edukaciji bolesnika i \u010dlanova obitelji.<\/li>\n<\/ul>\nOsim kontinuiranog stru\u010dnog usavr\u0161avanja medicinske sestre Zavoda provode istra\u017eivanja i pi\u0161u stru\u010dne radove iz podru\u010dja zdravstvene njege. Na Zavodu je zaposlen veliki broj medicinskih sestara vi\u0161eg stupnja obrazovanja (prvostupnice i diplomirane medicinske sestre) koje koriste najnovija saznanja i vje\u0161tine ste\u010dene na studiju sestrinstva, a veliki broj medicinskih sestra Zavoda aktivno sudjeluje na kongresima, simpozijima i stru\u010dnim skupovima ve\u0107inom u organizaciji Hrvatske udruge medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne i transfuzije (HDMSARIST) \u010diji su i \u010dlanovi.<\/p>\n
Zavod za kardiologiju<\/b><\/p>\n
U sklopu Odjela za unutarnje bolesti 1963.godine osnovan je Odsjek kardiologije sa stacionarnim i poliklini\u010dkim dijelom.<\/p>\n
1971. godine osnovana je prva Koronarna i postkoronarna jedinica na podru\u010dju tada\u0161nje dr\u017eave, koja je kasnije prerasla u suvremenu intenzivnu jedinicu sa sofisticiranom dijagnostikom, monitoriranjem i lije\u010denjem koronarnih bolesnika.<\/p>\n
Godine 1972. godine osnovan je Odjel za preoperativnu i op\u0107u kardiologiju, dana\u0161nji odjel Kardiologija II. Te iste godine osnovan je i Laboratorij za kateterizaciju srca, preimenovan u Zavod za intervencijsku kardiologiju u kojem se danas obavlja veliki broj invazivnih kardiolo\u0161kih postupaka (oko 1400 koronarografija, oko 800 perkutanih \u00a0intervencija na koronarnim arterijama godi\u0161nje.<\/p>\n
Od 2000.g. Zavod, prvi u Republici Hrvatskoj, uvodi 24-satnu pripravnost zdravstvenog tima koji \u010dini kardiolog, medicinska sestra i radiolo\u0161ki tehni\u010dar. Cilj ove pripravnosti je provo\u0111enje perkutane koronarne intervencija (PCI) u \u0161to ranijoj fazi akutnog infarkta miokarda. Uvo\u0111enjem Hrvatske mre\u017ee PCI, 2005.godine, uz veliki doprinos o djelatnika \u00a0tima za invazivnu kardiologiju Klinike, osigurane su svim bolesnicima s akutnim infarktom miokarda jednake terapijske mogu\u0107nosti.<\/p>\n
Na Zavodu se tijekom godine lije\u010di oko 3000 bolesnika.<\/p>\n
Medicinske sestre u Koronarnoj jedinici zbrinjavaju bolesnike u akutnoj fazi infarkta miokarda, prije i nakon intervencije, kod akutnih poreme\u0107aja ritma i ostalih akutnih stanja, koja zahtijevaju\u00a0 24-satni monitoring i pra\u0107enje vitalnih funkcija.<\/p>\n
Na odjelu Kardiologija I hospitaliziraju se bolesnici kod kojih se provode elektrofiziolo\u0161ka ispitivanja srca (godi\u0161nje oko 300 procedura) kao i lije\u010denje aritmija radiofrekventnom ablacijskom metodom (oko 250 godi\u0161nje). Od 2008. godine djeluje i Referentni je centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za aritmije i elektrostimulaciju srca, a od 2009. godine na Zavodu zapo\u010dinju samostalno implantirati trajne elektrostimulatore srca.<\/p>\n
Odjel Kardiologija II zbrinjava bolesnike kojima je zbog zatajenja srca potrebna\u00a0 obrada zbog transplantacije srca, te uspje\u0161no sura\u0111uje sa ustanovama u kojima se provodi transplantacija srca i rehabilitacija kardiolo\u0161kih pacijenata. Na ovom odjelu je obra\u0111ena i prva bolesnica kojoj je izvr\u0161ena transplantacija srca u na\u0161oj zemlji. Osim toga na ovom odjelu se lije\u010de bolesnici s bolestima sr\u010danih zalistaka, kongenitalnim sr\u010danim manama, kao i bolesnici kojima je potrebna neinvazivna i invazivna kardiolo\u0161ka obrada. Na odjelima kardiologije omogu\u0107eno je 24-satno pra\u0107enje sr\u010danog pomo\u0107u monitora.<\/p>\n
