Javnozdravstvenoj akciji 18. studenog 2019. godine pridružile su se medicinske sestre i primalje Klinike za ženske bolesti i porodništvo, učenice Škole za primalje te nekolicina „palčića“ i njihovih roditelja.

Akcija je provedena ispred KBC – a Sestre milosrdnice s početkom u 10 sati nakon čega su se svi prisutni pridružili stručnom predavanju povodom Svjetskog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju u organizaciji Zavoda za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje pod ovogodišnjim motom „Born Too Soon: Providing the right care, at the right time, in the right place.“

Ovdje možete preuzeti edukativnu prezentaciju.

Izvješće pripremila: Monika Pjevalo, dipl. med. techn.

Fotografije: Nedjeljko Đurić

Fotografiranje uz pristanak roditelja.

Ispred KBC – a Sestre milosrdnice i Povjerenstva za menadžment boli u stručnom i organizacijskom odboru bila je kolegica Marica Jerleković, a polaznice tečaja iz Zavoda za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli bile su: Emilija Lončar, Antonija Migles, Iva Pavlačić, Ines Tutić i Svjetlana Stipić.

Predavači su bili kolegice i kolege koji se u svojoj svakodnevnoj praksi susreću i rade  s bolesnicima starije životne dobi,malom djecom, kroničnim bolesnicima, bolesnicima u jedinicama intenzivnog liječenja kao i bolesnicima s  malignim oboljenjima svih dobnih skupina.

Vulnerabilnu populaciju obuhvaća najosjetljivija skupina bolesnika pa je samim time i pristup liječenju boli specifičan od različitih tehnika, vrsti lijekova i načina njihove primjene ovisno o kategoriji samih bolesnika  što zahtijeva veća znanja, iskustva i vještine nas medicinskih djelatnika.

Bol je subjektivan  osjetilni i emotivni doživljaj. Kao i ostale vitalne funkcije i bol kao peti vitalni znak potrebno je mjeriti i monitorirati.  Kako sve skupine pacijenata ovisno o dobi,spolu i obrazovanju nisu jednako sposobne kognitivno da bi procijenili bol veliku ulogu u tome ima medicinsko osoblje koje je dužno bolesnika i obitelj informirati o boli i vršiti procjenu boli prema unaprijed određenim ili dogovorenim skalama boli u njihovoj ustanovi u kojoj rade.

Važno je osvijestiti kako kod populacije tako i kod medicinskog osoblja  koliko je pravilna procjena odnosno mjerenje boli važan preduvjet za pravilno liječenje akutne boli i suzbijanje eventualne kronične boli koja može nastupiti u određenim stanjima kada se akutna bol ne procjeni i ne liječi dobro.

Medicinske sestre, tehničari i liječnici dužni su bolesniku pružiti najbolju moguću skrb i omogućiti mu da u 21. stoljeću ne trpi bol! Cilj tečaja je probuditi svijest i važnost primjene skala za procjenu boli  te primjenu adekvatne i dostatne terapije ovisno o jačini, vrsti i intenzitetu boli.

Možda ne možemo uvijek potpuno ukloniti bol, ali možemo smanjiti patnju naših bolesnika i olakšati im svakodnevno funkcioniranje te podići  kvalitetu života na razinu dostojnu čovjeka.

ZAUSTAVIMO BOL, VRATIMO OSMIJEH!

Pripremila: Svjetlana Stipić, bacc. med. techn.

Stručno putovanje započelo je posjetom KBC – u Osijek, zdravstvenoj ustanovi dugogodišnje tradicije, gdje nas je ugostila pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo – glavna sestra KBC – a Osijek, Nevenka Begić, mag. med. techn. Pozdravnim govorom te upoznavanjem s rukovoditeljima ustrojstvenih jedinica započeo je obilazak KBC – a Osijek. Upoznati smo s načinom rada i organizacijskom strukturom ove zdravstvene ustanove, a razmjena iskustava nastavila se uz kratko druženje s kolegama i kolegicama KBC – a Osijek.

