Što je rak dojke? 

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.

Spriječiti nastanak raka dojke nije moguće, stoga je nužno što ranije otkriti bolest, jer rano otkriveni rak dojke uz optimalno liječenje izlječiv je u preko 90% slučajeva.

Tijekom cijele godine, a posebno tijekom mjeseca listopada, nastoji se skrenuti pozornost javnosti na rak dojke i važnosti preventivnih pregleda. 
Povodom Mjeseca borbe protiv raka dojke u Gospiću je 14. listopada 2017. godine održana manifestacija Milenijska fotografija ružičaste vrpce. Milenijskom fotografijom ružičaste vrpce na simboličan način se daje podrška oboljelima i ukazuje na važnost ranog otkrivanja raka dojke.

Medicinske sestre KBC Sestre milosrdnice, kao članovi Hrvatske udruge medicinskih sestara, sudjelovale su u javnozdravstvenoj nacionalnoj akciji snimanja Milenijske ružičaste vrpce koju je organizirao Savez udruga protiv raka dojke, a kao podrška oboljelima od raka dojke.

Rak dojke je nemilosrdna i svakodnevna stvarnost!

Drage kolegice, odvojite vrijeme za sebe i svoje zdravlje! Nemojte zaboraviti na redovite samopreglede, mamografije i ultrazvuke.

Pripremile: Ružica Grozdek, dipl.med.techn., Elizabeta Božinović, bacc.med.techn

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/vaznost-prevencije-bolnickih-infekcija-u-nedonoscadi/ Thu, 23 Feb 2017 07:39:40 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=2175 Pripremila: Ela Vujanić, bacc. med. techn.

Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje, Klinika za ženske bolesti i porodništvo

Kontakt: ela.vujanic@hotmail.com

SAŽETAK

Uvod: Bolničke su infekcije jedan od najčešćih uzroka morbiditeta i mortaliteta nedonoščadi i one su, prema „Journal of Perinatology,“ posljednje desetljeće u porastu usprkos sve kvalitetnijoj, modernijoj i sveobuhvatnijoj zdravstvenoj skrbi otežavajući uspješnost liječenja i produljujući boravak u bolnici. Najčešći su uzročnici bolničkih infekcija u neonatologiji Staphylococcus aureus, Eschericia coli, Klebsiella i Pseudomonas.

Razrada teme: Nedonoščad jest posebno osjetljiva, prijemčiva na bolničke infekcije zbog nedonošenosti i nerazvijenosti tjelesnog sustava, u prvom redu imunološkog sustava. No razvoju bolničkih infekcija u nedonoščadi doprinosi i nepažnja te nesavjestan rad zdravstvenog osoblja (slobodno možemo reći da su bolničke infekcije dijelom i odraz načina rada zdravstvenog osoblja – prenošenje patogenih mikroorganizama putem ruku s djeteta na dijete). Neki od čimbenika koji, dakle, pogoduju razvoju bolničkih infekcija su opće stanje djeteta, invazivni postupci (koji podrazumijevaju oštećenje, prekid kože i sluznica poput uvođenja intravenoznih kanila, katetera i sl.) te pretjerana upotreba antibiotika. Najvažnije mjere prevencije bolničkih infekcija jesu: cijepljenje, njega kože i sluznice djeteta, izolacija djeteta s infekcijom te osiguran dovoljan broj zaposlenih medicinskih sestara, provođenje standardnih mjera sprječavanja bolničkih infekcija (redovito pranje i dezinfekcija ruku, nošenje zaštitnih rukavica, maski, pregača i kapa) te provođenje standardnih mjera sprječavanja bolničkih infekcija i kod posjetitelja.

Zaključak: Prevencija bolničkih infekcija među nedonoščadi i novorođenčadi jest ključna i svaka medicinska sestra/medicinski tehničar koji rade na takvim mjestima, gdje se liječe oni najmanji i najugroženiji, moraju biti posebno educirani te moraju razumjeti značaj sprječavanja nastanka i prenošenja bolničkih infekcija. Oni u svom svakodnevnom radu moraju provoditi sve smjernice za sprječavanje nastanka bolničkih infekcija što uvjetuje način rada na najvišoj mogućoj razini, a to, naposljetku, dovodi do bržeg i uspješnijeg liječenja djece, ali i smanjuje troškove bolničkog liječenja. Mogli bismo, stoga, reći da je prevencija bolničkih infekcija jeftinija varijanta od liječenja. Mnogo vještina i znanja i, povrh svega, istinski timski rad uvelike će pridonijeti smanjenju i sprječavanju bolničkih infekcijama u jedinicama u kojima se liječi nedonoščad i novorođenčad.