Unutar Odjela Angiologije provodi se kompletna invazivna i neinvazivna angiolo\u0161ka obrada na patolo\u0161ki promijenjenim perifernim krvnim \u017eilama kao i perkutane intervencije na koronarnim arterijama.<\/p>\n
U Kardiolo\u0161koj poliklinici obavlja se veliki broj kardiolo\u0161kih pregleda i dijagnosti\u010dkih\u00a0 pretraga (oko 52000 EKG-a, 2700 24-satni Holter-a ritma i tlaka, 2400 testova \u00a0optere\u0107enja, 5700 ultrazvuka srca i 14000 kardiolo\u0161kih pregleda godi\u0161nje)<\/p>\n
Iz ovog prikaza opsega rada i specifi\u010dnosti Zavoda vidljiv je i opseg posla ali i stru\u010dnost koja je potrebna u radu medicinskih sestara. Zdravstvena njega je specifi\u010dna i potrebno je kontinuirano usavr\u0161avati znanja i vje\u0161tine u zdravstvenoj njezi.<\/p>\n
Medicinske sestre u zdravstvenoj njezi kardiolo\u0161kog bolesnika, uz ostalo, vr\u0161e i razne oblike edukacije. Edukacija je ve\u0107inom usmjerena \u010dimbenicima rizika \u00a0i na\u010dinu \u017eivota oboljelih od razli\u010ditih kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n
Medicinske sestre se trajno usavr\u0161avaju na Klinici te aktivno sudjeluju u raznim drugim oblicima edukacija. Uklju\u010dene su i u rad Udruge hrvatskih kardiolo\u0161kih medicinskih sestara (HUKMS), osnovane je 2007. godine. Udruga svake godine odr\u017eava stru\u010dne skupove (simpozije, kongrese,) na kojima se razmjenjuju iskustva, stje\u010du nova znanja i korisne informacije o novim spoznajama i metodama lije\u010denja kardiolo\u0161kih bolesnika i u zdravstvenoj njezi kardiolo\u0161kih bolesnika.<\/p>\n
Zavod za klini\u010dku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju<\/b><\/p>\n
Zavod za plu\u0107ne bolest i tuberkulozu Bolnice postoji od 1919. godine, a 1957.godine Crveni kri\u017e gradi zgradu za lije\u010denje tuberkuloznih gra\u0111ana grada Zagreba koja je i danas na istoj lokaciji.<\/p>\n
Zavod za klini\u010dku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju osnovan je u studenom 2009. godine u okviru postoje\u0107eg Zavoda za plu\u0107ne bolesti i tuberkulozu (ZZPB i TBC), koji je bio samostalan do 2007. godine, kada je pridru\u017een Klinici za unutarnje bolesti.<\/p>\n
Medicinske sestre osim na odjelu sudjeluju u radu dnevne bolnice i poliklinike. Na pulmolo\u0161kom odjelu godi\u0161nje se hospitalizira oko 800 bolesnika kojima je potrebna stru\u010dna zdravstvena skrb. U zdravstvenoj njezi zna\u010dajno mjesto zauzima edukacija bolesnika o zadovoljavanju njihovih potreba vezano uz probleme s disanjem i pravilnom na\u010dinu provo\u0111enja terapijskih postupaka u bolni\u010dkim uvjetima i nakon otpusta ku\u0107i.<\/p>\n
U dnevnoj bolnici medicinske sestre rade ko\u017ena testiranja na inhalacijske alergene i sudjeluju u zbrinjavanju bolesnika kod kojih je indiciran hitni dijagnosti\u010dki postupak i \/ili parenteralna primjena imunosupresivnih i biolo\u0161kih lijekova te imunoglobulina, kao i terapijski postupci npr.inhalacijska terapija.<\/p>\n
