Javnozdravstvenoj akciji 18. studenog 2019. godine pridružile su se medicinske sestre i primalje Klinike za ženske bolesti i porodništvo, učenice Škole za primalje te nekolicina „palčića“ i njihovih roditelja.

Akcija je provedena ispred KBC – a Sestre milosrdnice s početkom u 10 sati nakon čega su se svi prisutni pridružili stručnom predavanju povodom Svjetskog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju u organizaciji Zavoda za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje pod ovogodišnjim motom „Born Too Soon: Providing the right care, at the right time, in the right place.“

Ovdje možete preuzeti edukativnu prezentaciju.

Izvješće pripremila: Monika Pjevalo, dipl. med. techn.

Fotografije: Nedjeljko Đurić

Fotografiranje uz pristanak roditelja.

UVOD: Nedonoščad ima veće potrebe za hranjivim tvarima nego terminska novorođenčad. Za pravilan rast i razvoj nedonoščeta potrebno je osigurati parenteralno i enteralno odgovarajući unos proteina, osobito esencijalnih aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina koje utječu na razvoj mozga, i uz to zadovoljiti energetske potrebe, jer što je nedonošče nezrelije i niže gestacije, to su njegove metaboličke rezerve nedostatnije.

CILJ: Napretkom medicine raste stopa preživljavanja nedonoščadi vrlo niske rodne mase, a vrlo važan aspekt tog napretka čini enteralna prehrana koja se neprestano nadograđuje uslijed brojnih istraživanja. Posljednjih godina fokus se stavlja na ranu minimalnu enteralnu prehranu koja bi se trebala uspostaviti što prije, u najboljem slučaju tijekom prvog dana nakon poroda, a napredovanje hranjenja  trebalo bi ovisiti o kliničkom statusu.

RAZRADA: Po rođenju nedonoščeta započinje se primarno s parenteralnom prehranom, zatim se, ukoliko nema kontraidikacija, što prije uvodi minimalni enteralni unos ili trofičko hranjenje, zbog svojih brojnih pozitivnih učinaka kako na funkciju crijeva tako i na cjelokupno opće stanje nedonoščeta. Sastav enteralnog pripravka mora zadovoljavati specifične potrebe novorođenčeta i nedonoščeta, potrebe postnatalnog rasta, te osiguravati nutritivni temelj za normalan psihofizički razvoj do odrasle dobi.  Enteralna prehrana nedonoščadi ispod 32 tjedna gestacijske dobi započinje se pomoću sonde  jer oni nisu u stanju koordinirati sisanje, gutanje i disanje. Majčino mlijeko najbolji je izbor nutritivnih tvari za novorođenčad. Međutim, kod neke nedonoščadi samo majčino mlijeko ne može zadovoljiti njihove povećane prehrambene potrebe. Zbog toga se ponekad uvode i pojačivači mlijeka. U nedostatku majčinog mlijeka mogu se upotrijebiti donorsko majčino mlijeko kao i formule. Novorođenčad od 32-og tjedna gestacijske dobi počinje razvijati refleks sisanja te tako polako prelazi na oralnu prehranu. Medicinska sestra koja djeluje unutar multidisciplinarnog tima educirana je pravilno provoditi enteralnu prehranu, kao i na vrijeme prepoznati moguće komplikacije iste, što može bitno utjecati na ishod liječenja. Nadalje će educirati majku o važnosti majčinog mlijeka, kako se pravilno izdajati i dojiti, te o svim postupcima skrbi nakon otpusta iz bolnice.

ZAKLJUČAK: Prehrana novorođenčadi u neonatalnoj jedinici intenzivnog liječenja individualna je za svako novorođenče. Redovito se rade nova istraživanja iz kojih proizlaze novije i poboljšane  smjernice koje se tiču uvođenja enteralne prehrane kod nedonoščadi izrazito male rodne mase, stoga su redovite edukacije izrazito nužne. Tijekom hospitalizacije enteralna prehrana majčinim mlijekom najbolji je izbor za adekvatan rast i razvoj. Nakon otpusta prehranu je potrebno prilagoditi tjelesnoj masi novorođenčeta te bi se sukladno tome trebala kontinuirano pratiti kako bi se zadovoljili kriteriji koji upućuju na dobar rast i razvoj.

*Cijeli rad dostupan kod autora.

Sa Zavoda za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice sudjelovale su četiri medicinske sestre: Kristina Čokor, Hana Cindrić, Ivana Čabraja i Sana Šavorić s dva stručna rada:

• Enteralna prehrana nedonoščeta i novorođenčeta u jedinici intenzivnog liječenja (Cindrić H., Čokor K.)
• Postavljanje i njega centralnih venskih katetera ( Šavorić S., Škrlec K., Mikić Z.)

Stručni skup otvoren je 16. lipnja obilježavanjem četvrt stoljeća intenzivne medicine, te se nastavio sestrinskim stručnim predavanjima i prikazima slučaja.

Teme sestrinskih stručnih predavanja vezane uz neonatologiju odnosile su se na njegu novorođenčeta na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, enteralnu prehranu u jedinicama intenzivnog liječenja, zbrinjavanje kronično bolesnog djeteta, postavljanje i njega centralnih venskih katetera, te ulogu medicinske sestre u smanjivanju stresa roditelja u jedinici intenzivnog liječenja novorođenčadi.