Drugog dana posjetili smo Opću županijsku bolnicu Vukovar i bolnicu hrvatskih veterana pod vodstvom pomoćnice ravnatelja za sestrinstvo – glavne sestre bolnice, dr. sc. Agneze Aleksijević, mag. med. techn. i ravnateljice mr. sc. Vesne Bosanac, dr. med. Nakon upoznavanja organizacijske strukture bolnice, simbola stradanja, obišli smo i Muzej sjećanja koji se nalazi u sklopu bolnice. Uputili smo se potom prema Spomen domu i masovnoj grobnici Ovčara. Posjet Vukovaru završili smo iskrenim izrazima poštovanja, sućuti i zahvalnosti.

Osim u stručnom dijelu, tijekom boravka u Slavoniji i Baranji, imali smo prilike uživati u brojnim kulturnim i prirodnim znamenitostima toga kraja. Posjetili smo tako vinogorja Vukovara, tradicijske obrte u Karanovcu, čuvene Iločke podrume, te smo plovili Dunavom tijekom čega je bilo upriličeno kušanje vina iz toga podneblja.

Ovo izvrsno organizirano stručno putovanje doprinijelo je razmjeni iskustava i zapažanja o sestrinstvu i budućnosti sestrinstva u istočnom dijelu Lijepe naše koji smo posjetili, a nisu, naravno, izostala niti vesela druženja.

Ovim putem zahvaljujemo domaćinima koji su nas srdačno ugostili!

Kolegij medicinskih sestara i srodnih profesija KBC-a Sestre milosrdnice

Svjetski dan mentalnog zdravlja svake godine stavlja naglasak na određeni problem s kojim se susreću različite populacijske skupine.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mentalno zdravlje označava stanje blagostanja u kojem osoba ostvaruje svoje potencijale. To je stanje u kojem se osoba može nositi s normalnim stresovima u životu, produktivno raditi te pridonositi svojoj zajednici i društvu u cjelini. Mentalno ili psihičko zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja kako pojedinca tako i zajednice. To ne označava jednostavno odsustvo psihičke bolesti već mnogo više od toga. Briga za um jednako je važna kao i briga za fizičko zdravlje. Zapravo, jedno ne može biti zdravo bez onog drugog.

Dobro mentalno zdravlje preduvjet je optimalnog funkcioniranja pojedinca te je njegovo održavanje ključno za dug, zdrav i kvalitetan život. Kada je mentalno zdravlje dobro, ono poboljšava kvalitetu života, a kada je loše, onemogućava osobu da živi normalan život.

Svrha obilježavanja ovoga dana je podizanje svijesti o problemima vezanima za mentalno zdravlje te pružanje osnovnih informacija o istom (definicija i prepoznavanje problema mentalnoga zdravlja, pružanje psihološke prve pomoći odnosno pravovremene emocionalne podrške te pružanje informacije koje potiču na traženje pomoći zajedno s ustanovama i udrugama koje pomoć mogu pružiti).

Uz upozorenje o stalnom povećanju broja i oblika mentalnih poremećaja i važnosti spoznaje o prisutnosti same bolesti, poruka ove javnozdravstvene akcije ide i u smjeru destigmatizacije oboljelih od mentalnih bolesti i njihovih obitelji ali i stručnog osoblja koje radi s oboljelima.

Izvješće pripremila: Ana – Marija Kolarić, Klinika za psihijatriju

Hana Cindrić, bacc. med. techn., Kristina Čokor, bacc. med. techn., Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje novorođenčadi, KBC Sestre milosrdnice

SAŽETAK

UVOD.  Porod je hipoksično iskustvo za novorođenče zbog prekida izmjene plinova preko posteljice tijekom normalnog truda. Reanimacija novorođenčadi najčešće se izvodi pri porodu kod novorođenčadi slabije vitalnosti te kod onih kojima je potrebna pomoć kako bi uspostavili disanje. Većina će zaplakati unutar 30 sekundi, a ostalima će biti potrebno pružiti pomoć.