Na Poliklinici se vr\u0161i ambulantna obrada pacijenata kroz razli\u010dite vrste ambulanti te se u\u010dini oko 7000 pregleda.\u00a0 Medicinske sestre u sklopu te obrade, u okviru svojih kompetencija, savjetuju i educiraju bolesnike o specifi\u010dnim problemima nastalim kao posljedica njihove osnovne bolesti.<\/p>\n
Sestrinska skrb za bolesnike Zavoda je tako\u0111er specifi\u010dna zbog brojnih specifi\u010dnih potreba bolesnika koji se lije\u010de na Zavodu.<\/p>\n
Zavod za nefrologiju i dijalizu <\/b><\/p>\n
Na Odjelu nefrologije lije\u010de se bolesnici s razli\u010ditim bubre\u017enim bolestima, arterijskom hipertenzijom, kroni\u010dnim i akutnim zatajenjem bubrega pomo\u0107u suvremenih metoda nadoknade bubre\u017ene funkcije. Primjenjuju se tehnike lije\u010denja hemodijalize, hemodijafiltracije, plazmofereze. Medicinske sestre sudjeluju u radu Zavoda kroz: odjel, hemodijalizu, dnevnu bolnicu i nefrolo\u0161ku polikliniku.<\/p>\n
Godi\u0161nje se u Zavodu u\u010dini 11000 hemodijaliza, a pove\u0107ava se i broj pacijenata na peritonejskoj dijalizi koje se nakon ugradnje peritonejskih katetera educira za samostalano provo\u0111enje postupka dijalize. To su ve\u0107inom bolesnici iz Zagreba i okolice ali i bolesnici iz cijele Hrvatske. U dnevnoj bolnici se vr\u0161i obrada nefrolo\u0161kih bolesnika.<\/strong><\/p>\nMedicinske sestre svojim radom, stru\u010dnim znanjem i edukacijom\u00a0 poma\u017eu \u00a0bolesnicima da se na du\u017ei period odgodi postupak hemodijalize \u0161to pridonosi boljoj kvaliteti \u017eivota samog bolesnika. One provode slo\u017eene postupke dijalize, pri tome prolaze dugotrajni proces specifi\u010dne edukacije te se u tom podru\u010dju kontinuirano usavr\u0161avaju. One educiraju bolesnike i \u010dlanove njihove obitelji, u okviru svojih kompetencija, o bolesti, lije\u010denju, pravilnoj prehrani i na\u010dinu \u017eivota sa kroni\u010dnom bubre\u017enom bolesti. Velika pa\u017enja se posve\u0107uje osamostaljivanju bolesnika i njegovom suo\u010davanju s bolesti. U edukaciji bolesnika se koriste i brojni pisani materijali a zbog lak\u0161eg suo\u010davanja sa problemima koji mogu nastati nakon otpusta iz bolnice oni su vrlo \u010desto u kontaktu sa medicinskim sestrama u bolnici. Zbog prirode bolesti i suo\u010davanja s brojnim promjenama u na\u010dinu \u017eivota ovih bolesnika medicinske sestre im poma\u017eu u suo\u010davanju s bole\u0161\u0107u i preuzimanju brige za sebe.<\/p>\n
Zbog brojnih specifi\u010dnosti Zavoda medicinske sestre se kontinuirano usavr\u0161avaju da bi \u0161to kvalitetnije zadovoljavale potrebe svojih pacijenata i pratile napredak medicine i sestrinstva.<\/p>\n
SESTRINSTVO DANAS<\/b><\/p>\n
Zbog tehnolo\u0161kog napretka, napretka medicine i sestrinske profesije,medicinske sestre su usvojile nove vje\u0161tine i znanja, te ih kontinuirano usavr\u0161avaju. One \u00a0provode zdravstvenu njegu i unaprje\u0111uju njezinu kvalitetu na dobrobit svih bolesnika u okviru svojih kompentencija. U brojnim dijagnosti\u010dkim i terapijskim\u00a0 postupcima, samostalno ili uz lije\u010dnika kao ravnopravni \u010dlan tima je i medicinska sestra.<\/p>\n
Medicinske sestre sudjeluju u razli\u010ditim dijagnosti\u010dkim i terapijskim postupcima, pripremaju bolesnike za dijagnosti\u010dke pretrage, educiraju ih o postupcima prije, tijekom i nakon pretrage.<\/p>\n