Literatura:

1. Gomella, Tricia Lacy. (2013) Neonatology: Management, Procedures, On – Call Problems, Diseases and Drugs, Seventh Edition. USA: McGraw – Hill Education.
2. Caserta, Mary T. Nenonatal Hospital – Acquired Infection. University od Rochester School of Medicine; Golisano Children’s Hospital at Strong, University of Rochester Medical Center. Dostupno na: http://www.msdmanuals.com/professional/pediatrics/infections-in-neonates/neonatal-hospital-acquired-infection. [20. veljače 2017.]

Izvor slika:

1. Slika 1. Zaštitna odjeća. Izvor slike: www.bw.edu.
2. Slika 2. Nedonošče. Izvor slike: www.cbsnews.com

Tekst pripremile: Anamarija Tvorić, bacc.med.techn. i Ivana Marković, bacc.med.techn.

Dana 15. i 16. travnja 2016. godine djelatnici Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice sudjelovali su u javnozdravstvenoj akciji koja je održana u sklopu 20. Sajma zdravlja u Vinkovcima, u organizaciji Grada Zagreba i udruge „Zdravi pod suncem“. Na sajmu su provođeni besplatni pregledi kože i madeža s ciljem ranog otkrivanja melanoma i drugih oblika raka kože. Posjetitelje sajma se educiralo o važnosti zaštite kože od sunca, kao i o samokontroli kože. U kampanji su sudjelovale medicinske sestre: Anamarija Tvorić, i Ivana Marković, a preglede su obavljali specijalisti dermatovenerolgije: dr. Sanja Poduje, dr.sc. Marija Buljan i dr. Sanja Špoljar.

Preporuke za prevenciju zloćudnog tumora kože

Melanom je zloćudni tumor kože koji se može razviti iz postojećeg madeža, ali još češće na koži gdje prethodno nije bila prisutna nikakva promjena. U ranom stadiju, melanom se može uspješno liječiti i tada je prognoza dobra. Uznapredovali melanom može metastazirati u druge dijelove tijela te predstavlja ozbiljnu, ponekad smrtonosnu bolest. U Hrvatskoj godišnje od melanoma oboli oko 600 osoba, s tendencijom trajnog povećanja broja oboljelih.

Osobe s povećanim rizikom za nastanak melanoma su:

• osobe svijetle puti, svijetlih očiju i kose,
• osobe s mnogobrojnim madežima na tijelu (više od 50 madeža),
• osobe koje imaju „sumnjive“ tj.displastične madeže (nepravilnog oblika, raznoliko obojene, veće od 6 mm),
• osobe koje su više puta tijekom života zadobile sunčane opekline,
• osobe koje se pretjerano i nezaštićeno izlažu suncu ili umjetnim izvorima UV zraka (solarij, UV lampe za tretman noktiju),
• osobe u čijoj je obitelji bilo oboljelih od melanoma i osobe koje su prethodno već liječene od melanoma ili drugih kožnih karcinoma,
• osobe koje uzimaju imunosupresivnu terapiju.

Normalni madeži su male, obično smeđkasto obojene mrlje na koži koje se mogu vidjeti u većine ljudi. Samo manji broj madeža je prisutan na koži od rođenja, dok većina madeža nastane tijekom života. Madeži se smatraju dobroćudnom i normalnom pojavom, ali svaku promjenu u ili oko madeža treba ozbiljno shvatiti jer ona može biti prvi znak pojave melanoma.

Kako bi lakše pratili promjene u madežu, slijedite ABCDE pravila koja su vrlo korisna za otkrivanje „sumnjivih“ madeža na tijelu. Ona se odnose na promatranje određenih karakteristika madeža i sličnih obojenih promjena na koži. U dijagnostici melanoma ABCDE pravila služe liječnicima u svakodnevnom radu, ali svatko ih može primijeniti pri samopregledu kože. Ako primijetite bilo koju od dalje navedenih promjena na madežu obratite se dermatologu. Dijagnoza melanoma je pouzdana tek nakon što se sumnjiva promjena na koži u cijelosti operativno odstrani i pregleda patohistološki. Daljnji postupak ovisi o uznapredovalosti melanoma, a prognoza je bolja što je dijagnoza ranije postavljena.

