Medicinske sestre u onkologiji preko raznih edukativnih i savjetodavnih aktivnosti pomažu u podizanju razine zdravstvene svijesti, volje i znanja o mogućim čimbenicima nastanka malignih bolesti, usvajanju zdravih stilova življenja, potrebi redovite samokontrole zdravlja, potrebi redovitog medicinskog nadzora.

Onkološkom bolesniku medicinska sestra pruža pomoć u zadovoljavanju osnovnih ljudskih i životnih potreba s ciljem unapređenja njihova zdravlja, sprječavanja daljnjeg gubitka zdravlja, očuvanju postojećeg zdravlja i vraćanju poremećenog zdravlja.

Činjenica o postojanju maligne bolesti u oboljelog rezultira šokom, nevjericom strahom, a pojavljuje se i strah od boli, patnji, moguće smrti. Česta je ljutnja i žalost zbog prekida uobičajenog načina života i poremećaja životnih planova. To su normalne reakcije i uz potporu obitelji i okoline oboljele osobe se uspješno suočavaju s tim poteškoćama.

U skrbi za bolesnika medicinska sestra treba uspostaviti specifičan odnos koji će joj omogućiti da sazna bolesnikove stvarne probleme i brige, da pruži potrebne informacije i primijeni intervencije usmjerene rješavanju ili ublažavanju problema.

U zdravstvenoj skrbi za bolesnika, medicinska sestra primjenjuje intervencije usmjerene rješavanju fizičkih problema, ali i psiholoških poteškoća. Najčešći psihički problemi koji se pojavljuju u onkoloških bolesnika i zahtijevaju sestrinske intervencije su: depresija, anksioznost i delirij.

Od velikog je značaja pružiti potporu bolesniku i obitelji. Obitelj je vrlo važan čimbenik u njegovoj prilagodbi na malignu bolest. Što su čvršće veze unutar obitelji prije postavljanja dijagnoze, obitelj će pozitivnije utjecati na prilagodbu bolesnika tijekom postavljanja dijagnoze liječenja i oporavka.

Oboljeloj osobi potrebno je omogućiti da sudjeluje u aktivnostima koliko može i želi, ali i pružiti joj pomoć u aktivnostima koje je prije obavljala, a trenutačno ne može.

Napredovanje maligne bolesti dovodi do daljnjih promjena kada se medicinska sestra nalazi u ulozi poučavatelja obitelji oboljelog o zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba (hranjenje, kupanje, oblačenje…).

Maligna bolest i liječenje često dovode do promjena tjelesnog izgleda  zbog pojave petehija, modrica, alopecije, ocrtavanja za zračenje, učinjene ileostome, kolostome što za većinu bolesnika predstavlja veliki problem, posebice nakon povratka kući i u zajednicu gdje žive i borave.

Strah se povećava prilikom odlaska kući jer se tijekom boravka u bolnici oboljeli se susreću s drugim ljudima koji imaju slične probleme. Medicinska sestra treba oboljelom objasniti moguće posljedice liječenja te kako će ih ublažiti, koliko će one trajati (ako su prolazne) i kako umanjiti vidljivost pojedinih posljedica.

Njega teških i umirućih bolesnika spada među najteže poslove u sestrinskom zanimanju. Medicinske sestre koje njeguju takve bolesnike nerijetko dospijevaju u nepremostivi nesklad između onoga što su u procesu socijalizacije naučile, društvenih vrijednosti koje su usvojile, očekivanja sredine u kojoj se nalaze, te na koncu objektivnih mogućnosti djelovanja koje im stoje na raspolaganju. Doživljavajući i proživljavajući smrt i nestanak drugih ljudi, bivaju prisiljene da se i same podsjećaju na prolaznost života i vlastitu smrt. A to za nikoga nije baš bezbolno.

Rješavanje pojedinih problema zahtijeva specifične intervencije medicinske sestre koje se prilagođavaju za svakog bolesnika pojedinačno ovisno o njegovim specifičnim obilježjima, navikama i načinima rješavanja pojedinih problema.

Medicinska sestra tijekom bolesti stalno brine o oboljelom i njegovoj obitelji i pruža im potrebnu pomoć (fizičku, psihičku, edukacijsku) bilo da je ishod bolesti povoljan (izlječenje i oporavak) ili nepovoljan (olakšavanje tijekom napredujuće bolesti – palijativna skrb).

Pripremile: Nataša Išlić, bacc.med.techn., Gordana Mamić, bacc.med.techn.

Od 15. do 17. listopada 2015. godine, u Baškoj na otoku Krku, održan je dvanaesti Tečaj trajne edukacije Onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara.

Na Tečaju je sudjelovalo stopedeset medicinskih sestara i tehničara iz cijele Hrvatske, a  otvorila ga je predsjednica Društva Branka Svetec, bacc.med.techn, iz KBC Sestre milosrdnice.