CILJ. Komplicirana i produljena reanimacija zahtijeva izvrstan timski rad, vođu tima i efektivnu komunikaciju s naglaskom na ulogu medicinske sestre i tehničara tijekom reanimacije. Ovaj rad prati smjernice Europskog društva za reanimatologiju iz 2015. te njegove nadopune.

RAZRADA. U većini slučajeva reanimacija novorođenčeta podrazumijeva stabilizaciju disanja u procesu prelaska s placentarnog na plućno disanje. Najvažnija intervencija koju reanimacijski tim provodi je efektivno prodisati plućne alveole, a prema najnovijim smjernicama prodisavanje se provodi zrakom, a ne kisikom kako je to ranije bio slučaj. Često je dovoljno samo otvoriti dišni put smještanjem glave u neutralni položaj, u tom periodu procjenjuje se boja, tonus, disanje i puls novorođenčeta, a ukoliko nema povoljnih rezultata poduzimaju se napredne mjere. U rijetkim slučajevima dolazi do potrebe za masažom srca, gdje je omjer broja kompresija i ventilacije 3:1 , kao i za upotrebom lijekova koje je najučinkovitije primijeniti putem umbilikalnog venskog katetera. U cijelom postupku bitno je voditi računa o temperaturi novorođenčeta koja ostaje stabilna uslijed optimalnih mikroklimatskih uvjeta, jer u protivnom uslijed njihove termolabilnosti dolazi do stanja hipotermije, hipoksije i acidoze što sprječava proizvodnju surfaktanta, tvari koja oblaže unutarnju stranu alveola omogućavajući im normalno širenje pri disanju. 

ZAKLJUČAK. Važna je uloga medicinske sestre i tehničara u reanimaciji jer osim što moraju posjedovati sva potrebna znanja i vještine, moraju znati i kvalitetno i pravovremeno reagirati. O njihovim reakcijama uvelike ovisi uspješnost reanimacije.

Ključne riječi: surfaktant, hipoksija, termolabilnost, terminalna apneja, Neopuff, saturacija

*Cijeli stručni rad moguće je pronaći kod autora.

1. slika Figure 4.1. Diagrammatic representation of primary and terminal (secondary) apnoea following the onset of acute total hypoxia at time 0

2. tablica Table 5.1. Acceptable right arm oxygen saturations after birth

3. slika
Figure 7.1. Two-thumb (two hand) chest compression
Figure 7.2. Two- finger chest compression

Izvor fotografija: Wyllie J i sur. Newborn Life Support, ERC Guidelines 2015 Edition. European Resuscitation Council

Diljem svijeta 14. lipnja obilježava se Svjetski dan darivatelja krvi (World Blood Donor Day). Obilježava se kako bi se zahvalilo dobrovoljnim darivateljima na poklonu koji pomaže i često je presudan u spašavanju života te kako bi se podigla svijest o potrebi redovitog darivanja krvi radi osiguranja kvalitete, sigurnosti i dostupnosti krvi i krvnih preparata.

Nestašica krvi u Republici Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci

Transfuzija krvi i krvnih preparata pomaže u spašavanju milijuna života svake godine. Brojnim, često životno ugroženim, pacijentima pomaže da žive duže i kvalitetnije, a brojni komplicirani medicinski zahvati i kirurške operacije bez mogućnosti adekvatne transfuzije bile bi u potpunosti nemoguće. Transfuzija krvi često ima ključnu ulogu u spašavanju života majke i djeteta za vrijeme trudnoće i neposredno nakon poroda. Nezamjenjiva je uloga transfuzije krvi u prirodnim katastrofama i stradanjima nastalim djelovanjem čovjeka.

Postoje brojni slučajevi kada u liječenju i spašavanju života niti jedan medicinski pripravak ne može zamijeniti i nadomjestiti krv i krvne preparate dobivene od krvi dobrovoljnih darivatelja.