UV ZRAČENJE

Sunce predstavlja najvažniji čimbenik okoline za razvoj melanoma u fenotipski osjetljivih osoba. Izloženost ultravioletnom svjetlu predstavlja različit rizik za razvoj melanoma u različitim rasama, te je različit u različitim populacijama unutar iste rase. Izloženost većem UV indeksu tijekom godine i boravak u nižim geografskim širinama povezana je s pojavom većeg broja melanoma. Upravo radi prevencije i bolje informiranosti o štetnosti UV zraka, uveden je pojam UV indeks kao mjera količine UV zraka koja odgovara njihovu djelovanju na kožu, a izražava se brojčano od jedan do deset. Što je UV indeks veći, savjetuje se što kraći boravak na otvorenom prostoru. Glavni izvor ultravioletnog (UV) svjetla na Zemlji je sunčevo svjetlo. Ultravioletno A (UVA) svjetlo valne je dužine od 400 do 315 nm i predstavlja više od 98% ultravioletnog spektra sunčevog  svjetla. UVA  zrake uzrokuju preplanulost kože i ne izazivaju opekline. Prodiru u dublje slojeve kože i odgovorne su za njezino ubrzano starenje. Treba znati da prolaze kroz oblake, prozorsko staklo i prodiru pola metra u dubine vode, a koriste se i u solarijima. Epidemiološke studije navode porast melanoma u korisnika solarija i u bolesnika nakon provedene PUVA terapije (UVA + psoralen). Rizik se značajno povećava kada se s uporabom solarija započinje prije 35 godine života i raste s brojem izlaganja. Ultravioletno B (UVB) svijetlo valne je dužine od 315 do 280 nm i sačinjava manje od 2% ultravioletnog spektra sunčevog svjetla. UVB zrake izazivaju opekline na koži, ubrzavaju starenje, a smatraju se odgovornima i za nastanak karcinoma kože. Kliničko iskustvo pokazalo je da imaju nepovoljniji učinak na kožu od UVA zraka zbog veće energije. Ultravioletno C (UVC) svijetlo valne je dužine od 280 do 100 nm i većinom se apsorbira u atmosferi.

Sunčevo svijetlo može uzrokovati oštećenje DNA direktno ili indirektno putem drugih staničnih kromofora. UV svjetlo kratkih valnih duljina (UVC, UVB) direktno oštećuje DNA te nastaju ciklobutan piramidin dimer i fotoprodukti  koji posjeduju citotoksično, mutageno i kancerogeno djelovanje. Ultravioletno svjetlo dugih valnih dužina (UVA, vidljivo svjetlo) indirektno uzrokuje oštećenje DNA reaktivnom molekulom kisika (ROS), kao slobodni kisik (O₂). Ultravioletnim svjetlom uzrokovano oštećenje DNA uzrokuje ili zaustavljanje staničnog ciklusa (dopuštajući DNA vrijeme za popravak) ili apoptozu keratinocita („sunburn cells“). Ne treba zanemariti činjenicu da UV zračenje ima kumulativni učinak (oko 80 posto ukupne ekspozicije postigne se do 18. godine života), čemu dodatno pridonosi sve češće korištenje solarija, zbog čega se ne preporuča, osobito djeci i mlađima od 18 godina.

Ipak, uz poštivanje savjeta za boravak na suncu i pravilan izbor proizvoda i razine zaštite, koji odgovaraju vašem tipu i zdravstvenom stanju kože, kao i situaciji u kojoj se nalazite, možete si priuštiti kvalitetan i zdrav boravak pod suncem. Kako bismo preventivno djelovali i zaštitili kožu od potencijalnih oštećenja, najpametniji izbor je upotreba preparata s visokim stupnjem zaštite od UVB i UVA zraka. Takvi proizvodi štite nas ne samo od nastanka opeklina, već i od razvoja raka kože i melanoma. Osim toga, pružaju nam sigurnost i od mogućih alergijskih reakcija, iritacije i dehidracije kože. Oznaka SPF (sun protection factor)  pokazuje koliko vremena je potrebno UVB zrakama da izazovu crvenilo kože kada se koristi zaštitno sredstvo, u usporedbi koliko je vremena potrebno bez zaštite. Naprimjer, ako se koristi zaštitno sredstvo sa SPF 15 faktorom, trebat će 15 puta više vremena nego ako se ne koristi zaštitno sredstvo. SPF 15 blokira otprilike 93% UVB zraka dok SPF 30 štiti otprilike 97%.  Kao zaštitni filteri koriste se oni mineralnog, kemijskog i organskog podrijetla. Upravo njihova kombinacija pruža učinkovitu i sigurnu zaštitu od sunca.

Savjeti za zdrav boravak na suncu:

• umjereno, kontrolirano i postupno se izlažite sunčevim zrakama,
• izbjegavajte izlaganje suncu između 10 i 16 sati i ne dopustite nastanak opeklina,
• koristite samo sredstva za zaštitu od sunca sa zaštitnim UVA i UVB faktorom, primjerena vašem tipu kože,
• ponavljajte nanošenje zaštitnog sredstva svakih dva sata i nakon svakog kupanja, znojenja ili brisanja bez obzira na stupanj zaštite koji to sredstvo osiguravane koristite sredstva za zaštitu od sunca kako biste produljili vrijeme izlaganja suncune zaboravite – opekline od sunca su opasne, posebno kod djece,
• djecu treba posebno dobro zaštititi od sunca jer je njihova koža osjetljiva, od malih nogu učite djecu pravilnom ponašanju i zaštiti od sunca,
• nosite laganu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala i ne zaboravite pokrivalo za glavu i sunčane naočale,
• osobama s proširenim venama i kapilarama sunčanje se ne preporučuje,
• ne koristite sredstva za izbjeljivanje postojećih pigmentacija, nego ona koja sprječavaju njihovu pojavu.

