta zahtijeva multidisciplinarni, timski pristup. Uloga medicinske sestre kao aktivnog člana tima je zahtjevna i zastupljena na svim područjima rada, a ponajprije na području zdravstvene njega s obzirom na to da je ona odgovorna za provođenje istog. Kvalitetnom zdravstvenom njegom smanjuje se učestalost mogućih komplikacija kod osoba s plasiranom Freka sondom te se olakšava sprovođenje same terapije i krajnjeg ishoda liječenja.

Jedan od prioritetnih ciljeva u sestrinskoj skrbi je svakako osiguranje odgovarajuće prehrane za bolesnika, sprječavanje moguće malnutricije, očuvanje snage i energije bolesnika i što veća samostalnost. Kako bi na to mogla djelovati, medicinska sestra treba posjedovati specifična znanja vezana uz enteralnu prehranu putem PEG-a, procjenu nutritivnog statusa i prepoznavanje rizičnih čimbenika. Samo se takvim pristupom može osigurati kvalitetna zdravstvena skrb i njega i osigurati najbolja moguća kvaliteta života kako pojedinca tako i njegove obitelji.

Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na e-mail: m.rasic777@gmail.com.

PowerPoint prezentacija: Zdravstvena njega bolesnika s plasiranom freka sondom.

Autor: Marijo Rašić, bacc. med. techn., Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC Sestre milosrdnice

Temeljem uspješne suradnje studenti druge godine specijalističkog studija Kriznog menadžmenta iz Veleučilišta Velika Gorica u našem su KBC-u odradili dio redovite nastave u sklopu kolegija Krizni menadžment zdravstva pod vodstvom asistentice, gđe Dijane Lujanac, magistre kriznog menadžmenta i gošće predavačice na kolegiju, glavne sestre Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Martine Dušak, dipl. med. techn.

U sklopu nastave studenti su posjetili Objedinjeni hitni bolnički prijem i dobili uvid u organizaciju i djelokrug rada hitne službe te im je predstavljen i Interventni plan djelovanja u kriznim situacijama KBC Sestre milosrdnice.

Na samom kraju nastave studenti su pod vodstvom asistentice kolegija Krizni menadžment zdravstva, gđe Dijane Lujanac i glavne sestre OHBP-a, Martine Dušak, odradili teorijsku vježbu. Prema scenariju je za vrijeme Adventa na glavnom zagrebačkom trgu došlo do terorističkog napada u kojem je 50 ozlijeđenih bilo usmjereno na OHBP KBC Sestre milosrdnice. Studenti su samostalno uz smjernice koje je izdala SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) bili podijeljeni u 9. grupa, odnosno ključnih komponenti:

1. Upravljanje i vođenje.
2. Komunikacija.
3. Sigurnost.
4. Trijaža.
5. Pojačani napori.
6. Kontinuitet bitnih usluga.
7. Ljudski resursi.
8. Logistika i upravljanje opskrbom.
9. Oporavak.

Cilj ove vježbe bio je osiguravanje kontinuiteta  bitnih usluga, brza prilagodba za  povećanim zahtjevima i sigurno okruženje za zdravstvene radnike i pacijente u slučaju krizne situacije.

Kroz ovu vježbu studenti su koristili  svoja znanja stečena i na drugim kolegijima specijalističkog studija Kriznog menadžmenta jer krizno planiranje u zdravstvenom sustavu kao  i upravljanje bolnicama predstavlja kontinuirani proces koji zahtijeva besprijekornu integraciju planiranja i odgovora na napore s lokalnim i nacionalnim programima.

Pripremile: Dijana Lujanac, mr. kriznog menadžmenta i Martina Dušak, dipl. med. techn.

Zato je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 2020. godinu proglasila Međunarodnom godinom medicinskih sestara i primalja te su pozvali sve da se pridruže SZO – u i partnerima (ICM, ICN, Nursing Now i UNFPA) u njihovim višegodišnjim nastojanjima da odaju počast medicinskim sestrama i primaljama i osvijeste javnost o njihovoj važnosti.

Više o kampanji možete pročitati na web – stranici Svjetske zdravstvene organizacije: who.int.

