Temeljem uspješne suradnje studenti druge godine specijalističkog studija Kriznog menadžmenta iz Veleučilišta Velika Gorica u našem su KBC-u odradili dio redovite nastave u sklopu kolegija Krizni menadžment zdravstva pod vodstvom asistentice, gđe Dijane Lujanac, magistre kriznog menadžmenta i gošće predavačice na kolegiju, glavne sestre Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Martine Dušak, dipl. med. techn.

U sklopu nastave studenti su posjetili Objedinjeni hitni bolnički prijem i dobili uvid u organizaciju i djelokrug rada hitne službe te im je predstavljen i Interventni plan djelovanja u kriznim situacijama KBC Sestre milosrdnice.

Na samom kraju nastave studenti su pod vodstvom asistentice kolegija Krizni menadžment zdravstva, gđe Dijane Lujanac i glavne sestre OHBP-a, Martine Dušak, odradili teorijsku vježbu. Prema scenariju je za vrijeme Adventa na glavnom zagrebačkom trgu došlo do terorističkog napada u kojem je 50 ozlijeđenih bilo usmjereno na OHBP KBC Sestre milosrdnice. Studenti su samostalno uz smjernice koje je izdala SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) bili podijeljeni u 9. grupa, odnosno ključnih komponenti:

1. Upravljanje i vođenje.
2. Komunikacija.
3. Sigurnost.
4. Trijaža.
5. Pojačani napori.
6. Kontinuitet bitnih usluga.
7. Ljudski resursi.
8. Logistika i upravljanje opskrbom.
9. Oporavak.

Cilj ove vježbe bio je osiguravanje kontinuiteta  bitnih usluga, brza prilagodba za  povećanim zahtjevima i sigurno okruženje za zdravstvene radnike i pacijente u slučaju krizne situacije.

Kroz ovu vježbu studenti su koristili  svoja znanja stečena i na drugim kolegijima specijalističkog studija Kriznog menadžmenta jer krizno planiranje u zdravstvenom sustavu kao  i upravljanje bolnicama predstavlja kontinuirani proces koji zahtijeva besprijekornu integraciju planiranja i odgovora na napore s lokalnim i nacionalnim programima.

Pripremile: Dijana Lujanac, mr. kriznog menadžmenta i Martina Dušak, dipl. med. techn.

Cilj je bio prikazati djelokrug rada medicinske sestre/tehničara u OHBP-u, upoznati se s pristupom odraslom hitnom bolesniku i bolesnom djetetu putem ABCDE procjene, naučiti održavanje i komplikacije prohodnosti dišnih puteva, primjenu kisika i umjetne ventilacije, obnoviti znanje iz osnova  elektrokardiograma i BLS-a odraslih i djece. Također, cilj je bio prikazati napredne postupke održavanja života odraslih i djece, naučiti vještine zbrinjavanja ozlijeđenih osoba kod odraslih i osoba dječje dobi, invazivne postupke u OHBP-u, opremu koja se najčešće koristi tijekom rada u hitnom prijemu i transportu hemodinamski nestabilnog  pacijenta. I kao zadnje, ali ne i najmanje bitno, ponovili smo mjere zaštite tijekom rada s pacijentom.

Edukacija se sastojala od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski je uključivao predavanja putem PowerPoint prezentacija, a praktični dio vježbe koje su se provodile kroz različite radionice. Na kraju edukacije organizirana je pisana i praktična provjera stečenog znanja te podjela potvrdnica o uspješno savladanom tečaju.

Pripremila: Maja Mrgan, bacc. med. techn.

Cilj istraživanja jest procijeniti utjecaj rada u bolničkoj hitnoj službi na zdravlje i radnu sposobnost djelatnika. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju zaposlenici su Centralnog hitnog prijema (sada Objedinjeni bolnički hitni prijam) Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, a isto je provedeno od studenog 2018. do veljače 2019. godine primjenom standardiziranih upitnika “Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika” i “Upitnik za određivanje radne sposobnosti” (engl. WAI – Work Ability Index). Ponuđenim upitnicima ispitali su se specifični stresori na radnim mjestima zaposlenika u Hitnoj službi te povezanost intenziteta stresa i radne sposobnosti na temelju istih podataka.

