UVOD: Nedonoščad ima veće potrebe za hranjivim tvarima nego terminska novorođenčad. Za pravilan rast i razvoj nedonoščeta potrebno je osigurati parenteralno i enteralno odgovarajući unos proteina, osobito esencijalnih aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina koje utječu na razvoj mozga, i uz to zadovoljiti energetske potrebe, jer što je nedonošče nezrelije i niže gestacije, to su njegove metaboličke rezerve nedostatnije.

CILJ: Napretkom medicine raste stopa preživljavanja nedonoščadi vrlo niske rodne mase, a vrlo važan aspekt tog napretka čini enteralna prehrana koja se neprestano nadograđuje uslijed brojnih istraživanja. Posljednjih godina fokus se stavlja na ranu minimalnu enteralnu prehranu koja bi se trebala uspostaviti što prije, u najboljem slučaju tijekom prvog dana nakon poroda, a napredovanje hranjenja  trebalo bi ovisiti o kliničkom statusu.

RAZRADA: Po rođenju nedonoščeta započinje se primarno s parenteralnom prehranom, zatim se, ukoliko nema kontraidikacija, što prije uvodi minimalni enteralni unos ili trofičko hranjenje, zbog svojih brojnih pozitivnih učinaka kako na funkciju crijeva tako i na cjelokupno opće stanje nedonoščeta. Sastav enteralnog pripravka mora zadovoljavati specifične potrebe novorođenčeta i nedonoščeta, potrebe postnatalnog rasta, te osiguravati nutritivni temelj za normalan psihofizički razvoj do odrasle dobi.  Enteralna prehrana nedonoščadi ispod 32 tjedna gestacijske dobi započinje se pomoću sonde  jer oni nisu u stanju koordinirati sisanje, gutanje i disanje. Majčino mlijeko najbolji je izbor nutritivnih tvari za novorođenčad. Međutim, kod neke nedonoščadi samo majčino mlijeko ne može zadovoljiti njihove povećane prehrambene potrebe. Zbog toga se ponekad uvode i pojačivači mlijeka. U nedostatku majčinog mlijeka mogu se upotrijebiti donorsko majčino mlijeko kao i formule. Novorođenčad od 32-og tjedna gestacijske dobi počinje razvijati refleks sisanja te tako polako prelazi na oralnu prehranu. Medicinska sestra koja djeluje unutar multidisciplinarnog tima educirana je pravilno provoditi enteralnu prehranu, kao i na vrijeme prepoznati moguće komplikacije iste, što može bitno utjecati na ishod liječenja. Nadalje će educirati majku o važnosti majčinog mlijeka, kako se pravilno izdajati i dojiti, te o svim postupcima skrbi nakon otpusta iz bolnice.

ZAKLJUČAK: Prehrana novorođenčadi u neonatalnoj jedinici intenzivnog liječenja individualna je za svako novorođenče. Redovito se rade nova istraživanja iz kojih proizlaze novije i poboljšane  smjernice koje se tiču uvođenja enteralne prehrane kod nedonoščadi izrazito male rodne mase, stoga su redovite edukacije izrazito nužne. Tijekom hospitalizacije enteralna prehrana majčinim mlijekom najbolji je izbor za adekvatan rast i razvoj. Nakon otpusta prehranu je potrebno prilagoditi tjelesnoj masi novorođenčeta te bi se sukladno tome trebala kontinuirano pratiti kako bi se zadovoljili kriteriji koji upućuju na dobar rast i razvoj.

*Cijeli rad dostupan kod autora.

Hana Cindrić, bacc. med. techn., Kristina Čokor, bacc. med. techn., Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje novorođenčadi, KBC Sestre milosrdnice

SAŽETAK

UVOD.  Porod je hipoksično iskustvo za novorođenče zbog prekida izmjene plinova preko posteljice tijekom normalnog truda. Reanimacija novorođenčadi najčešće se izvodi pri porodu kod novorođenčadi slabije vitalnosti te kod onih kojima je potrebna pomoć kako bi uspostavili disanje. Većina će zaplakati unutar 30 sekundi, a ostalima će biti potrebno pružiti pomoć.

CILJ. Komplicirana i produljena reanimacija zahtijeva izvrstan timski rad, vođu tima i efektivnu komunikaciju s naglaskom na ulogu medicinske sestre i tehničara tijekom reanimacije. Ovaj rad prati smjernice Europskog društva za reanimatologiju iz 2015. te njegove nadopune.

RAZRADA. U većini slučajeva reanimacija novorođenčeta podrazumijeva stabilizaciju disanja u procesu prelaska s placentarnog na plućno disanje. Najvažnija intervencija koju reanimacijski tim provodi je efektivno prodisati plućne alveole, a prema najnovijim smjernicama prodisavanje se provodi zrakom, a ne kisikom kako je to ranije bio slučaj. Često je dovoljno samo otvoriti dišni put smještanjem glave u neutralni položaj, u tom periodu procjenjuje se boja, tonus, disanje i puls novorođenčeta, a ukoliko nema povoljnih rezultata poduzimaju se napredne mjere. U rijetkim slučajevima dolazi do potrebe za masažom srca, gdje je omjer broja kompresija i ventilacije 3:1 , kao i za upotrebom lijekova koje je najučinkovitije primijeniti putem umbilikalnog venskog katetera. U cijelom postupku bitno je voditi računa o temperaturi novorođenčeta koja ostaje stabilna uslijed optimalnih mikroklimatskih uvjeta, jer u protivnom uslijed njihove termolabilnosti dolazi do stanja hipotermije, hipoksije i acidoze što sprječava proizvodnju surfaktanta, tvari koja oblaže unutarnju stranu alveola omogućavajući im normalno širenje pri disanju. 