Neinvazivna mehanička ventilacija (noninvasive ventilation – NIV), oblik je ventilacije bolesnika koji se provodi bez primjene endotrahealne intubacije. Primjenjuje se sve  češće  u jedinicama intezivne skrbi u liječenju akutne respiracijske insuficijencije (ARI) različitih uzroka a uz pomoć standardnih ili prijenosnih respiratora putem maske.

Ciljevi primjene NIV-a  vezani su za reverziju simptoma, stabilizaciju plućne izmjene plinova i nakon što se započne NIV potreban je nadzor bolesnika i to:

• monitoring/trajno praćenje vitalnih funkcija,
• procjena stanja svijesti,
• procjena težina zaduhe,
• procjena integriteta kože,
• procjena nutritivnog statusa i balansa tekućine,
• sinkronizacija disanja s ventilatorom i
• kontrola acidobaznog statusa i parcijalnih tlakova 02 i CO2 u arterijskoj krvi.

Fizioterapeut kod bolesnika na respiratornoj potpori provodi intervencije kao što su obrasci disanja, prevencija komplikacija dugotrajnog ležanja, eliminacija sekreta, vježbe disanja s povećanjem učinkovitosti disanja/koordinirana aktivacija respiratornih mišića te surađuje s članovima tima u procesu ,weaninga, postupka prestanka mehaničke ventilacije.

Kroz stručna predavanja  sudionici su imali mogućnost  stjecati i proširiti svoja znanja o primjeni, ciljevima i prednostima neinvazivne mehaničke ventilacije

Održana je radionica koja je pružila mogućnost kontinuirane edukacije te priliku upoznavanja s problemima respiratornog sustava, rada na uređaju za NIV i izmenjivanje znanja i iskustava s kolegama iz drugih ustanova.

Iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila sudionici tečaja bili su Miroslav Nedić, dr. med., Renata Čosić, dipl. med. techn., i Saša Matejčić, dipl. physioth.

Pripremio: fizioterapeut Klinike za bolesti srca i krvnih žila, Saša Matejčić, dipl. physioth.

.

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/sazetak-izrazenost-i-osobitosti-stresa-u-hitnoj-medicinskoj-sluzbi/ Tue, 24 Dec 2019 08:05:53 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4377 Sažetak

Cilj istraživanja jest procijeniti utjecaj rada u bolničkoj hitnoj službi na zdravlje i radnu sposobnost djelatnika. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju zaposlenici su Centralnog hitnog prijema (sada Objedinjeni bolnički hitni prijam) Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, a isto je provedeno od studenog 2018. do veljače 2019. godine primjenom standardiziranih upitnika “Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika” i “Upitnik za određivanje radne sposobnosti” (engl. WAI – Work Ability Index). Ponuđenim upitnicima ispitali su se specifični stresori na radnim mjestima zaposlenika u Hitnoj službi te povezanost intenziteta stresa i radne sposobnosti na temelju istih podataka.

Rezultati koji su dobiveni pokazuju da postoji statistički značajna razlika u odgovorima ispitanika za čestice organizacija i financije, javna kritika i sudske tužbe, opasnosti i štetnosti na poslu, sukobi i komunikacija na poslu, profesionalni i intelektualni zahtjevi s obzirom na promatrane skupine. Opasnosti i štetnosti na poslu, sukobi i komunikacija na poslu više pogađaju ispitanike koji imaju jedno ili dvoje djece, najčešće žene. Profesionalni i intelektualni zahtjevi najviši su za liječnike, a istovremeno razlikuju se kod ispitanika koji navode manje fakultetsko obrazovanje. Isto tako, postoji statistički značajna razlika za smjenski rad s obzirom na ukupne godine radnog iskustva ispitanika; vrijednost skale najviša je za ispitanike koji rade manje od šest mjeseci.

Nakon svega može se zaključiti da je rad u hitnoj službi stresan samim obujmom i količinom posla u istoj, a provedenim istraživanjem te dobivenim rezultatima vidljivi su značajni rezultati koji govore u prilog pretpostavkama postavljenima na početku ovog rada i pri provedbi istraživačkog postupka.

Pripremila: Anamarija Biščanin, mag. med. techn.