Zbog toga je kvalitetno organizirana služba transfuzijske medicine, koja potrebitim pacijentima omogućava dostupnost maksimalno sigurne transfuzije krvi i krvnih preparata, pravovremeno i u dovoljnoj količini, jedna od osnova kvalitetnog i učinkovitog sustava zdravstvene zaštite.

Iako službe organiziranog prikupljanja krvi, raznim akcijama diljem svijeta, nastoje ovaj problem približiti svekolikom pučanstvu, u brojnim, a povremeno u svim zemljama, osiguranje dovoljne količine sigurne i kvalitetne krvi i krvnih preparata predstavlja izazov koji nije lako ostvariti. U Republici Hrvatskoj dolazi samo do periodične nestašice krvi pojedinih krvnih grupa, najčešće ljeti, zbog većeg broja turista, prometnih nesreća i godišnjih odmora.

Tko može darovati krv?

Stoga se kontinuiranim edukativnim i promotivnim akcijama tijekom cijele godine, a posebno 14. lipnja, na Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi, izražava zahvalnost brojnim, često redovitim, darivateljima krvi te se podiže svijest o potrebi dobrovoljnog darivanja krvi.

Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu.

U prikupljanju i darivanju krvi, osobito je bitno pridržavati se načela dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.

Prodavanje krvi i organa je moralno neprihvatljiv čin, a krv plaćenih darivatelja iz više medicinskih i paramedicinskih razloga ima 6 do 10 puta veći rizik prijenosa zaraznih bolesti.

Republika Hrvatska ima dobro organiziranu službu prikupljanja krvi u kojoj sudjeluju Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Županijski zavodi za transfuzijsku medicinu i Hrvatski Crveni križ.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, prošle godine je u RH prikupljeno oko 190 000 doza krvi, oko 35% u transfuzijskim centrima, a 65% u organiziranim akcijama na terenu.

Krv može darivati svaka osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja, u dobi od 18 do 65 godina (odnosno do 70 godina ako krv daruje redovito 1 do 2 puta godišnje, nakon pregleda i odobrenja liječnika), tjelesne težine iznad 55 kg, proporcionalne visini, i tjelesne temperature do 37°C, vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka od 100 do 180 mmHg, dijastoličkog tlaka od 60 do 110 mmHg, vrijednosti pulsa od 50 do 100 otkucaja u minuti i razine hemoglobina kod muškaraca najmanje 135 g/l, a kod žena 125g/l.

Darivatelj ne može postati osoba kod koje postoji opasnost od uzimanja krvi za davateljevo zdravlje i/ili opasnost od dobivenih pripravaka za zdravlje primatelja.

Razlozi odbijanja darivatelja su najčešće rizična ponašanja darivatelja koja povećavaju mogućnost zaraze uzročnicima krvlju prenosivih bolesti, akutne ili kronične bolesti, nedavno cijepljenje, uzimanje pojedinih lijekova, nedavne operacije, trudnoća, putovanja u pojedine krajeve svijeta, nedavno tetoviranje, itd.

U slučaju da se dogodi promjena zdravstvenog stanja nakon darivanja krvi koja može utjecati na sigurnost krvnog pripravka, moralna je obaveza darivatelja da obavijesti službu koja je provela postupak uzimanja krvi.

Muškarci smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom između darivanja ne manjim od 3 mjeseca, a žene smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja ne manjim od 4 mjeseca.

Svaka osoba daruje 450 ml „pune“ krvi. Tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze darivatelja. Sav pribor za uzimanje krvi je sterilan i za jednokratnu upotrebu, a napravljen je na način koji onemogućuje njegovu ponovnu primjenu.

Pri svakom darivanju krvi uzorak krvi darivatelja se testira na prisutnost uzročnika krvlju prenosivih zaraznih bolesti (hepatitis B, hepatitis C, HIV i sifilis).