Pripremile: Ružica Grozdek, dipl.med.techn., Ljerka Armano, mag.med.techn.

U  organizaciji Referentnog centra za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju, 29.01.2016.godine u KBC Zagreb održan je tečaj naziva:,,Novi – stari patogeni u bolničkim infekcijama“.

Teme tečaja bile su:

• KPC – stanje u praksi
• Clostridium difficile – prevencija i kontrola
• Acinetobacter baumannii (multiplo rezistentni) – kako postupiti?
• Politika propisivanja antibiotika u bolnici
• Dezinfekcija i sterilizacija – higijena prostora – nove metode
• Praćenje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi – kako postupiti?
• Uloga link sestre u prevenciji infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi
• Klinički izvidi – koja je dobrobit?

Tečaju su prisustvovali liječnici specijalisti iz kliničke mikrobiologije, zdravstveni inžinjeri, tehničari, medicinske sestre i drugi zaposlenici na specifičnim poslovima povezanim s bolničkim infekcijama.

Cilj tečaja bio je razmjena znanja i iskustva s područja prevencije i kontrole infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi i novim – starim patogenima u bolničkim infekcijama.

Svaka zdravstvena ustanova mora provoditi mjere za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija, te internim planom i programom utvrditi način provođenja tih mjera. U tim aktivnostima nezaobilazna je uloga Tima i Povjerenstva za bolničke infekcije. Prevenciji infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom treba pristupiti multidisciplinarno, kontinuirano, prateći dinamiku mijenjanja mikroorganizama, te primjeniti postojeće i nove metode prevencije i kontrole bolničkih infekcija.
Rezistencija bakterija potaknuta učestalom primjenom antimikrobnih lijekova, predstavlja značajan medicinski problem koji utječe na ishod liječenja i troškove u zdravstvu. Nove su varijante mikroorganizama odgovorne za širi spektar bolničkih infekcija i bakterijski izolati postaju sve više rezistentni na standardnu antibiotsku terapiju.

Mjere prevencije i kontrola infekcija su aktivnosti sustava poboljšanja kvalitete i usmjerene su na poboljšanje skrbi o bolesniku i zaštiti zdravlja djelatnika u zdravstvu. Za njihovo provođenje odgovorni su svi zdravstveni i nezdravstveni djelatnici, pacijenti, posjetitelji kao i menadžment ustanove.

Društvo za kvalitetu Hrvatske udruge medicinskih sestara

I ovogodišnje obilježavanje Dana dekubitusa slijedeći smjernice EPUAP organizacije nastojimo proširiti i u našoj zemlji. Tako će Društvo za kvalitetu u suradnji s KBC Sestre milosrdnice organizirati stručno događanje pri kojem ćemo ukazati na način prevencije i zbrinjavanja pacijenata s dekubitalnim ulceracijama u samim ustanovama ukazujući na potrebu uključivanja i šire zajednice. Govorićemo o pomagalima, protokolima zbrinjavanja, sestrinskoj dokumentaciji, otpusnom sestrinskom pismu te konzervativnom liječenju i primjeni modernih pomagala u zbrinjavanju koje se primjenjuju u bolničkom, ali i u izvanbolničkom sustavu i idu na doznake HZZO-a, te povezanosti ta dva sustava kada se radi o praćenju stanja pacijenta s dekubitalnim ulkusom.

Prva obavijest

Prijavnica za stručni skup

Pripremila: Tomislava Barbir, mag.med.techn.

„Može li postojati veća kontradikcija nego što je bolnička bolest: zlo koje čovjek dobije, kad se nadao da će izliječiti svoju vlastitu bolest.”
prof. Johan Peter Frank,  direktor Opće bolnice u Beču /1745–1821/

Zašto je važno spriječiti infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi?

Procijenjuje se da u Europskoj uniji oko 4 100 000 pacijenata  svake godine oboli od infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi.

Izravna posljedica ovih infekcija je oko 37 000 umrlih, uz dodatnih 110 000 umrlih zbog neizravnih posljedica. Uz povećanje mortaliteta i mogućnost trajnih oštećenja, ove infekcije produljuju bolničko liječenje i povećavaju troškove liječenja.

Što je infekcija povezana sa zdravstvenom skrbi?

Infekcija povezana sa zdravstvenom skrbi (bolnička ili nozokomijalna) je svaka infekcija pacijenta koja se javlja nezavisno o primarnom oboljenju ili svaka infekcija zdrave osobe (zaposlenika), za koju se utvrdi da je do nje došlo kao posljedica dijagnostike, liječenja ili skrbi, a razvije se tijekom liječenja i skrbi, nakon dijagnostičkog ili terapijskog postupka i otpusta iz bolnice/pružatelja usluga socijalne skrbi, u određenom vremenskom periodu.