ZAKLJUČAK. Važna je uloga medicinske sestre i tehničara u reanimaciji jer osim što moraju posjedovati sva potrebna znanja i vještine, moraju znati i kvalitetno i pravovremeno reagirati. O njihovim reakcijama uvelike ovisi uspješnost reanimacije.

Ključne riječi: surfaktant, hipoksija, termolabilnost, terminalna apneja, Neopuff, saturacija

*Cijeli stručni rad moguće je pronaći kod autora.

1. slika Figure 4.1. Diagrammatic representation of primary and terminal (secondary) apnoea following the onset of acute total hypoxia at time 0

2. tablica Table 5.1. Acceptable right arm oxygen saturations after birth

3. slika
Figure 7.1. Two-thumb (two hand) chest compression
Figure 7.2. Two- finger chest compression

Izvor fotografija: Wyllie J i sur. Newborn Life Support, ERC Guidelines 2015 Edition. European Resuscitation Council

Sa Zavoda za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice sudjelovale su četiri medicinske sestre: Kristina Čokor, Hana Cindrić, Ivana Čabraja i Sana Šavorić s dva stručna rada:

• Enteralna prehrana nedonoščeta i novorođenčeta u jedinici intenzivnog liječenja (Cindrić H., Čokor K.)
• Postavljanje i njega centralnih venskih katetera ( Šavorić S., Škrlec K., Mikić Z.)

Stručni skup otvoren je 16. lipnja obilježavanjem četvrt stoljeća intenzivne medicine, te se nastavio sestrinskim stručnim predavanjima i prikazima slučaja.

Teme sestrinskih stručnih predavanja vezane uz neonatologiju odnosile su se na njegu novorođenčeta na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, enteralnu prehranu u jedinicama intenzivnog liječenja, zbrinjavanje kronično bolesnog djeteta, postavljanje i njega centralnih venskih katetera, te ulogu medicinske sestre u smanjivanju stresa roditelja u jedinici intenzivnog liječenja novorođenčadi.

U radnom dijelu Skupa imali smo priliku upoznati se sa sestrinskom praksom koja se primjenjuje u internističkim, kirurškim, infektološkim, neurološkim, te pedijatrijskim jedinicama intenzivnog liječenja. Pauze između predavanja bile su prilika za druženje te razmjenu iskustava s kolegama i kolegicama iz drugih zdravstvenih ustanova.

Izvješće pripremile: Sana Šavorić, bacc. med. techn. i Kristina Čokor, bacc. med. techn., Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje novorođenčadi Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC Sestre milosrdnice

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/izvjesce-sa-strucnog-skupa-neonatologija-2017/ Thu, 25 May 2017 10:18:08 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=2340 Pripremila: Ela Vujanić, bacc. med. techn., Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje

U KBC – u Zagreb 4. svibnja 2017. održala se Neonatologija 2017. koja jest obuhvatila XXIX. tečaj medicinskog usavršavanja i XXI. simpozij hrvatskih neonatologa te XVIII. tečaj trajnog usavršavanja i XV. znanstveno – stručni skup medicinskih sestara neonatologije s korisnim i zanimljivim predavanjima domaćih i inozemnih stručnjakinja, okruglim stolom i radionicom na kojima su prisustvovale i Zila Mikić, bacc. med. techn., Sana Šavorić, bacc. med. techn. te Ela Vujanić, bacc. med. techn. sa Zavoda za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje KBC – a Sestre milosrdnice.

Cilj događanja je, napose, širenje već stečenog znanja, ali i edukacija o novim tehnikama i spoznajama u JILN – u. No u središtu pažnje bila je i (ne)postojeća pedijatrijska (usko, neonatološka) sestrinska dokumentacija koja, nažalost, još uvijek nije poprimila elektronički (standardizirani) oblik, već je uglavnom u (nestandardiziranom) papirnatom obliku, vrlo manjkava i neprilagođena. Razumijevajući potrebe onih najmanjih, potrebe profesije i važnost implementacije standardizirane pedijatrijske sestrinske dokumentacije, osnovana jest tzv. radna skupina koja se bavi tom problematikom, kako bismo napokon imali svrsishodniju i standardiziranu pedijatrijsku sestrinsku dokumentaciju. To će, vjerujemo, u budućnosti uvelike poboljšati pružanje zdravstvene njege kako na odjelima za nedonoščad i novorođenčad, tako i na svim drugim dječjim odjelima, ali i smanjiti količinu „kradljivaca vremena“ medicinskim sestrama.

Za zaključiti jest da je Neonatologija 2017. korisno i važno, svečano, događanje za medicinske sestre jer je neonatologija područje koje se rapidno, iz dana u dan, mijenja i napreduje. Veliki odaziv i posjećenost, kao i sama kvaliteta događanja, upućuje na to da medicinske sestre neonatologije „vape“ za takvim i srodnim događanjima kojih je, nažalost, manje nego što bismo željeli.