Potrebno je naglasiti kako je transfuzijom krvi, vrlo rijetko, ipak, moguć prijenos krvlju prenosivih zaraznih bolesti jer postoji period u kojem infekciju u krvi darivatelja nije moguće otkriti postojećim testovima zbog postojanja perioda inkubacije („Window period“). Mjerama probira davatelja i testovima krvi koji se danas upotrebljavaju, iako postoji, navedena mogućnost prijenosa infekcije je vrlo mala i u situacijama kada je to medicinski opravdano korist od transfuzije krvi i krvnih preparata višestruko nadilazi opasnost od potencijalne zaraze.

Osim darivanja pune krvi, što je daleko najčešće, ostali načini darivanja krvi su davanje pojedinih krvnih komponenti na staničnom separatoru (trombafereza, plazmafereza i leukafereza), prilikom čega se ostatak krvi vraća u organizam.

Nuspojave darivanja krvi pojavljuju se u oko 3 do 5% davanja, a najčešće su vazovagalne reakcije kao posljedica nelagode ili straha od krvi i igle ili naglog gubitka krvi na koje se kardiovaskularni sustav ne može dovoljno brzo prilagoditi.

Svaki se čovjek u gotovo svakom trenutku svoga života može naći u situaciji u kojoj mu zdravlje i život mogu ovisiti o mogućnosti provođenja pravovremene, adekvatne i sigurne transfuzije krvnih pripravaka, odnosno može se naći u situaciji u kojoj mu zdravlje i život mogu ovisiti o dobrovoljnom darivatelju krvi.

Biti dobrovoljni darivatelj krvi znači biti tamo gdje je nekome potrebna pomoć u borbi za zdravlje i život.

Uz dobrovoljne darivatelje krvi, svi se možemo osjećati sigurnijima, a uz malo dobre volje, darivanjem krvi možemo biti na strani zdravlja i života u situacijama kada je to najpotrebnije.

Pogledajte tjedni raspored darivanja krvi i provjerite trenutne zalihe krvi, kao i kampanju Svjetske zdravstvene organizacije u nastavku.

Pripremila: Ivana Ivanjko, bacc. med. techn., Zavod za transfuzijsku medicinu, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice

U hrvatskoj javnosti zadnjih je godina sve prisutnija tema odlaska mladih stručnjaka u inozemstvo, pa tako i mladih zdravstvenih djelatnika koje strani poslodavci zbog visoke razine znanja i dobrih iskustava dočekuju raširenih ruku.

Konferencija je organizirana prvenstveno kako bi se potaknulo i ohrabrilo studente medicine i Zdravstvenog veleučilišta, mlade ljude, na ostanak i razvijanje profesionalne karijere u Hrvatskoj te kako bi ih se informiralo gdje se sve u našem zdravstvenom sustavu mogu zaposliti.

Na panel raspravi u kojoj su uz predstavnike Ministarstva zdravstva, Hrvatske komore liječnika, dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali i predstavnici medicinskih sestara iz HKMS – a, HUMS – a te Nacionalnog saveza sestrinstva, a sve se obilježavalo u tjednu proslave Međunarodnog dana sestrinstva.

Najviše se govorilo o potrebi za pripravničkim stažem te o priznavanju kvalifikacija i kompetencija prema stupnju obrazovanja što nije prepoznato u sustavu rada pojedinih zdravstvenih ustanova.

Medicinske sestre Kristina Kužnik, mag. med. techn., Nikolina Bedeković, bacc. med. techn. i Ivana Stanić, bacc. med. techn. u izložbenom dijelu programa pružile su korisne informacije zainteresiranima o radu na Klinici za pedijatriju KBC – a Sestre milosrdnice te radu Pedijatrijskog društva HUMS – a kako bi budućim generacijama pomogle u odabiru i pronalasku svoje radne ili znanstvene budućnosti.

Pripremila: Ivana Stanić, bacc. med. techn.