Zbog velikog pomaka u prevenciji i terapiji zloćudnih tumora, danas se na njih vrlo često gleda kao na kronične bolesti s kojima se dugo i kvalitetno može živjeti. Upravo zbog toga,  medicinskim sestrama je neophodna primjerena edukacija o novim metodama i načinima liječenja, da bi se tome prilagođavao proces zdravstvene njege.
Na Tečaju je prezentirano četrnaest vrlo kvalitetnih predavanja, organizirane su tri radionice i okrugli stol.
Poslije rasprave predsjednica Društva Branka Svetec zaključila je da su potrebni različiti oblici edukacije u cilju poboljšanja znanja i vještina medicinskih sestara u onkološko-hematološkoj specijalnosti.

Medicinske sestre danas, usprkos različitim okolnostima, nastoje zadržati kvalitetu i snagu te izvrsnost u pružanju zdravstvene njege te biti ravnopravni dio multidisciplinarnog tima koji zbrinjava onkološko-hematološkog bolesnika u skladu s najnovijim medicinskim spoznajama.
Potrebu za edukacijom jednoglasno su potvrdili sudionici 12. tečaja, pa je tradicionalno dogovoren sljedeći 13. Tečaj, koji će se održati od 12.10.2016.-15.10.2016. godine u Baškoj.

Iz KBC Sestre milosrdnice na Tečaju je sudjelovalo šest medicinskih sestara. Glavna sestra Zavoda za hematologiju Gordana Mamić održala je predavanje naziva: „Enteralna prehrana kod onkološko-hematoloških bolesnika: vitalnost je ključna“.

Pripremila: Ksenija Stanić, dipl.med.techn.

U ponedjeljak,  18. svibnja 2015. g., u Klinici za tumore KBC Sestre milosrdnice na 3. katu nove zgrade svečano je otvoren novouređeni prostor u koji će se privremeno smjestiti  Zavod za onkologiju i hematologiju Klinike za dječje bolesti  Zagreb.

Novouređeni prostor je nakon prigodnog govora otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, gospodin Zoran Milanović, a uzvanicima i novinarima su se još obratili sanacijski upravitelj KBC Sestre milosrdnice, prof.dr.sc. Danko Velimir Vrdoljak, dr.med., sanacijski upravitelj Klinike za dječje bolesti Zagreb, Zoran Bahtijarević, dr.med. i ministar zdravlja, prim. Siniša Varga, dr.med.dent.

U ime pacijenata, djevojčica Barbara Vukas  je pročitala svoju pjesmicu.

Svečanost je završila kratkim obilaskom Zavoda za onkologiju i hematologiju uz pratnju uzvanika i novinara.

• Zavod za kliničku onkologiju s dnevnom bolnicom;
• Specijalistički zavod za radioterapiju i terapiju radionuklidima;
• Klinička jedinica – nuklearno medicinska onkološka dijagnostika i dijagnostika lokomotornog sustava;
• Klinička jedinica – nuklearno medicinska funkcionalna i kardiovaskularna dijagnostika;
• Klinička jedinica – laboratorijska dijagnostika bolesti štitnjače i  onkološka  dijagnostika;
• Klinička jedinica za medicinsku fiziku.

Klinika se osobito ističe u dijagnostičkoj i terapijskoj primjeni radionuklida kod bolesti štitnjače, imunoterapiji melanoma, te u dijagnostici i terapiji onkoloških bolesti.

U skrbi za onkološkog bolesnika, u skladnoj međuzavisnoj funkciji, djeluju i surađuju razni profili zdravstvenih djelatnika srednjeg i višeg obrazovanja.

Danas je  na Klinici zaposlena 21 medicinska sestra, od čega je 10 prvostupnica. Sve su članovi Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske udruge medicinskih sestara i Hematološko – Onkološkog društva medicinskih sestara Republike Hrvatske, gdje sudjeluju aktivno i pasivno u organizaciji seminara i tečajeva.

Briga za onkološkog bolesnika postavlja  velike zahtjeve pred medicinsku sestru, obzirom na lokalizacije tumorskih bolesti i prisutnost komorbiditetnih dijagnoza, koje utječu na cjelokupnu skrb za takvog bolesnika. Iz tog razloga, u brizi za onkološkog bolesnika,važan je multidisciplinarni pristup. Od medicinske sestre se očekuje da u pružanju zdravstvene njege posjeduje široko znanje iz svih područja zdravstvenih djelatnosti. To joj omogućava da bude osposobljena za samostalno provođenje specifičnih terapija u onkologiji (kemoterapija, radioterapija, brahiterapija, imunoterapija…). Onkološki bolesnik zahtjeva individualni pristup u planiranju zdravstvene njege uz neizostavnu psihološku pomoć i edukaciju bolesnika i njegove obitelji u smislu preventivnih mjera, održavanja stanja i sprečavanja komplikacija proizašlih iz nerijetko „agresivnih” metoda terapija. Slijedom toga proizlazi potreba za trajnom edukacijom i usavršavanjem medicinskih sestara.

