Trebalo je prilagoditi operacijske dvorane za rad svih operativnih klinika: Klinike za kirurgiju, Klinike za ženske bolesti i porodništvo, Klinike za urologiju, Klinike za neurokirurgiju, Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i očne bolesti. Osim tri postojeće operacijske dvorane, organizirali smo i četvrtu u prostoru za anesteziju za potrebe Klinike za ženske bolesti i porodništvo.

Uz znanje koje smo imali otprije, učili smo ispočetka:

• prilagodili smo protokole za oblačenje i skidanje zaštitne opreme za potrebe operativnih timova,
• uveli smo protokole za čišćenje i dezinfekciju instrumenata (specifično za COVID-19 virus),  čišćenja operacijske dvorane (svaki član tima zna točno što se u kojem momentu radi, jer nakon operativnog zahvata 30 min ništa se ne dira dok se ne slegnu aerosoli),
• postavili smo protokol za postupak sa izlučevinama i tekućinama većeg volumena,
• prošli smo raznorazne scenarije za neometan rad nekoliko timova istovremeno.

Ovo je pravi izazov jer ima puno ljudi, raznoraznih specifičnosti, ali ponosna sam jer smo sve uspjeli iskoordinirati. Uvijek se, doduše, nađu određene sitnice koje znaju zasmetati, ali nikad nikog ne sputavaju u radu.

Od ulaska do izlaska iz operacijskog COVID-19 bloka vrijeme je isplanirano tako da nema “praznog hoda”. Na sva su mjesta stavljene oznake što se radi, gdje se što nalazi, kako nešto napraviti tako da nikad niste prepušteni sami sebi.

S obzirom na brzinu kojom smo se morali prilagoditi novonastaloj situaciji i stvoriti jedan novi pristup i uvjete kirurškoj struci, pokazalo se koliko su operacijske sestre jake na fizičkoj i psihičkoj razini. Puno je truda, vremena i odricanja, ali i hrabrosti trebalo da bez panike, straha i neizvjesnosti što kvalitetnije odradimo svoj posao, a da pri tome sačuvamo vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih.

Pripremila:

Voditelj operativnog COVID-19 bloka: Anela Ležaić, mag. med. techn.

Komentari naših kolegica:

„Ovo je za sve nas bila novonastala situacija, „uletjeli“ smo u to preko noći, ali smo uspjeli, naravno, zahvaljujući Aneli koja je sve morala proučavati, učiti i imati volje i hrabrosti da sve nas prenese nova znanja i pomogne. S njezine je strane bilo puno odricanja, ostajanja i po nekoliko sati više, čak i do dugo u  noć. Hvala Anela. Bili smo bili zaštićeni, sigurni i bez stresa smo obavljali svoje zadatke. U početku je postojala panika, strah i neizvjesnost, ali u jednom trenutku, zahvaljujući dobroj Anelinoj koordinaciji, sve je postalo lako – kao da smo u tome već godinama.“

– Jasna, glavna sestra kirurške operacije

„Koordinator COVID – 19 tima svoj je posao odradio (i odrađuje) iznimno profesionalno, nesebično i iznad svega kvalitetno, kao da je iza nje puno godina sličnog rada. To sve skupa olakšava timovima da svoj posao mogu odraditi što kvalitetnije i pritom sačuvati vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih. Anela, hvala. Ostalima hvala na lijepim riječima.“

– Drita, glavna sestra urološke operacije

„Ja bih imala samo nešto kratko kazati. Ako se ikad pojavi opet neki nepoznati, sićušni, ubojiti virus, voljela bih, kao i sve moje kolegice, da ti budeš koordinator…“

– Diana, glavna sestra ORL operacije

Temeljem uspješne suradnje studenti druge godine specijalističkog studija Kriznog menadžmenta iz Veleučilišta Velika Gorica u našem su KBC-u odradili dio redovite nastave u sklopu kolegija Krizni menadžment zdravstva pod vodstvom asistentice, gđe Dijane Lujanac, magistre kriznog menadžmenta i gošće predavačice na kolegiju, glavne sestre Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Martine Dušak, dipl. med. techn.