Vremenski period nakon postupaka dijagnostike, liječenja i skrbi ovisi o inkubaciji određene infekcije. On je točno definiran samo za postoperativne infekcije, koje se kao bolničke smatraju ako su nastale u vremenu od mjesec dana po operativnom zahvatu, te u vremenu od jedne godine ako se radilo o operativnom zahvatu s ugradnjom implantata.

Bolnička infekcija može se javiti u sporadičnom (pojedinačnom), epidemijskom i endemijskom obliku, a utvrđuje se na temelju kliničkih simptoma, mikrobioloških, laboratorijskih i drugih nalaza te epidemioloških podataka.

U zdravstvenim ustanovama razvijenog svijeta 5-10% pacijenata u bolnicama dobije jednu ili više bolničkih infekcija. U Jedinicama intenzivnog liječenja udio pacijenata koje pogađaju bolničke infekcije je i do 30%.

Prema podacima iz literature najčešće bolničke infekcije su infekcije mokraćnog sustava povezane s urinarnim kateterom, zatim infekcije kirurške rane, infekcije donjih dišnih putova, sepse povezane s primjenom centralnih venskih katetera i infekcije ostalih ishodišta.

Uzročnici bolničkih infekcija mogu biti sve vrste mikroorganizama, no najčešće su to bakterije koje su višestruko rezistentne na antibiotike.

Enterococcus faecium, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae (ESBL, KPC, OXA, NDM…), Clostridium difficile, Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i Enterobacter species nazivaju se ESKAPE bakterije što znači da su „pobjegle“ standardnim terapijskim mogućnostima današnjice. Razvojem novih mehanizama rezistencije one nastavljaju i dalje „bježati“, postaju rezistentne na sve više klasa antibiotika.

Kako se razvijala djelatnost za bolničke infekcije u KBC Sestre milosrdnice?

Razvoj djelatnosti za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija u KBC Sestre milosrdnice započinje krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća formiranjem Komisije za suzbijanje, sprječavanje i kontrolu bolničkih infekcija.

Uprava bolnice, na prijedlog Komisije, 1995. godine raspoređuje jednu višu medicinsku sestru na poslove suzbijanja, sprječavanja i kontrole bolničkih infekcija u  punom radnom vremenu.

Zbog povećanog obima posla i na temelju Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, Uprava bolnice 2009. godine formira Službu za suzbijanja, sprečavanja i kontrolu bolničkih infekcija te zapošljava još jednu  višu medicinsku sestru na poslove suzbijanja, sprječavanja i kontrole bolničkih infekcija kao voditelja  službe.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2010. godine KBC Sestre milosrdnice pripajaju se Klinika za tumore i Klinika za traumatologiju. Od tada Služba za suzbijanje, sprečavanje i kontrolu bolničkih infekcija KBC Sestre milosrdnice broji četiri medicinske sestre. To su:

• Tomislava Barbir, mag. med. techn.
• Ružica Grozdek, dipl. med. techn.
• Ivona Bete, dipl. med. techn.
• Marina Kiš, bacc. med. techn.

Služba za suzbijanje, sprečavanje i kontrolu bolničkih infekcija djeluje u suradnji s Povjerenstvom za suzbijanje, sprječavanje i kontrolu bolničkih infekcije kojeg imenuje Upravno vijeće bolnice.

Povjerenstvo imenuje Timove za kontrolu bolničkih infekcija koje čine liječnik za kontrolu bolničkih infekcija, mikrobiolog i sestra za kontrolu bolničkih infekcija.

U KBC Sestre milosrdnice na poslovima sprječavanja, suzbijanja i kontrole bolničkih infekcija djeluju četiri Tima raspoređena na tri  lokacije : lokacija Vinogradska cesta 29, lokacija Draškovićeva 19 i lokacija Ilica 197.

Povjerenstvo za suzbijanje, sprečavanje i kontrolu bolničkih infekcija prema potrebama i u skladu s novim spoznajama donosi i revidira:

• preporuke (postupnike) za pojedine postupke u dijagnostici, liječenju i njezi pacijenata vezano uz kontrolu bolničkih infekcija (KBC Sestre milosrdnice trenutno postoji oko sedamdeset Radnih uputa koje se nalaze na radilištima i dostupne su svim djelatnicima);
• preporuke za smještaj i izolaciju pacijenata kojima se smanjuje rizik prijenosa uzročnika infekcije;
• preporuke za sprječavanje i suzbijanja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi kod zdravstvenih i nezdravstvenih radnika;
• donosi godišnji plan i program za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi;
• donosi preporuke za zbrinjavanje zdravstvenih radnika nakon profesionalne ekspozicije krvi pacijenta te ih periodički revidira;
• određuje prioritete u suzbijanju infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi prema epidemiološkoj situaciji;
• određuje prioritete u praćenju infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi;
• analizira kretanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, organizira sastanak najmanje jednom godišnje sa zaposlenicima s ciljem prenošenja informacija o zaključcima sa svojih sastanaka;
• podnosi godišnje izvješće o radu na praćenju, sprečavanju i suzbijanju infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi Upravnom vijeću ustanove i Povjerenstvu za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja

Bolničko povjerenstvo surađuje s Povjerenstvom za lijekove, Epidemiološkom službom nadležnog Zavoda za javno zdravstvo, Sanitarnom inspekcijom, Povjerenstvom ministarstva, Referentnim centrom za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja i drugim stručnim službama.

Kompentencije i svakodnevni zadaci sestre za kontrolu bolničkih infekcija?

Medicinska sestra/medicinski tehničar zadužen za kontrolu bolničkih infekcija je medicinska sestra/medicinski tehničar s dodatnom edukacijom i praktičnom podukom koja joj/mu omogućuje da djeluje kao specijalist savjetnik i specijalist praktičar.

Broj medicinskih sestara/medicinskih tehničara za kontrolu bolničkih infekcija ovisi o broju kreveta i vrsti bolesnika u zdravstvenoj ustanovi. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (85/2012) preporuča jednu sestru na 250 kreveta.

Novija literatura preporuča tri sestre za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija s punim radnim vremenom na 500 kreveta u akutnim bolnicama, a jednu na 150 do 250 kreveta u kroničnim ustanovama.

Sestra za kontrolu infekcija sudjeluje u izradi Plana i programa kontrole bolničkih infekcija te protokola, preporuka i radnih uputa, aktivan je član Povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija, svakodnevno surađuje sa sestrama za vezu („link nurses“), surađuje s Epidemiološkom službom nadležnog Zavoda za javno zdravstvo, Sanitarnom inspekcijom, Referentnim centrom za bolničke infekcije i drugim stručnim službama. (Sestre za vezu su u KBC sestre milosrdnice glavne sestre klinika/odjela)

Mora imati stručno znanje o općoj i o specijaliziranoj sestrinskoj praksi te razumjeti funkcioniranje kliničkih područja u bolnici, operacijskih područja i pomoćnih službi.

U kontroli i prevenciji bolničkih infekcija postoji potreba brzog prenošenja informacija velikom broju osoba. Poruke koje se prenose trebaju biti prilagođene onima kojima su namijenjene, pravovremene, provedive i dovoditi do ciljeva koji su mjerljivi. Sve su to razlozi zbog kojih sestra za kontrolu bolničkih infekcija treba posjedovati sposobnost uspješnog komuniciranja sa svim profilima zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, uspješno pregovarati, djelovati na promjene i utjecati na praksu.

Sestra za kontrolu bolničkih infekcija svakodnevno:

1. nadzire provedbe preporuka, postupaka i mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija redovitim izvidima (auditima) prema strukturiranim formularima  Referentnog centra za bolničke infekcije

Vrste izvida (audita) primjeri formulara za izvid:

• Svakodnevni izvidi koji uključuju radilišta na kojima se liječe pacijenti koji s obzirom na svoju osnovnu bolest i prostor u kojem su hospitalizirani imaju visoki rizik za nastanak bolničke infekcije;

• Izvidi u nadzoru provođenja mjera kontaktne izolacije kod pacijenata koloniziranih/inficiranih višestruko otpornim uzročnikom ili ostalim uzročnicima koji zahtijevaju provođenje mjera kontaktne izolacije. Takvi izvidi od sestre za kontrolu bolničkih infekcija zahtjevaju apsolutnu suradnju s djelatnicima  mikrobiološkog laboratorija te odjelnim  zdravstvenim i nezdravstvenim  osobljem;
• Periodički izvidi koji se rade prema unaprijed dogovorenom planu rada, nekoliko puta godišnje prema već spomenutim strukturiranim formularima koji sadrže sveobuhvatan nadzor nad svim prostorijama radilišta kao i  svim zatečenim djelatnicima;
• Izvidi pri pojavi epidemije su hitni izvidi  u kojima je važno što prije prekinuti lanac epidemije. Uz  sestru i liječnika za kontrolu infekcija potrebno je uključiti i ostale članove Povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija, obavijestiti Upravu bolnice i Ministarstvo zdravlja.

Rezultati i zaključci izvida podnose se glavnim sestrama klinika/odjela koji su obavezni popraviti negativne ocjene izvida u što kraćem roku.