Unapređenje kvalitete rada medicinskih sestara na Klinici se provodi redovitim  sastancima i predavanjima gdje se raspravlja o aktualnim problemima u zdravstvenoj njezi onkoloških bolesnika. U cilju što bolje skrbi za bolesnika i kontinuiranog praćenja zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba,  prate se sestrinske sestrinske aktivnosti evidentirane u sestrinskoj dokumentaciji i planu zdravstvene njege.

Zdravstveni injženjeri i tehničari u laboratoriju, dijagnostici i radioterapiji odgovorni su za pripremu bolesnika za izvođenje svih nuklearno medicinskih dijagnostičkih i terapijskih procedura, kao i za pripremu radionuklidne doze. Oni izvode tehničke poslove snimanja, te obradu dobivenih digitalnih podataka. Također su uključeni u planiranje, CT simulaciju i provođenje zračenja linearnim akceleratorom. Članovi su Hrvatske komore zdravstvenih radnika, uključeni u program trajne edukacije, te aktivno ili pasivno sudjeluju u radu Udruge tehnologa u nuklearnoj medicini Republike Hrvatske.

Pripremila: Suzana Jurišić, bacc.med.techn.

Od 17.10.2013. – 19.10.2013. godine u Baškoj na otoku Krku održan je 10. tečaj trajne edukacije onkološko – hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara na kojem je sudjelovalo stotinjak medicinskih sestara i  tehničara iz cijele Hrvatske, a tečaj je otvorila predsjednica Društva Branka Svetec iz KBC Sestre milosrdnice. Ona se u svom izvješću  osvrnula na rad Društva u proteklom razdoblju i istaknula brojne aktivnosti, stručne skupove, kongrese i studijska putovanja.

Teme tečaja obuhvatile su: novosti u liječenju maligne boli, primjenu novih lijekova u onkologiji i hematologiji, liječenje Non-Hodkinovog limfoma  i kronične mijeloidne  leukemije,   katetere i pridružene infekcije. Prezentirano je četrnaest vrlo kvalitetnih predavanja, organizirane dvije radionice i okrugli stol, kroz koje je obrađena  problematika kvalitetne komunikacije na radnom mjestu, te istaknuta važnost preventivne dijagnostike.

Za okruglim stolom je vođena i rasprava o ulozi medicinske sestre u liječenju Herceptinom. To je lijek koji predstavlja standard u liječenju bolesnica s HER 2 pozitivnim ranim ili metastatskim karcinomom dojke,  te metastatskim rakom želuca s pozitivnim HER 2. HER 2 ili receptor humanog epidermalnog faktora rasta 2 je antigen koji se u velikim količinama nalazi na površini nekih stanica karcinoma, te stimulira njihov rast. Herceptin je monoklonsko protutijelo koje se selektivno veže na HER 2, zaustavlja rast malignih stanica i uzrokuje njihovo odumiranje. Kada se njime liječe bolesnice s ranim stadijem HER 2 pozitivnog karcinoma dojke, one ga tijekom godine dana primaju intravenozno ili jednom tjedno u kombinaciji s kemoterapijom ili jednom svaka tri tjedna ako su oprerirane te su prošle kemoterapiju. Dugotrajna primjena Herceptina zahtijeva od medicinske sestre kontinuirano praćenje bolesnica, pravovremeno uočavanje ili ublažavanje mogućih nuspojava ili komplikacija.

Budući da je kroz navedene  teme obrađivana svakodnevna problematika zdravstvene njege onkološkog bolesnika vodila se aktivna i stručna rasprava, razmijenjena su iskustva i stručna znanja, te donesene smjernice i planovi za budući rad Onkološko-hematološkog društva.

Najveća zainteresiranost, ali i rasprave, bile su vezane za primjenu nove subkutane formulacije Herceptina uz aktualne smjernice primjene.

Zaključak je da se zbog velikog pomaka u prevenciji i terapiji zloćudnih tumora, danas  na karcinom gleda kao na kroničnu bolest s kojom se može dugo i kvalitetno živjeti. Upravo zbog toga je za sestrinsku profesiju  važna primjerena edukacija o novim metodama  i načinima liječenja, koje medicinske sestre moraju implementirati u proces zdravstvene njege.

Potrebu  za edukacijom  jednoglasno su prihvatili sudionici 10. tečaja, pa je tradicionalno dogovoren slijedeći  11. Tečaj ,od 16.10.2014. – 18. 10. 2014. godine u Baškoj.