U sklopu nastave studenti su posjetili Objedinjeni hitni bolnički prijem i dobili uvid u organizaciju i djelokrug rada hitne službe te im je predstavljen i Interventni plan djelovanja u kriznim situacijama KBC Sestre milosrdnice.

Na samom kraju nastave studenti su pod vodstvom asistentice kolegija Krizni menadžment zdravstva, gđe Dijane Lujanac i glavne sestre OHBP-a, Martine Dušak, odradili teorijsku vježbu. Prema scenariju je za vrijeme Adventa na glavnom zagrebačkom trgu došlo do terorističkog napada u kojem je 50 ozlijeđenih bilo usmjereno na OHBP KBC Sestre milosrdnice. Studenti su samostalno uz smjernice koje je izdala SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) bili podijeljeni u 9. grupa, odnosno ključnih komponenti:

1. Upravljanje i vođenje.
2. Komunikacija.
3. Sigurnost.
4. Trijaža.
5. Pojačani napori.
6. Kontinuitet bitnih usluga.
7. Ljudski resursi.
8. Logistika i upravljanje opskrbom.
9. Oporavak.

Cilj ove vježbe bio je osiguravanje kontinuiteta  bitnih usluga, brza prilagodba za  povećanim zahtjevima i sigurno okruženje za zdravstvene radnike i pacijente u slučaju krizne situacije.

Kroz ovu vježbu studenti su koristili  svoja znanja stečena i na drugim kolegijima specijalističkog studija Kriznog menadžmenta jer krizno planiranje u zdravstvenom sustavu kao  i upravljanje bolnicama predstavlja kontinuirani proces koji zahtijeva besprijekornu integraciju planiranja i odgovora na napore s lokalnim i nacionalnim programima.

Pripremile: Dijana Lujanac, mr. kriznog menadžmenta i Martina Dušak, dipl. med. techn.

Fibrilacija atrija, najčešća aritmija, smanjuje kvalitetu života oboljelih uzrokujući simptome koji utječu na njihove svakodnevne aktivnosti. Spektar terapijskih pristupa za FA je velik, ali svaki pristup ima prednosti i ograničenja. Bolesnicima je potrebno pružiti optimalnu skrb. Zahvaljujući ranom prepoznavanju simptoma fibrilacije atrija, moguće je ranije započeti proces dijagnostike a samim time i liječenja. Pravodobno prepoznavanje bolesti, stratifikacija rizika, prevencija tromboembolijskih komplikacija, edukacija i praćenje bolesnika bitni su prioritet u liječenju bolesnika s fibrilacijom atrija. Intervencije medicinske sestre se baziraju na prevenciji komplikacija čime se smanjuje mortalitet, te edukaciji bolesnika i njegove obitelji. Medicinska sestra mora poznavati simptome fibrilacije atrija, moguće komplikacije te metode liječenja kako bi uspješno provodila odgovarajuće intervencije.

Intervencije medicinske sestre u zdravstvenoj njezi bolesnika s FA su sljedeće:

• Pratiti srčani ritam putem 12 kanalnog EKG.

• Ako je bolesnik smješten u jedinici intenzivnog liječenja potrebno je pratiti vitalne znakove svakih sat vremena.

• Primijeniti propisane lijekove.

• Pratiti nuspojave primijenjenih lijekova.

• Pratiti pojavu hipotenzije i sinkope, promjene u mentalnom statusu, znakova šoka, bolova u prsima.

• Nadzirati laboratorijske vrijednosti krvnih nalaza.

• Pratiti pojavu krvarenja.

• Pratiti razinu svijesti i intenzitet boli

• Educirati bolesnika i njegovu obitelj

Ujedno pruža psihološku podršku bolesniku čime smanjuje anksioznost i potiče bolesnika na usvajanje zdravih životnih navika kako bi se bolest dobro kontrolirala.

Medicinske sestre odgovorne su za provođenje odgovarajuće zdravstvene njege kako bi se prevenirale neželjene komplikacije i omogućila dobra kvaliteta života bolesnika tijekom liječenja i nakon otpusta iz bolnice.

Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na adresu elektroničke pošte: dadasos@gmail.com.

Ovdje možete preuzeti PowerPoint prezentaciju.

Pripremila: Dalibora Čolić, univ. bacc. med. techn., Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC Sestre milosrdnice

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/izvijesce-o-odrzanom-tecaju/ Wed, 27 Nov 2019 09:42:32 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4324 Dana 22. studenog 2019. godine Ured za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite KBC – a  Sestre milosrdnice održao je tečaj naziva: „Multidisciplinarni pristup prevenciji pada i postupanje kod pada pacijenta u bolnici“

Cilj ovog tečaja bio je osvijestiti zdravstvene djelatnike o važnosti prevencije pada i pravilnog postupanja nakon pada te ih upoznati sa smjernicama najbolje prakse iz ovog područja.

Tijekom Tečaja naglašavana je važnost pravilnog pristupa u ovom području od svih sudionika multidisciplinarnog tima, njegovom utjecaju ne samo na pacijente već i na zaposlenike, zdravstvene ustanove i zajednicu. Osim o čimidbenicima rizika koji su najčešći kod hospitaliziranih pacijenata i intervencijama koje se provode sukladno njima, govorilo se i o padovima u dječjoj populaciji i u hitnom prijemu. Predstavljen je i bolnički protokol u kojem su navedene preporuke za prevenciju i postupanje kod pada pacijenta u KBC-u Sestre milosrdnice, te predstavljene kliničke smjernice koje govore o najboljoj praksi u ovom području.

Odaziv na ovaj tečaj bio je velik, ne samo od strane zaposlenika KBC Sestre milosrdnice već i od  suradnika iz brojnih zdravstvenih ustanova iz grada Zagreba ali i šire.

Sudionici su vrlo pozitivno ocijenili aktualnost teme, predavanja i način izlaganja predavača kao i sam tečaj u cjelini, kroz evaluacijski upitnik i komentare u njemu sto je vidljivo i iz grafikona.

Pripremila: Željka Benceković

dolazi  nam zimsko vrijeme koje može donijeti i neke zdravstvene probleme.Da bi se što bolje zaštitili od gripe naš Odjel za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija izradio je preporuke koje želimo podijeliti s Vama.

Uredništvo

Ovisnost je jedan od najčešćih javno – zdravstvenih problema; ponajviše zato što pogađa sve mlađu populaciju ljudi. Kako su opojna sredstva i alkohol dio ljudske kulture od samih početaka civilizacije, vrlo je vjerojatno da nikada nećemo postići potpuni prestanak njihove konzumacije. Bolest je kronična, s čestim komorbiditetima. Najčešće je prisutna psihička i fizička ovisnost, pa samim time liječenje i rehabilitacija zahtijevaju dugogodišnji tretman i stručni nadzor. U tom procesu sudjeluje tim koji sačinjava više stručnjaka iz više zdravstvenih struka, no u ovom se radu baziramo na ulogama medicinske sestre. Medicinske sestre svojim kompetencijama doprinose dugotrajnoj apstinenciji kroz svojih više uloga koje često zahtijevaju mnogo strpljenja i upornosti kako bi se pomoglo onima koji žele i zatraže pomoć. Također svojim djelovanjem utječu i na prevenciju same ovisnosti, ponajviše kod mladih ljudi i djece.

Današnja medicinska sestra mora zadovoljiti zahtjeve moderne psihijatrije. Pod tim zahtjevima ubrajamo šire aspekte obrazovanosti koji doprinose boljem razumijevanju specifičnih potreba pacijenata sa dijagnozama koje pripadaju psihijatrijski orijentiranim bolestima.

Uz prestižno znanje iz kliničke psihijatrije, također je potrebno šire znanje opće medicine kao i psiho te bio farmakologije, psihodinamike i psihopatologije vezane uz prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića te sredstava ovisnosti.

