|
|
 |
Utjecaj tehnologije na kvalitetu zdravstvene njege
|
Pavličić Mira1, bacc.med.techn; Benko Ivica2, bacc.med.techn; Čosić Renata3, ms. |
1Klinika za unutarnje bolesti, 2Laboratorij za elektrofiziologiju srca, 3Odjel intenzivne kardijalne skrbi |
|
Prvi ES u KBSM ugrađen je 1974. godine. Graf na slici 3. prikazuje broj implantacija također unatrag 20 godina. Slično kao i kod broja hospitalizacija, broj osoblja se nije mijenjao, već je povećan broj intervencija, opet zahvaljujući sve sofisticiranijoj opremi. Jedina razlika jest, što se od početka 2009. godine ES implantiraju na dva radilšta tako da se bilježi znatno povećanje broja intervencija. |
| |
 |
Slika 3. prikaz broja implantacija trajnih ES unatrag 20 godina u KBSM u odnosu na broj medicinskih sestara. |
| |
INAZIVNA KARDIOLOŠKA OBRADA (kateterizacija srca, koronarografija) |
Dijagnostička kateterizacija srca je metoda uvođenja katetera u srce putem periferne vene ili arterije u svrhu mjerenja tlaka, uzimanja uzoraka krvi ili prikazivanja srčanih prostora i krvnih žila injekcijom jodnog kontrasta. Izvodi se kod bolesnika sa prirođenim ili stečenim srčanim greškama, kao i bolesnika sa koronarnom bolešću ili srčanim popuštanjem, zbog bolje dijagnostike srčane anatomije i/ili funkcije, a u novije vrijeme zbog intervencijskih zahvata, koji slijede dijagnostičku proceduru.
Utjecaj tehnologije na kvalitetu sestrinske skrbi naročito dolazi do izražaja kod perkutane koronarne intervencije (PCI) kod bolesnika s akutnim infarktom miokarda (AIM). Još 80 – tih godina 20. –tog stoljeća bolesnici s AIM liječili su se isključivo konzervativno. Bolesnik s AIM morao je mjesec dana mirovati u krevetu, a iz čega je proizlazio čitav niz sestrinskih i sestrinsko medicinskih problema, poput smanjene mogućnosti pokretljivosti, održavanja osobne higijene, obavljanja nužde, odijevanja/dotjerivanja, sindroma neuporabe, poremećaja spavanja, bespomoćnosti, anksioznosti i sl. Primjena trombolitičke reperfuzijske terapije imala je za rezultat brojne, teške i opasne komplikacije, najčešće teške poremećaje srčanog ritma i krvarenja.
|
| |
1972. godine izvedena je prva desnostrana kateterizacija u KBSM. 1981. izvedena je prva koronarografija, a 1992. perkutana transluminalna koronarna angioplastika. 1996. godine implantiran je prvi STENT. Od 2000. godine u KBSM je započeo rad 24 satnih pripravnosti za bolesnike sa AIM, a 2005. godine, na inicijativu koja je potekla iz KBSM, osnovana je Hrvatska mreža za primarnu PCI. Mreža 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, hitno zbrinjava bolesnike s AIM u interventnim centrima iz njima pripadajućih regija i županija. Posljedično tome, na slici 4. prikazan je izraziti porast broja intervencija. Bez obzira na naprednu tehniku, ovakav iznimni porast broja bolesnika zahtjevao je i povećanje broja osoblja. |
| |
 |
Slika 4. prikaz broja intervencija unatrag 20 godina u Laboratoriju za kateterizaciju srca KBSM u odnosu na broj medicinskih sestara. |
| |
Jedan od pokazatelja porasta kvalitete, ne samo sestrinske skrbi, već općenito kompletne medicinske, jest i povećan postotak preživljavanja. Slika 5. prikazuje postotak smrtnosti u 1989. godini kada je iznosio 15%, te 1999. s 8 % i 2009. godine 6% smrtnosti. |
| |
 |
Slika 5. prikaz smrtnosti unatrag 20 godina na Zavodu za kardiovaskularne bolesti KBSM. |
| |
ZAKLJUČAK |
Suvremeno društvo dovelo je do unapređenja tehnologije i ona se još više infitrirala u sestrinsku praksu. Nova aparatura je vizualno ljepša, manja, lakša, brža i raznolikija što nam povećava potrebu za većom i raznolikijom edukacijom, potrebu ne samo korištenja tehnologije, nego i potrebu stjecanja znanja u otklanjanju minornih kvarova.
Suvremena dostignuća u medicinskoj i sestrinskoj praksi povećala su broj različitih pretraga, broj hospitalizacija, postotak preživljavanja bolesnika i poboljšala kvalitetu njihovog života. Zahvaljujući navedenom povećao se i broj sestrinskih i sestrinsko medicinskih problema, a jedino se smanjilo dragocijeno vrijeme provedeno s bolesnikom. Kod bolesnika se primjećuje da im nedostaje razgovor, osmjeh, dodir, koje sad nadomješta alarm, elektronsko i automatsko mjerenje tlaka, očitavanje frekvencije disanja i pulsa s monitora.
Kvaliteta rada i brzina zbrinjavanja bolesnika je neusporedivo povećana, ali je prisutno povremeno otuđenje od pacijenata, manjak komunikacije i emocionalne potpore. |
| |
|
 |
| Napomena: da biste rad pročitali u cijelosti možete se obratiti uredništvu - sestrinstvo@kbsm.hr |
 |
|
|