Rezultati koji su dobiveni pokazuju da postoji statistički značajna razlika u odgovorima ispitanika za čestice organizacija i financije, javna kritika i sudske tužbe, opasnosti i štetnosti na poslu, sukobi i komunikacija na poslu, profesionalni i intelektualni zahtjevi s obzirom na promatrane skupine. Opasnosti i štetnosti na poslu, sukobi i komunikacija na poslu više pogađaju ispitanike koji imaju jedno ili dvoje djece, najčešće žene. Profesionalni i intelektualni zahtjevi najviši su za liječnike, a istovremeno razlikuju se kod ispitanika koji navode manje fakultetsko obrazovanje. Isto tako, postoji statistički značajna razlika za smjenski rad s obzirom na ukupne godine radnog iskustva ispitanika; vrijednost skale najviša je za ispitanike koji rade manje od šest mjeseci.

Nakon svega može se zaključiti da je rad u hitnoj službi stresan samim obujmom i količinom posla u istoj, a provedenim istraživanjem te dobivenim rezultatima vidljivi su značajni rezultati koji govore u prilog pretpostavkama postavljenima na početku ovog rada i pri provedbi istraživačkog postupka.

Pripremila: Anamarija Biščanin, mag. med. techn.

Kontakt autora: anamarija.biscanin91@gmail.com

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/sto-kad-i-hitnoj-zatreba-hitna/ Mon, 02 Dec 2019 13:30:42 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4341 Sažetak

Zdravstvena struka svrstana je u visoko stresne profesije s obzirom na visoku odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, ali i izloženosti specifičnim stresorima poput kemijskih, bioloških i fizikalnih štetnosti te smjenskom radu. Produljeno radno vrijeme, smjenski i noćni rad, odgovornost pri donošenju odluka, kontakt s oboljelima i njihovim obiteljima te emocionalno iscrpljivanje u zdravstvenih djelatnika pridonose povećanom morbiditetu od psihičkih smetnji i psihosomatskih bolesti.

Djelatnici hitne medicinske pomoći predstavljaju skupinu ljudi koji su neophodni za zbrinjavanje svahodnevnih hitnih medicinskih stanja na brz i efikasan način. Kako bi postigli cilj  često moraju izložiti i svoj vlasiti život, a svakodnevni radni zadaci s kojima se susreću predstavljaju stres te organizacijski i psihosocijalni izazov. Organizacijski izazovi su opseg radnih zadataka, smjenski rad, brze vremenske reakcije, ekonomska učinkovitost i slično, dok su psihosocijalni izazovi povezani s emocionalno zahtjevnim radnim okruženjem zbog izloženosti potencijalno traumatičnim događajima te izuzetno tešim i kritičkim stanjima. Djelokrug rada djelatnika hitne medicinske pomoći, zahtijeva veliki fizički i psihički napor. Noćni rad, dugotrajna izloženost stresu, emocionalno iscrpljivanje, manjak tehničara na radilištu i razne druge situacije kojim su djelatnici izloženi, doprinose razvoju bolesti štitnjače. Zdravstveni djelatnici moraju djelovati u različitim stresnim uvjetima te prilagoditi svoje stanje potrebama situacije i pacijenta suočavajući se sa raznim ograničenjima. Sva ta ograničenja stvaraju fizičke, fiziološke i psihološke zahtjeve prije, za vrijeme i nakon hitnog poziva.