2. educira zdravstvene i nezdravstvene djelatnike, osobe na školovanju, pacijenate/korisnike i posjetitelje

Edukacija zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika je ključni faktor u kontroli bolničkih infekcija. Edukaciju o načelima i praksi prevencije infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi mora proći cjelokupno zdravstveno i nezdravstveno osoblje koje dolazi u kontakt s bolesnicima, medicinskim priborom i opremom. Provode je članovi timova za kontrolu bolničkih infekcija neposredno nakon zapošljavanja novoprimljenih djelatnika u obliku formalnog predavanja kojim se isti upoznaju s osnovnim načelima prevencije infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi.

Kontinuiranu edukaciju provode članovi timova za kontrolu bolničkih infekcija KBC Sestre milosrdnice formalno prema godišnjem planu edukacije te svakodnevno nadziranjem provedbe preporuka, postupaka i mjera za sprječavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, praćenjem i evaluacijom pojedinih mjera, pružanjem savjetodavne i stručne pomoći u svakodnevnom radu, kao i pri pojavi grupiranja infekcija.

Ciljevi edukacije su povećanje suradljivosti osoblja s primjenom smjernica i propisanih postupaka prevencije i kontrole infekcija čime se smanjuje stopa infekcija.

3. prati infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi prema utvrđenim prioritetima i izolatima od posebnog značenja

„Moguća je kontrola infekcija bez praćenja, ali oni koji rade bez mjerenja jesu kao posada svemirskog broda koji putuje prostorom bez instrumenata i u nemogućnosti da odrede svoj položaj, vjerojatnost opasnosti, svoj smjer ili brzinu putovanja.“
Richard Wenzel

Praćenje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi odvija se prema planu kojeg donosi Bolničko Povjerenstvo, a obuhvaća:

• podatke o infekcijama kao ishodu zdravstvene skrbi što uključuje učestalost i vrste infekcija, vrste pojedinih uzročnika te otpornost bakterija na antibiotike;
• procjenu antiseptičke i aseptičke prakse primjenom nacionalnih indikatora procesa (potrošnja alkoholnih dezinficijensa za higijenu ruku);
• povremene studije prevalencije bolničkih infekcija /PPS-Point Prevalence Study/.

Metodologija praćenja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u skladu je s metodologijom ECDC-a, kako bi se mogle provoditi nacionalne i internacionalne usporedbe rezultata praćenja. Praćenje infekcija temelji se na prijavi infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi. Prijavljivanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi podrazumijeva pojedinačnu prijavu bolničke infekcije na „Obrascu za prijavu” bez obzira da li se infekcija javila kao sporadični slučaj, endemijski ili epidemijski.

Infekciju povezanu sa zdravstvenom skrbi obvezan je prijaviti Timu za kontrolu bolničkih infekcija nadležni doktor medicine u suradnji s liječnikom za kontrolu bolničkih infekcija.

Pojedinačne prijave infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi predaju se Timu za kontrolu bolničkih infekcija.

Obrazac za prijavu bolničkih infekcija

Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi  obuhvaćene praćenjem su:

• bakterijemije povezane s centralnim venskim kateterom u jedinicama intenzivnog liječenja;
• upala pluća povezana sa strojnom ventilacijom u jedinicama intenzivnog liječenja;
• infekcija mokraćnog sustava povezana s urinarnim kateterom u jedinicama intenzivnog liječenja;
• postoperativne infekcije kirurške rane.

 Vrste uzročnika infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi obuhvaćene praćenjem su:

• meticilin rezistentni Staphylococcus aureus;
• Escherichia coli  i Klebsiella pneumoniae koje produciraju ESBL;
• Escherichia coli rezistentna na ciprofloksacin;
• Klebsiella pneumoniae rezistentna na ciprofloksacin;
• Escherichia coli rezistentna na karbapeneme;
• Klebsiella pneumoniae rezistentna na karbapeneme;
• Pseudomonas aeruginosa rezistentan na karbapeneme;
• Acinetobacter baumannii rezistentan na karbapeneme;
• vankomicin rezistentni Enterococcus sp;
• Clostridium difficile toksin A i/ili B producirajući sojevi.

Tim za kontrolu bolničkih infekcija prikuplja, periodički analizira i interpretira prikupljene podatke. Rezultati analize prikupljenih podataka u realnom vremenu se javljaju voditeljima bolničkih odjela. Svaka 3 mjeseca analiziraju se podaci prikupljeni na odjelima visokog rizika, svakih 6 mjeseci podaci s odjela srednjeg rizika, a jednom godišnje podaci s odjela niskog rizika. Pohranjivanje, analiza i komentiranje rezultata obavlja se čuvajući povjerljivost nalaza za bolesnike i osoblje.

Krajnji  je cilj praćenja smanjenje bolničkih infekcija.

4. pruža savjetodavnu i stručnu pomoć pri zbrinjavanju zdravstvenih radnika nakon profesionalne ekspozicije infektivnim bolestima uključujući one koje se prenose krvlju

5. nadzire ostale mjere u sprječavanju bolničkih infekcija prema Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (85/2012)

6. vodi i pohranjuje dokumentaciju

Prevencija je ključ smanjenja stope infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi !!!

Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi uzrokovane su mikroorganizmima koji su prisutni na pacijentovoj koži i sluznicama (endogeni), ili onima prenesenim od druge osobe ili iz okoline (egzogeni).

Na cijeloj površini kože, pa tako i na rukama, nalaze se mikroorganizmi koji su njezini stalni stanovnici. Oni imaju važnu ulogu u zaštiti od patogenih mikroorganizama koji mogu izazvati bolest. Mikroorganizme koje povremeno nalazimo na koži nazivamo tranzitornom mikroflorom. Mogu izazvati infekcije kože i potkožja, a kroz rane ili oštećenja kože mogu prodrijeti i u krv. Uzročnici bolničkih infekcija dio su tranzitorne mikroflore.

Često su pacijenti izvor mikroorganizama, a ruke u većini slučajeva sredstvo njihova prijenosa. Općenito, prenose se s jednog pacijenta na drugog, s jednog mjesta na tijelu na drugo ili iz okoline na pacijenta i obrnuto.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je postupke koji se temelje na znanstvenim dokazima o higijeni ruku u zdravstvenoj skrbi, kako bi podržala zdravstvene ustanove u unaprjeđenju higijene ruku i tako smanjila infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi.

Pravilna higijena ruku – ključna mjera prevencije

dr. Ignaz Phillip Semmelweiss

Važnost pranja ruku prepoznata je još 1840. godine, kad je dr. Ignaz Phillip Semmelweiss uočio da se učestalost puerperalne sepse (sepsa u razdoblju babinja) može smanjiti uvođenjem higijenske mjere pranja ruku. Radio je u Klinici za ženske bolesti u bečkoj Općoj bolnici, jednoj od dvije takve klinike u Beču. U prvoj, u kojoj se redovito provodila nastava za studente, bila je znatno veća učestalost smrtnosti od babinje groznice. U toj su klinici studenti radili sekcije na leševima, a zatim neopranim rukama pregledavali rodilje. Stoga je Semmelweis uveo obvezno pranje ruku otopinom klornog vapna prije vaginalnog pregleda. Nakon uvođenja pranja ruku smrtnost rodilja u roku mjesec dana pala je s 12 na tri posto.

Iako se još od tada higijena ruku smatra najvažnijom pojedinačnom intervencijom u prevenciji bolničkih infekcija, studije opetovano pokazuju slabu suradljivost zdravstvenih djelatnika s higijenom ruku. Nesuradljivost s higijenom ruku složeni je problem koji  uključuje elemente manjka motivacije i neznanja o važnosti higijene ruku. To može biti i  posljedica   stvarnih ili uočenih zapreka, kao što je: manjak osoblja, dostupnost sredstava za higijenu ruku i neprihvatljivo sredstvo za higijenu ruku.

Jedan od najvažnijih čimbenika za suradljivost jest dostupnost alkoholnih sredstava za higijenu ruku na mjestu skrbi. Stoga je važno da na svakom mjestu pružanja skrbi postoji dostupno sredstvo za higijenu ruku, koje se tijekom skrbi upotrebljava prema indikacijama.

Dostupnost antiseptika

 Higijena ruku osoblja podrazumijeva:

• pranje ruku pod tekućom vodom tekućim sapunom odnosno losionom u slučaju vidljive kontaminacije ruku,
• utrljavanje alkoholnog preparata u svim ostalim slučajevima.

Higijensko pranje i utrljavanje ruku

Indikacije za higijenu ruku /Mojih pet trenutaka za higijenu ruku/

• prije kontakta s bolesnikom,
• nakon kontakta s bolesnikom,
• prije izvođenja aseptičkog zahvata,
• nakon kontakta s tjelesnim tekućinama i izlučevinama,
• nakon kontakta s bolesnikovom okolinom te uvijek nakon skidanja rukavica.

Mojih pet trenutaka za higijenu ruku

Bolničke infekcije važan  segment u procjeni kvalitete zdravstvene usluge

Stope bolničkih infekcija važan su indikator kvalitete zdravstvenog sustava. Indikator su kvalitete procesa provođenja zdravstvene skrbi, kao i indikator izlaznih rezultata pružene zdravstvene usluge. U pružanju kvalitetne i sigurne zdravstvene usluge bolničke su infekcije važan rizik, stoga je potrebno u svakoj zdravstvenoj ustanovi implementirati strategiju upravljanja rizikom od nastanka bolničkih infekcija baziranu na osnovnim principima kvalitete rada i prevencije rizika.

Sigurnost našeg pacijenta, kontrola infekcija i aktivnosti u sustavu kvalitete spadaju u opis poslova svakog zaposlenika.