<\/b><\/p>\n
Transfuzija krvi i krvnih preparata poma\u017ee u spa\u0161avanju milijuna \u017eivota svake godine<\/b>. Brojnim, \u010desto \u017eivotno ugro\u017eenim, pacijentima poma\u017ee da \u017eive du\u017ee i kvalitetnije, a brojni komplicirani medicinski zahvati i kirur\u0161ke operacije bez mogu\u0107nosti adekvatne transfuzije bile bi u potpunosti nemogu\u0107e. Transfuzija krvi \u010desto ima klju\u010dnu ulogu u spa\u0161avanju \u017eivota majke i djeteta za vrijeme trudno\u0107e i neposredno nakon poroda. Nezamjenjiva je uloga transfuzije krvi u prirodnim katastrofama i stradanjima nastalim djelovanjem \u010dovjeka<\/b>.<\/p>\n
Postoje brojni slu\u010dajevi kada u lije\u010denju i spa\u0161avanju \u017eivota niti jedan medicinski pripravak ne mo\u017ee zamijeniti i nadomjestiti krv i krvne preparate dobivene od krvi dobrovoljnih darivatelja.<\/p>\n
Zbog toga je kvalitetno organizirana slu\u017eba transfuzijske medicine, koja potrebitim pacijentima omogu\u0107ava dostupnost maksimalno sigurne transfuzije krvi i krvnih preparata, pravovremeno i u dovoljnoj koli\u010dini, jedna od osnova kvalitetnog i u\u010dinkovitog sustava zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n
Iako slu\u017ebe organiziranog prikupljanja krvi, raznim akcijama diljem svijeta, nastoje ovaj problem pribli\u017eiti svekolikom pu\u010danstvu, u brojnim, a povremeno u svim zemljama, osiguranje dovoljne koli\u010dine sigurne i kvalitetne krvi i krvnih preparata predstavlja izazov koji nije lako ostvariti. U Republici Hrvatskoj dolazi samo do periodi\u010dne nesta\u0161ice krvi pojedinih krvnih grupa, naj\u010de\u0161\u0107e ljeti, zbog ve\u0107eg broja turista, prometnih nesre\u0107a i godi\u0161njih odmora<\/b>.<\/p>\n
Tko mo\u017ee darovati krv?<\/strong><\/span><\/p>\n Stoga se kontinuiranim edukativnim i promotivnim akcijama tijekom cijele godine, a posebno 14. lipnja, na Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi, izra\u017eava zahvalnost brojnim, \u010desto redovitim, darivateljima krvi te se podi\u017ee svijest o potrebi dobrovoljnog darivanja krvi<\/b>.<\/p>\n Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stani\u010dne dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu<\/b>.<\/p>\n U prikupljanju i darivanju krvi, osobito je bitno pridr\u017eavati se na\u010dela dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.<\/p>\n Prodavanje krvi i organa je moralno neprihvatljiv \u010din, a krv pla\u0107enih darivatelja iz vi\u0161e medicinskih i paramedicinskih razloga ima 6 do 10 puta ve\u0107i rizik prijenosa zaraznih bolesti.<\/p>\n Republika Hrvatska ima dobro organiziranu slu\u017ebu prikupljanja krvi u kojoj sudjeluju Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, \u017dupanijski zavodi za transfuzijsku medicinu i Hrvatski Crveni kri\u017e<\/b>.<\/p>\n Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, pro\u0161le godine je u RH prikupljeno oko 190 000 doza krvi, oko 35% u transfuzijskim centrima, a 65% u organiziranim akcijama na terenu<\/b>.<\/p>\n Krv mo\u017ee darivati svaka osoba dobrog op\u0107eg zdravstvenog stanja, u dobi od 18 do 65 godina (odnosno do 70 godina ako krv daruje redovito 1 do 2 puta godi\u0161nje, nakon pregleda i odobrenja lije\u010dnika), tjelesne te\u017eine iznad 55 kg, proporcionalne visini, i tjelesne temperature do 37\u00b0C, vrijednosti sistoli\u010dkog krvnog tlaka od 100 do 180 mmHg, dijastoli\u010dkog tlaka od 60 do 110 mmHg, vrijednosti pulsa od 50 do 100 otkucaja u minuti i razine hemoglobina kod mu\u0161karaca najmanje 135 g\/l, a kod \u017eena 125g\/l<\/b>.<\/p>\n Darivatelj ne mo\u017ee postati osoba kod koje postoji opasnost od uzimanja krvi za davateljevo zdravlje i\/ili opasnost od dobivenih pripravaka za zdravlje primatelja.<\/p>\n Razlozi odbijanja darivatelja su naj\u010de\u0161\u0107e rizi\u010dna pona\u0161anja darivatelja koja pove\u0107avaju mogu\u0107nost zaraze uzro\u010dnicima krvlju prenosivih bolesti, akutne ili kroni\u010dne bolesti, nedavno cijepljenje, uzimanje pojedinih lijekova, nedavne operacije, trudno\u0107a, putovanja u pojedine krajeve svijeta, nedavno tetoviranje, itd.