Stres može doprinjeti neodstatku empatije prema poslu i pacijentima, nemogućnost povezivanja i samim tim funkcioniranja sa timom, nemogućnost prilagođavanja situacijama, nošenje tereta kući, a dugoročno razvoju nekih težih psiholoških stanja. Uporna izloženost takvim uvjetima rada i života svakako dovodi do prekomjerne aktivnosti autonomnog živčanog sustava, razvoja oštećenja mentalnog zdravlja, kardiovaskularne bolesti (KVB), metaboličkog sindroma i pretilost te mnogih drugih teškoća. Stoga je od izrazite važnosti rano prepoznavanje simptoma stresa kao i poznavanje metoda prevencije.

Autor: Marijo Rašić, bacc. med. techn., Objedinjeni hitni bolnički prijam, KBC Sestre milosrdnice

Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na adresu elektroničke pošte: m.rasic777@gmail.com

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću. Obuhvaća razdoblje od kada se postavlja dijagnoza neizlječive bolesti do kraja žalovanja nakon smrti bolesnika. Palijativna skrb trenutno je danas najvažniji dio medicine, koja ima za cilj osigurati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti. U ostvarenju tog cilja najvažniju ulogu ima interdisciplinarni tim koji se međusobno nadopunjuje. Veliku ulogu u svemu tome ima cijeli interdisciplinarni tim uključujući liječnika, medicinsku sestru, fizioterapeuta, socijalnog radnika, psihologa, duhovnika i volontere. Medicinska sestra najviše vremena provodi s bolesnikom i njegovom obitelji. Zbog toga je izrazito važno da ima dobru komunikaciju, koja je preduvjet dobre skrbi za bolesnika i njegovu obitelj, ali i za stjecanje međusobnog povjerenja. Uz dobru komunikaciju važna je i podrška koju im pruža tijekom cjelokupnog procesa umiranja i žalovanja. Palijativnu skrb mogu provoditi specijalizirane službe palijativne skrbi kao što su stacionarne jedinice palijativne skrbi, stacionarni hospicij, bolnički timovi i mobilni timovi za palijativnu skrb, hospicijski dnevni boravci, hospicijski timovi u zajednici te ambulantne službe i također ju mogu provoditi nespecijalizirane službe palijativne skrbi, a to su patronažna skrb, liječnici obiteljske medicine, službe za kućnu njegu i domovi za starije i nemoćne osobe.
Iako se organizacija palijativne službe provodi na više razina, bolesnici često odabiru posljednje trenutke provesti kod kuće u svome domu. Kod toga je izrazito važno brinuti za obitelj koja ima veliki teret noseći se sa umiranjem njihove drage osobe i žalovanjem. Obitelj može biti oslabljena, postati dezorganizirana i nefunkcionalna zbog smrti svoga člana. Isto tako može uz pomoć i podršku stručnjaka osigurati dobru skrb umirućem članu, ostvariti dobru komunikaciju i izraziti osjećaje, pripremiti se i dostojanstveno suočiti sa smrću. Umirućem bolesniku i njegovoj obitelji najvažnije je da je netko uz njih, da ima razumijevanja za njih, nađe vremena za razgovor, pruži im podršku te da osigura osobi da posljednje dane svoga života provede dostojanstveno u miru, bez patnje i boli, zajedno sa svojom obitelji. Sve to može omogućiti dobro educirana medicinska sestra koja trajno uči i stječe nova znanja iz područja palijativne skrbi. Medicinska sestra u palijativnoj skrbi provodi zdravstvenu njegu, koordinira i rukovodi cjelokupnim procesom skrbi te usko surađuje sa cijelim interdisciplinarnim timom. Također ima veliku ulogu u pružanju podrške obitelji tijekom procesa umiranja i žalovanja. Da bi dobro pružila podršku sestra mora procijeniti potrebe bolesnika i njegove obitelji, naći vremena da ih sasluša te ostvariti dobru komunikaciju i odnos povjerenja.

Ovdje možete pogledati prezentaciju.

Autor: Lara Lacković, bacc. med. techn., Objedinjeni hitni bolnički prijam, KBC Sestre milosrdnice

Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na adresu elektroničke pošte: l.lackovic05@gmail.com

]]>