|
|
 |
Utjecaj tehnologije na kvalitetu zdravstvene njege
|
Pavličić Mira1, bacc.med.techn; Benko Ivica2, bacc.med.techn; Čosić Renata3, ms. |
1Klinika za unutarnje bolesti, 2Laboratorij za elektrofiziologiju srca, 3Odjel intenzivne kardijalne skrbi |
|
SAŽETAK
Sestrinska struka zamišljena je kao interakcija između dvije kategorije ljudi, stručnjaka u svojoj djelatnosti i bolesnika kao klijenta, tj. konzumenta te stručnosti. Sve bi to bilo jednostavno kada se nebi radilo o bolesnom čovjeku i struci koja duboko zadire u ljudsku privatnost.
Oduvijek je medicinska sestra bila osoba od povjerenja i slušač najžalosnijih priča. Prije 40 godina sestrinska struka se i bazirala na prije navedenom odnosu, ali ubrzo se u skladnu interakciju umiješala tehnika koja je zamišljena kao „pomoćnica struke“. S pojavom tehnike javila se potreba otvaranja intenzivnih pogona s manje kreveta predviđenih za hemodinamski nestabilnije i vitalno ugrožene bolesnike.
Utjecaj tehnologije na kvalitetu sestrinske skrbi moguće je prikazati na primjerima iz prakse nekoliko grana invazivne i intervencijske kardiologije.
KLJUČNE RIJEČI
Medicinska sestra – stručnjak, tehnika, bolesnik, invazivna i intervencijska kardiologija. |
| |
INTENZIVNA KARDIJALNA SKRB (koronarna jedinica)
|
Otvaranje jedinica za intenzivno liječenje opremljenih s monitoringom imalo je za cilj što raniju reakciju kod ugroženih ljudi. Kada su prije 40 godina u KB „Sestre milosrdnice“ (KBSM) otvarani takvi pogoni, oni su sa sobom donjeli velike promjene u sestrinskoj struci. Zahtjevi na medicinske sestre bili su veći u smislu edukacije i moralne odgovornosti. Pozitivna posljedica ulaska tehnologije u struku je zbližavanje dvije suradne specijalnosti, liječnika i sestara. Oni su zajedno učili koristiti dobrobiti napretka i tu je antagonizam između njih bio najmanje izražen.
Aparati za praćenje vitalnih funkcija bili su elektronski insuficijentni, te su njihovu korisnost sestre nadopunjavale svojom prisutnošću uz bolesnika i aparat kraj njega. Srčanu akciju je monitorirao veliki aparat koji se zvučnim signalom oglašavao samo ako bi aritmija bila toliko brza ili spora, da bi prelazila zadane limite na ekranu. Aparat nije imao memorije, tj. ono što nije viđeno i na papir zabilježeno nije postojalo. |
| |
Uz to što je upotrebom tehnologije bitno poboljšana kvaliteta skrbi, sama tehnologija omogućila je i veći obrtaj bolesnika. To se najbolje vidi iz grafa na slici 1. koja prikazuje broj hospitalizacija na odjelu intenzivne kardijalne skrbi unatrag 20 godina, na jednak broj kreveta i jednak broj sestara. 1989. godine na osam kreveta za 400 bolesnika brinule su tri sestre u smjeni. Broj kreveta i sestara nije se promjenio nažalost ni 2009. godine, ali tada je zbrinuto 1100 bolesnika, gotovo trostruko više.
|
 |
Slika 1. prikaz broja hospitalizacija unatrag 20 godina u Koronarnoj jedinici KBSM u odnosu na broj kreveta i broj medicinskih sestara. |
| |
ELEKTROFIZIOLOGIJA SRCA |
Elektrofiziološko ispitivanje srca (EFIS) je invazivna kardiološka metoda koja se primjenjuje u onih bolesnika u kojih površinski elektrokardiogram i druge neinvazine metode ne daju dovoljno podataka za dijagnozu i liječenje poremećaja srčanog ritma. Za snimanje intrakardijalnih potencijala potrebno je putem femoralnih vena uvesti kateterske elektrode na različita mjesta u srcu. U istom aktu moguće je neke vrste aritmija terapijski zbrinuti primjenom tzv. radiofrekventne kateterske ablacije (RF ABL). |
| |
Prva EFIS u KBSM izvedena je 1980. godine. Na slici 2. grafički je prikazan broj intervencija, također unatrag 20 godina. 2009. godine bilježi se veliki porast broja intervencija, a naročito broja ablacija. Razlog tome jest nabava nove tehnologije. Valja napomenuti da čitavo vrijeme u timu radi samo jedna sestra. |
 |
Slika 2. prikaz broja elektrofiziologija (EFIS) i ablacija (ABL) unatrag 20 godina u Laboratoriju za elektrofiziologiju KBSM u odnosu na broj medicinskih sestara. |
| |
| |
ELEKTROSTIMULACIJA SRCA |
Govoreći o liječenju aritmija desetljećima se mislilo isključivo na primjenu lijekova. Danas je uporaba lijekova sve više potisnuta, o čemu govori i malen broj novih antiaritmijskih supstancija koje se pojavljuju i istražuju u farmakoterapiji, a sve važnije postaju nefarmakološke metode liječenja. Može se bez sumnje reći da je nefarmakološko liječenje aritmija područje kardiologije koje je najviše uznapredovalo i to zahvaljujući primjeni elektronike i drugih, naoko dalekih, područja znanosti. Elektrostimualcija srca metoda je liječenja ponajprije bradiaritmija. No danas se sve više rabi i u liječenju tahiaritmija kao i u liječenju srčanog zatajivanja. |
| |
Prvi elektrostimulatori srca (engl. pace maker) bili su izrazito masivni, te ih je u to vrijeme bilo nemoguće ugraditi ispod kože kao što je to danas slučaj. Najčešće su se ugrađivali u trbušnu šupljinu zbog čega se zahvat radio u općoj anesteziji. Iz tog razloga priprema bolesnika bila je duža, zahvat se teže podnosio, a i vrijeme oporavka bilo je znatno duže nego danas. Elektrostimulatori srca (ES) su imali svega nekoliko funkcija, i bili su vrlo osjetljivi na vanjske utjecaje, primjerice izvore elektromagnetske energije. Danas se ES ugrađuju u lokalnoj anesteziji, a bolesnik se isti dan već dva sata nakon zahvata diže iz kreveta, a već nakon 3 do 4 dana, ukoliko je zahvat protekao uredno, otpušta kući. |
| |
|
|