Kontakt autora: anamarija.biscanin91@gmail.com

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/intervencije-medicinske-sestre-kod-fibrilacije-atrija/ Tue, 24 Dec 2019 07:44:34 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4371 Sažetak

Fibrilacija atrija, najčešća aritmija, smanjuje kvalitetu života oboljelih uzrokujući simptome koji utječu na njihove svakodnevne aktivnosti. Spektar terapijskih pristupa za FA je velik, ali svaki pristup ima prednosti i ograničenja. Bolesnicima je potrebno pružiti optimalnu skrb. Zahvaljujući ranom prepoznavanju simptoma fibrilacije atrija, moguće je ranije započeti proces dijagnostike a samim time i liječenja. Pravodobno prepoznavanje bolesti, stratifikacija rizika, prevencija tromboembolijskih komplikacija, edukacija i praćenje bolesnika bitni su prioritet u liječenju bolesnika s fibrilacijom atrija. Intervencije medicinske sestre se baziraju na prevenciji komplikacija čime se smanjuje mortalitet, te edukaciji bolesnika i njegove obitelji. Medicinska sestra mora poznavati simptome fibrilacije atrija, moguće komplikacije te metode liječenja kako bi uspješno provodila odgovarajuće intervencije.

Intervencije medicinske sestre u zdravstvenoj njezi bolesnika s FA su sljedeće:

• Pratiti srčani ritam putem 12 kanalnog EKG.

• Ako je bolesnik smješten u jedinici intenzivnog liječenja potrebno je pratiti vitalne znakove svakih sat vremena.

• Primijeniti propisane lijekove.

• Pratiti nuspojave primijenjenih lijekova.

• Pratiti pojavu hipotenzije i sinkope, promjene u mentalnom statusu, znakova šoka, bolova u prsima.

• Nadzirati laboratorijske vrijednosti krvnih nalaza.

• Pratiti pojavu krvarenja.

• Pratiti razinu svijesti i intenzitet boli

• Educirati bolesnika i njegovu obitelj

Ujedno pruža psihološku podršku bolesniku čime smanjuje anksioznost i potiče bolesnika na usvajanje zdravih životnih navika kako bi se bolest dobro kontrolirala.

Medicinske sestre odgovorne su za provođenje odgovarajuće zdravstvene njege kako bi se prevenirale neželjene komplikacije i omogućila dobra kvaliteta života bolesnika tijekom liječenja i nakon otpusta iz bolnice.

Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na adresu elektroničke pošte: dadasos@gmail.com.

Ovdje možete preuzeti PowerPoint prezentaciju.

Pripremila: Dalibora Čolić, univ. bacc. med. techn., Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC Sestre milosrdnice

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/sto-kad-i-hitnoj-zatreba-hitna/ Mon, 02 Dec 2019 13:30:42 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4341 Sažetak

Zdravstvena struka svrstana je u visoko stresne profesije s obzirom na visoku odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, ali i izloženosti specifičnim stresorima poput kemijskih, bioloških i fizikalnih štetnosti te smjenskom radu. Produljeno radno vrijeme, smjenski i noćni rad, odgovornost pri donošenju odluka, kontakt s oboljelima i njihovim obiteljima te emocionalno iscrpljivanje u zdravstvenih djelatnika pridonose povećanom morbiditetu od psihičkih smetnji i psihosomatskih bolesti.

Djelatnici hitne medicinske pomoći predstavljaju skupinu ljudi koji su neophodni za zbrinjavanje svahodnevnih hitnih medicinskih stanja na brz i efikasan način. Kako bi postigli cilj  često moraju izložiti i svoj vlasiti život, a svakodnevni radni zadaci s kojima se susreću predstavljaju stres te organizacijski i psihosocijalni izazov. Organizacijski izazovi su opseg radnih zadataka, smjenski rad, brze vremenske reakcije, ekonomska učinkovitost i slično, dok su psihosocijalni izazovi povezani s emocionalno zahtjevnim radnim okruženjem zbog izloženosti potencijalno traumatičnim događajima te izuzetno tešim i kritičkim stanjima. Djelokrug rada djelatnika hitne medicinske pomoći, zahtijeva veliki fizički i psihički napor. Noćni rad, dugotrajna izloženost stresu, emocionalno iscrpljivanje, manjak tehničara na radilištu i razne druge situacije kojim su djelatnici izloženi, doprinose razvoju bolesti štitnjače. Zdravstveni djelatnici moraju djelovati u različitim stresnim uvjetima te prilagoditi svoje stanje potrebama situacije i pacijenta suočavajući se sa raznim ograničenjima. Sva ta ograničenja stvaraju fizičke, fiziološke i psihološke zahtjeve prije, za vrijeme i nakon hitnog poziva.