Osim pojedinačnog rada sa svakim pacijentom, psihijatrijska medicinska sestra također radi i u terapijskom timu vodeći terapijske grupe više pacijenata, sudjeluje u znanstveno istraživačkom radu te mora biti prilagodljiva simptomima njegove bolesti uz predanost njegovom boljitku a zadržavajući odnos profesionalnim. Rad u grupi ovisnika o drogama, najbolji je model koji pruža zdravstveni sustav pri rehabilitaciji ovisnika.

S tom činjenicom dolazimo do zaključka da su nam potrebne obrazovane medicinske sestre koje posjeduju znanja, vještine i kompetencije za rad s ovisnicima, njihovim obiteljima, te članovima unutar zdravstvenog tima. Samo sinergijom svih ovih čimbenika medicinska sestra može utjecati na kvalitetu života naših bolesnika i članova njihovih obitelji, te socijalnu sredinu općenito.

Autor: Tomislav Bardek, bacc. med. techn., Centar za hitni prijem, KBC Sestre milosrdnice

Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na adresu elektroničke pošte: tombardek@gmail.com.

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/izvijesce-sa-strucnog-skupa-3/ Wed, 29 May 2019 07:26:31 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4086 Hrvatsko ortopedsko društvo i Hrvatski forum za ortopediju i traumatologiju organizirali su 3. izdanje „Jugoistočnog europskog foruma za ortopediju i traumatologiju (SEEFORT)“ koje se održalo u Dubrovniku 24. – 26. travnja, 2019.

U petak, 26. travnja, održao se sestrinski dan uz vodstvo organizatorica Brankice Trzun Šanje i Dragane Barukčić. Otvaranje i pozdravni govor održala je glavna sestra Klinike za traumatologiju, Katarina Dugina dipl. med. techn. u kojem se osvrnula na važnost okupljanja zdravstvenih profesionalaca koji rade u području ortopedije s ciljem boljeg povezivanja, razmjene iskustava, znanja i novih ideja. Istaknula je da medicinske sestre/tehničari kao sastavni i neizbježni dio multidisciplinarnog tima od samog početka aktivno sudjeluju prilikom održavanja SEEFORT-a, a sve zahvaljujući prof. Robertu Kolundžiću, predsjedniku Hrvatskog ortopedskog društva, koji od samog početka uključuje sestre kao ravnopravne članove tima kako na profesionalnom tako i na edukativnom planu. Zahvalila se pozvanim predavačima Josipi Bišćan mag. med. techn., Karmeli Hrastinski mag. med. techn., Iris Marin Prižmić mag. med. techn., Ani Miletić dr. med., Blanki Vinceljek Martinović dr. med., mr. sc. Adnanu Zuboviću dr. med. i svima ostalima koji su prisustvovali.

Glavne teme sestrinskog dana bile su:

• Big data (sestrinska dokumentacija/ registri, checking lista-op. sala),
• prevencija komplikacija kod liječenja muskuloskeletnih poremećaja,
• rijetki slučajevi i
• slobodne teme.

Na uspješnom 3. izdanju „Jugoistočnog europskog foruma za ortopediju i traumatologiju (SEEFORT)“ sudjelovalo je ukupno 280 različitih zdravstvenih profesionalaca kao što su medicinske sestre, liječnici, fizioterapeuti, farmaceuti, ali i sudac Županijskoga suda u Zagrebu Ivica Veselić koji je govorio na temu „Odgovornost medicinske sestre u procesu pružanja zdravstvene zaštite“.

Na sestrinskom danu ukupno je održano 23 predavanja i izloženo je 7 postera. Prilikom izlaganja radova prikazana su dostignuća u svakodnevnom radu medicinskih sestara/tehničara koja promiču unapređenje struke, te je istaknuta važnost sestrinske dokumentacije kao i kontinuirane edukacije u provođenju procesa zdravstvene njege ortopedsko traumatoloških bolesnika. Sudjelovalo je 76 medicinskih sestara/tehničara iz zdravstvenih ustanova diljem Hrvatske. Klinika za traumatologiju sudjelovala je s 11 usmenih prezentacija i 5 postera iz područja ortopedsko traumatološkog zbrinjavanja bolesnika.

Pripremile: Dragana Barukčić mag. med. techn., Brankica Trzun Šanje mag. med. techn.