U radnom dijelu Skupa imali smo priliku upoznati se sa sestrinskom praksom koja se primjenjuje u internističkim, kirurškim, infektološkim, neurološkim, te pedijatrijskim jedinicama intenzivnog liječenja. Pauze između predavanja bile su prilika za druženje te razmjenu iskustava s kolegama i kolegicama iz drugih zdravstvenih ustanova.

Izvješće pripremile: Sana Šavorić, bacc. med. techn. i Kristina Čokor, bacc. med. techn., Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje novorođenčadi Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC Sestre milosrdnice

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/izvjesce-hrvatska-proljetna-pedijatrijska-skola-xxxv-seminar/ Tue, 05 Jun 2018 09:26:22 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=3331 Medicinske sestre Klinike za ženske bolesti i porodništvo, Zavoda za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje, aktivno su sudjelovale na 35. seminaru Hrvatske proljetne pedijatrijske škole od 16. do 20. travnja 2018. godine u Splitu. Seminaru su prisustvovale medicinske sestre i tehničari iz hrvatskih bolnica, ali i susjedne Bosne i Hercegovine.

Iz Zavoda za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice sudjelovale su četiri medicinske sestre: Zila Mikić, Zvonka Svrtan, Sana Šavorić i Valentina Tumpak s dva stručna rada:

• Zbrinjavanje nedonoščadi u prvim satima života ( Svrtan Z., Tumpak V.)
• Pristup i zbrinjavanje nedonoščeta s RDS – om (Šavorić S., Cindrić H.; Čokor K.)

Seminar je svečano otvoren 16. travnja prigodnim pozdravima, predstavljanjem nove pedijatrijske literature te glazbenim nastupom udruge Zlatni mikrofon.

Teme sestrinskih stručnih predavanja vezane uz neonatologiju odnosile su se na program proširenog novorođenačkog probira, zbrinjavanje i nove smjernice u liječenju i skrbi nedonoščeta sa RDS – om, zdravstvenu njegu nedonoščadi s poremećajima srčanog ritma, medicinski prijevoz životno ugroženog novorođenčeta, smjernice  za reanimaciju iz 2015. godine, njegu novorođenčeta liječenog induciranom hipotermijom, hitna stanja u neonatalnoj kirurgiji, retinopatiju nedonoščadi, citomegalovirusnu infekciju nedonoščeta te rijetke uzroke nekonjugirane hiperbilirubinemije u novorođenčadi.

U radnom dijelu Seminara imali smo priliku upoznati se sa sestrinskom praksom koja se primjenjuje u drugim jedinicama intenzivnog liječenja nedonoščadi i novorođenčadi. Pauze između predavanja bile su prilika za druženje te razmjenu iskustava s drugim kolegama i kolegicama.

Izvješće pripremila: Sana Šavorić, bacc. med. techn., Klinika za ženske bolesti i porodništvo

Stotinjak primalja iz cijele Lijepe Naše, od Dubrovnika do Vukovara preko Pule, okupilo se na Simpoziju koji se već tradicionalno održava u svibnju, mjesecu u kojem obilježavamo i Međunarodni dan primalja (05. svibnja).

Iz Klinike za ženske bolesti i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice sudjelovalo je šest primalja: Neda Davidović, Blaženka Dimovski, Suzana Haramina, Ivana Komerički, Banana Kunina i Iva Podhorsky Štorek.

Uvodnim govorima na svečanom otvorenju izvršne direktorice Hrvatske udruge za promicanje primaljstva, Karmen Cecarko Vidović, i predsjednice Hrvatske komore primalja, Barbare Finderle, te međimurskom pjesmom u izvedbi Marije Jambrošić, primaljska himna „Ključ života,“ koja je bila popraćena mnoštvom lijepih slika s porođaja.

Radni dio trajao je puna dva dana s predavanjima, poster prezentacijama i radionicama. Neke od tema koje smo slušali su: Primalja u zajednici, Uloga primalje u osnivanju samostalnih primaljskih jedinica u bolničkom okruženju, Kontakt koža na kožu kod carskog reza, Dobrobiti nošenja djece, Psihofizičke faze u trudnoći te Međupartnerski odnosi. Posebnu čar drugom danu dale su praktične radionice: Kardiotokografija, Šivanje epiziotomije i Reanimacija novorođenčeta. Dokaz zanimljivosti predavanja je taj što je dvorana bila puna od početka do kraja predavanja, a u svakoj pauzi vodile su se zanimljive i konstruktivne rasprave.

Na kraju Simpozija održala se skupština članica HUPP – a i posjet rodilištu. Na svečanoj večeri izabran je najbolji rad, a to je kolegice Mirjane Mate Ello iz Vinkovaca.  Oduševljenje  i zadovoljstvo koje nas je pratilo tijekom dva radna dana Simpozija nastavilo se i trećim danom gdje smo na izletu upoznali Međimurje, njegove geografske i kulturne ljepote te gastronomske delicije.

Izvješće pripremila: Banana Kunina, bacc. med. techn., KIinika za ženske bolesti i porodništvo