Stres može doprinjeti neodstatku empatije prema poslu i pacijentima, nemogućnost povezivanja i samim tim funkcioniranja sa timom, nemogućnost prilagođavanja situacijama, nošenje tereta kući, a dugoročno razvoju nekih težih psiholoških stanja. Uporna izloženost takvim uvjetima rada i života svakako dovodi do prekomjerne aktivnosti autonomnog živčanog sustava, razvoja oštećenja mentalnog zdravlja, kardiovaskularne bolesti (KVB), metaboličkog sindroma i pretilost te mnogih drugih teškoća. Stoga je od izrazite važnosti rano prepoznavanje simptoma stresa kao i poznavanje metoda prevencije.

Autor: Marijo Rašić, bacc. med. techn., Objedinjeni hitni bolnički prijam, KBC Sestre milosrdnice

Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na adresu elektroničke pošte: m.rasic777@gmail.com

Svake godine akcija ima različiti moto, a ovogodišnji moto Svjetskog dana srca je obećanje srcu: „Budi heroj srca.“

Obilježavanjem Svjetskog dana srca želi se osvjestiti javnost o rizicima i važnosti prevencije srčanožilnih bolesti. Srčanožilne bolesti (bolesti srca i moždani udar) i dalje su vodeće na listi bolesti sa smrtnim ishodom i svake godine odgovorne su za 17,9 milijuna preranih smrti.
I ove se godine Klinika za bolesti srca i krvnih žila uz Hrvatsku udrugu kardioloških medicinskih sestara pridružila obilježavanju Svjetskog dana srca.

Tijekom javnozdravstvene akcije građanima, pacijentima i posjetiteljima KBC – a Sestre milosrdnice mjerio se krvni tlak, šećer u krvi, tjelesna težina i visina, izračunavao se indeks tjelesne mase, procjenjivao kardiovaskularni rizik. Liječnici su građane savjetovali o redovitom uzimanju lijekova, kontroli vrijednosti kolesterola u krvi te prestanku pušenja i dozvoljenom unosu alkohola i soli. O unosu zdrave hrane, pripremljene s manje šećera i soli, te njihovim zamjenama građane su savjetovale nutricionistice Službe za dijetetiku i prehranu.. Kod građana je proveden upitnik, analizirani su dob i spol, indeks tjelesne mase (ITM), tjelesna aktivnost, podaci o pušenju i ostali čimbenici rizika srčanožilnih bolesti.
Akciji je prisustvovalo 177 građana, njih 59 je izmjerilo krvni tlak i šećer u krvi a 118 građana (25=muškaraca; 93=žena) je uz krvni tlak, šećer, ITM odgovaralo na upitnik o tjelesnoj aktivnosti, pušenju i ostalim čimbenicima rizika.

Od ukupno ispitanih 25 muškaraca dobili smo pozitivne odgovore da njih 15 su tjelesno aktivni; 7 su pušači; 2 imaju dijabetes; 6 imaju povišeni krvni tlak; 3 imaju povišeni kolesterol i njih 14 imaju ITM veći od 25kg/m2.

Od ukupno ispitanih 93 žena dobili smo pozitivne odgovore da njih 58 su tjelesno aktivne; 14 su pušači; 8 imaju dijabetes; 21 imaju povišeni krvni tlak,18 imaju povišeni kolesterol i njih 58 imaju ITM veći od 25kg/m2.

Za istaći je da se veći broj žena odazvao preventivnoj javnozdravstvenoj akciji i to skoro četiri puta više nego muškaraca. Je li to pokazatelj da žene više od muškaraca brinu o svome zdravlju?
Poruka ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dan srca je da svaki obeća svome srcu, da bude Heroj srca, da je svaki otkucaj važan i da učini nekoliko pozitivnih promjena za svoje srce.

Ključne riječi: Svjetski dan srca, javnozdravstvena akcija, srčanožilne bolesti

Izvor: www.worldheartday.org, www.world-heart-federation.org

Izvješće pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Fotografije: Nedjeljko Đurić, Foto KBCSM