Danas, uzrok ozbiljne prijetnje sigurnosti pacijentima, zdravstvenom sustavu i gospodarstvu predstavlja pojava i širenje višestruko otpornih bakterija, pogotovo bakterija otpornih na antibiotike posljednje linije obrane kao što su karbapenemi i kolistin. Negativni ishodi liječenja, veće stope obolijevanja i smrtnosti uz veće troškove i dulje trajanje bolničkog liječenja povezuju se s infekcijama uzrokovanim višestruko otpornim bakterijama.

Uloga medicinskih sestara u kliničkom timu važna je zbog njihovog redovitog kontakta s pacijentima, primjene i praćenja učinkovitosti antimikrobnog liječenja. Medicinske sestre osiguravaju pravilnu primjenu lijeka te savjetuju pacijente o ispravnoj upotrebi antimikrobnih sredstava, interakciji s drugim lijekovima te mogućim nuspojavama. Antimikrobni lijekovi s aktivnošću protiv bakterija nazivaju se antibakterijska sredstva (antibiotici). Izlaganje mikroorganizama antimikrobnim agensima stvara selektivni pritisak koji dovodi do razvoja otpornosti. Neodgovarajuća uporaba antimikrobnih sredstava ubrzava nastanak i širenje otpornosti.

Što možemo učiniti?

1. Podržavati nacionalnu više disciplinarnu radnu skupinu stručnjaka iz tog područja  koja skuplja i analizira podatke te po potrebi intervenira na nacionalnoj i bolničkoj razini.
2. Osigurati prikladan omjer djelatnika za kontrolu bolničkih infekcija:                                                 – jedna medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija na 250 kreveta smatra se standardom, a na temelju novih dokaza potiče se omjer od 1 sestra na 100 kreveta.
3. Aktivno testirati (skrining) rizične pacijente prilikom njihova prijema u bolnicu.
4. Izolirati pacijente koji su nosioci višestruko otpornih bakterija.
5. Promicati higijenu ruku kao najvažniju pojedinačnu mjeru za sprječavanje prenošenja bakterija u bolnicama. Troškovi promicanja higijene ruku čine manje od 1% troškova liječenja pacijenata s infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi.
6. Kontinuirano provoditi i usklađivati mjere: sprječavanje širenja infekcije, stroge mjere kontrole infekcije u kombinaciji s primjenom učinkovite antimikrobne terapije.

U preporuci Vijeća EU – a  o razboritoj upotrebi antimikrobnih agensa u humanoj medicini naglašava se da se kontroliranje otpornosti na antibiotike može postići jedino kombinacijom sprječavanja infekcije i kontrolnih mjera te razboritom upotrebom antibiotika.Treba naglasiti da se borba protiv otpornosti na antibiotike mora temeljiti na višestrukom pristupu na lokalnoj i nacionalnoj razini, a usklađenost mjera i suradnja na svjetskoj razini može pružiti dugoročno rješenje.

Pripremila: Ružica Grozdek, dipl.med.techn, Odjel za sprječavanje i kontrolu bolničkih infekcija

u nastavku možete vidjeti popis edukacijskih aktivnosti za medicinske sestre i tehničare u prosincu 2018. godine.

• 05.12.2018. Skrb medicinske sestre za bolesnike s traumatskog ozljedom mozga (predavač: Ivana Raković, bacc. med. techn.), predavaonica Klinike za neurokirurgiju, 13:30 sati
• 14.12.2018. Upoznavanje medicinskih sestara/tehničara s pravnim aktima prilikom primjene mjera prisile kod osoba s teškim duševnim smetnjama (Ured za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite i Klinika za psihijatriju), Multimedijski centar, 13:30 sati

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/preporuka-odjela-za-bolnicke-infekcije/ Mon, 05 Nov 2018 12:23:08 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=3704 Poštovani,

obzirom da nam dolaze hladni zimski dani djelatnici Odjela za bolničke infekcije nas ponovno podsjećaju na važnost prevencije. Ovdje možete pronaći najvažnije preporuke vezane uz “higijenu kašlja”. 

 Uredništvo web stranice