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/tecaj-trece-kategorije-za-medicinske-sestre-i-tehnicare-multidisciplinarni-pristup-zbrinjavanja-bolesnika-s-ozljedom-kraljeznice/ Thu, 01 Mar 2018 12:45:12 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=2925 Poštovane kolegice i kolege,

u prilogu donosimo obavijest o nadolazećem tečaju treće kategorije za medicinske sestre i tehničare “Multidisciplinarni pristup zbrinjavanja bolesnika s ozljedom kralježnice”* koji će se održati 15.03.2018. godine od 09 do 14 sati u Predavaonici Klinike za traumatologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.

Program i podatci za prijavu: OBAVIJEST I PROGRAM.

*Broj sudionika ograničen.

Obilježavanju Svjetskog dana srca pridružila se Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Klinika za bolesti srca i krvnih žila, Služba za dijetetiku i prehranu i Škola za medicinske sestre Vinogradska. Tijekom javnozdravstvene akcije građanima se mjerio krvni tlak, šećer u krvi, tjelesna težina, tjelesna visina, izračunavao se index tjelesne mase, kardiovaskularni rizik i dijelili su se edukativni letci. Građane su savjetovali liječnici o redovitom uzimanju lijekova, kontroli vrijednosti kolesterola u krvi te prestanku pušenja i smanjenom unosu alkohola. Služba za dijetetiku i prehranu savjetovala je građane o pravilnoj prehrani, na smanjen unos soli i konzumaciju zaslađenih pića a na veći unos zdrave hrane. Fizioterapeuti Klinike za bolesti srca i krvnih žila ukazivali su na važnost održavanja fizičke aktivnosti sukladno mogućnostima, životnoj dobi i eventualnim bolestima.

Ovogodišnjoj javnozdravstvenoj akciji  odazvalo se 195 građana u vremenu kroz dva sata.

Cilj Svjetske kardiološke federacije je do 2025. godine smanjiti preranu smrtnost uzrokovanu srčanožilnim bolestima diljem svijeta za 25%. Zato je ovogodišnji  moto Svjetskog dana srca bio „Podijelite energiju“ kojom ga punite. Nahranite, pokrenite, volite svoje srce i o načinu pokretanja energije svoga srca nadahnite milijune ljudi diljem svijeta da se brinu o svome zdravlju.

Ovom javnozdravstvenom akcijom građane se želi potaknuti na razmišljanje, da budu svjesni svojih rizika, da su upoznati s vrijednostima svojih nalaza, da redovito posjećuju liječnika i na razumijevanje svih čimbenika rizika koji utječu na razvoj srčanožilnih bolesti.

Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Fotografije: Nedjeljko Đurić

Svjetski dan srca je događaj utemeljen od Svjetske kardiološke federacije, a održava se 29. rujna svake godine. Obilježavanje toga dana svake godine ima različitu tematiku koja se odnosi na ključna pitanja i teme vezane uz zdravlje srca, a sve u cilju boljeg informiranja ljudi širom svijeta o bolestima srca i njihovoj prevenciji.

Obilježavanju Svjetskog dana srca pridružio se Centar za hitni prijem i Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC Sestre milosrdnice. Oni su organizirali javno zdravstvenu akciju tijekom koje su građani mogli izmjeriti krvni tlak, puls, vrijednost šećer u krvi, odrediti kardiovaskularni rizik te se savjetovati s liječnikom. Ovoj javno zdravstvenoj akciji pridružili su se učenici i nastavnici Srednje škole za medicinske sestre Vinogradska koji su dijelili edukativne letke Hrvatske kuće srca. Fizioterapeuti Klinike za bolesti srca i krvnih žila su u ovoj akciji ukazivali na važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji srčano-žilnih bolesti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za 2015.godinu, prvi uzročnik smrtnosti u Republici Hrvatskoj su bolesti cirkulacijskog sustava, s 25 694 umrle osobe ili 47,40% ukupno umrlih, od čega su 41,67% muškarci, a ostatak žene.

Ovogodišnji moto Svjetskog dana srca bio je: “Pokreni svoj život”, a njime se građane želi potaknuti na usvajanje zdravih životnih navika kao što je zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, ne pušenje i izbjegavanje alkohola.