<\/p>\n U slu\u010daju da se dogodi promjena zdravstvenog stanja nakon darivanja krvi koja mo\u017ee utjecati na sigurnost krvnog pripravka, moralna je obaveza darivatelja da obavijesti slu\u017ebu koja je provela postupak uzimanja krvi.<\/p>\n Mu\u0161karci smiju dati krv do \u010detiri puta godi\u0161nje, s razmakom izme\u0111u darivanja ne manjim od 3 mjeseca, a \u017eene smiju dati krv do 3 puta godi\u0161nje, s razmakom izme\u0111u darivanja ne manjim od 4 mjeseca<\/b>.<\/p>\n Svaka osoba daruje 450 ml \u201epune\u201c krvi<\/b>. Tijekom darivanja krvi ne postoji mogu\u0107nost zaraze darivatelja. Sav pribor za uzimanje krvi je sterilan i za jednokratnu upotrebu, a napravljen je na na\u010din koji onemogu\u0107uje njegovu ponovnu primjenu.<\/p>\n Pri svakom darivanju krvi uzorak krvi darivatelja se testira na prisutnost uzro\u010dnika krvlju prenosivih zaraznih bolesti (hepatitis B, hepatitis C, HIV i sifilis).<\/p>\n Potrebno je naglasiti kako je transfuzijom krvi, vrlo rijetko, ipak, mogu\u0107 prijenos krvlju prenosivih zaraznih bolesti jer postoji period u kojem infekciju u krvi darivatelja nije mogu\u0107e otkriti postoje\u0107im testovima zbog postojanja perioda inkubacije (\u201eWindow period\u201c). Mjerama probira davatelja i testovima krvi koji se danas upotrebljavaju, iako postoji, navedena mogu\u0107nost prijenosa infekcije je vrlo mala i u situacijama kada je to medicinski opravdano korist od transfuzije krvi i krvnih preparata vi\u0161estruko nadilazi opasnost od potencijalne zaraze.<\/p>\n Osim darivanja pune krvi, \u0161to je daleko naj\u010de\u0161\u0107e, ostali na\u010dini darivanja krvi su davanje pojedinih krvnih komponenti na stani\u010dnom separatoru (trombafereza, plazmafereza i leukafereza), prilikom \u010dega se ostatak krvi vra\u0107a u organizam.<\/p>\n Nuspojave darivanja krvi pojavljuju se u oko 3 do 5% davanja, a naj\u010de\u0161\u0107e su vazovagalne reakcije kao posljedica nelagode ili straha od krvi i igle ili naglog gubitka krvi na koje se kardiovaskularni sustav ne mo\u017ee dovoljno brzo prilagoditi.<\/p>\n Svaki se \u010dovjek u gotovo svakom trenutku svoga \u017eivota mo\u017ee na\u0107i u situaciji u kojoj mu zdravlje i \u017eivot mogu ovisiti o mogu\u0107nosti provo\u0111enja pravovremene, adekvatne i sigurne transfuzije krvnih pripravaka, odnosno mo\u017ee se na\u0107i u situaciji u kojoj mu zdravlje i \u017eivot mogu ovisiti o dobrovoljnom darivatelju krvi.<\/p>\n Biti dobrovoljni darivatelj krvi zna\u010di biti tamo gdje je nekome potrebna pomo\u0107 u borbi za zdravlje i \u017eivot.<\/b><\/p>\n Uz dobrovoljne darivatelje krvi, svi se mo\u017eemo osje\u0107ati sigurnijima, a uz malo dobre volje, darivanjem krvi mo\u017eemo biti na strani zdravlja i \u017eivota u situacijama kada je to najpotrebnije.<\/b><\/p>\n Pogledajte tjedni raspored darivanja krvi<\/span><\/a> i provjerite trenutne zalihe krvi<\/span><\/a>, kao i kampanju Svjetske zdravstvene organizacije u nastavku.<\/span><\/p>\n Pripremila: Ivana Ivanjko, bacc. med. techn., Zavod za transfuzijsku medicinu, Klini\u010dki bolni\u010dki centar Sestre milosrdnice<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svakih nekoliko sekundi netko negdje treba krv. Biti dobrovoljni darivatelj krvi zna\u010di biti tamo gdje treba pomo\u0107i, zna\u010di dijeliti \u017eivot (WHO). Diljem svijeta 14. lipnja obilje\u017eava se Svjetski dan darivatelja krvi (World Blood Donor Day).\u00a0Obilje\u017eava se kako bi se zahvalilo dobrovoljnim darivateljima na poklonu koji poma\u017ee i \u010desto je presudan u spa\u0161avanju \u017eivota te kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":3372,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[13,9],"tags":[207,364,351,361,362,363],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3365"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3365"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3365\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3376,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3365\/revisions\/3376"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}<\/p>\n