Medicinske sestre Klinike za unutarnje bolesti odavno su osvijestile svoje odgovornosti te dugi niz godina posebnu pa\u017enju posve\u0107uju kvaliteti sestrinskog rada. Na Klinici medicinske sestre kontiniurano kroz 24 sata provode intervencije s ciljem sprje\u010davanja komplikacija dugotrajnog le\u017eanja, prevencije pada i dekubitusa, ozljeda i krvarenja. One procjenjuju bol, sudjeluju u zbrinjavanju boli, provode edukaciju bolesnika, sudjeluju u reanimacijskim postupcima i za to se kontinuirano educiraju. \u00a0Posebnu pa\u017enju posve\u0107uju postupanju perifernim i venskim kateterima te urinarnim kateterima. Na Klinici se nalazi i kabinet vje\u0161tina gdje medicinske sestre, na modelu uvje\u017ebavaju metode i postupke o\u017eivljavanja; postavljanje perifernog venskog puta,\u00a0 centralnog venskog puta i kateterizaciju mokra\u0107nog mjehura kod \u017eena i mu\u0161karaca.<\/p>\n
Rad medicinskih sestara odvija se kroz smjenski i jutarnji rad, a bolesnici se na Kliniku\u00a0 zaprimaju kroz hitni prijem tijekom 24 sata a tijekom jutra naru\u010deni na hospitalizaciju, ambulantne preglede i dijagnosti\u010dku obradu.<\/p>\n
Bolesnici zaprimljeni kroz hitni prijem smje\u0161taju se na odjele po specifi\u010dnosti odjela ali \u010desto zbog velikog broja bolesnika i na odjel koji tog dana ima prijavljen krevet za hitnu slu\u017ebu. Takav na\u010din zaprimanja bolesnika obavezuje medicinske sestre na sveobuhvatnost i kontinuiranu edukaciju.<\/p>\n
Medicinske sestre promoviraju sestrinstvo Klinike brojnim aktivnostima u okviru Bolnice i izvan nje sudjeluju\u0107i u radu sestrinskih udruga i dru\u0161tava, te kroz edukaciju u\u010denika i studenata sestrinstva. Kvaliteta zdravstvene njege se kontinuirano prati dugi niz godina s ciljem kontinuiranog\u00a0 unaprije\u0111enija kvalitete i sigurnosti.\u00a0 Medicinske sestre Klinike \u017eele kontinuirano pobolj\u0161avati kvalitetu svojih usluga te dalje promovirati sestrinstvo Klinike za unutarnje bolesti i sestrinstvo KBC Sestre milosrdnice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je Klinika za unutarnje bolesti KBC Sestre milosrdnice klinika na kojoj se u skladu sa visokim stru\u010dnim i znanstvenim spoznajama suvremene medicine zbrinjava veliki broj bolesnika iz Zagreba i njegove okolice a u pojedinim stru\u010dnim podru\u010djima i bolesnici iz cijele Hrvatske.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":916,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[50],"tags":[114,53],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/917"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=917"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":919,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/917\/revisions\/919"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"01\"](\"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/01-300x189.png\")
Odjel za unutarnje bolesti nastao je osnutkom Bolnice 1846. godine i imao je 12 kreveta. Do 1885. godine djelovao je pod imenom Medicinski odjel i tada je imao ve\u0107 oko 200 kreveta, smje\u0161tenih u Ilici 83. Bolnica je od 1885. godine podijeljena na dva odjela\u00a0 – interni i kirur\u0161ki. Te je godine po\u010delo klini\u010dko i prostorno grupiranje bolesnika, pa se uskoro iz matice izdvojio \u00abIzvanjski odjel\u00bb, a s vremenom i drugi odjeli. Ta se godina smatra po\u010detkom ve\u0107 diferenciranog Odjela za unutarnje bolesti.<\/p>\n