Konferenciji su prisustvovali brojni stručnjaci koji su govorili o važnosti prehrambenih navika i posljedicama pretilosti. Naglasak je bio na važnosti prevencije, usvajanju pravilnih prehrambenih navika i prakticiranju tjelovježbe.

Zaklada „Hrvatska kuća srca“ predstavila je kalkulator kardiovaskularnog rizika koji će biti dostupan svim građanima na njihovoj mrežnoj stranici.

Zabrinjavajući je podatak da 57,4% osoba u Hrvatskoj starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega se pretilima smatra 18,7 % stanovnika. Prema podacima iz 2015. godine 34,9 % djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega se pretilima smatra 14% djece. Prema posljednjim podacima SZO, više od 1,9 milijardi odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, od čega njih 650 milijuna pati od debljine.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina danas su bolesti epidemijskih razmjera te su rizični čimbenici za nastanak pet vodećih nezaraznih bolesti: kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji.

Na ovoj cjelodnevnoj Konferenciji koja je uključivala i praktične radionice, usvojili smo znanja o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani i tjelovježbi. Ove spoznaje primijenit ćemo u svakodnevnoj edukaciji naših bolesnika i njihovih obitelji u okviru zdravstvene njege. Cilj nam je prevencija bolesti, podizanje svjesnosti o zdravoj prehrani i važnosti svakodnevne tjelesne aktivnosti.

Na Konferenciji je prisustvovalo sedam medicinskih sestara Klinike za kirurgiju KBC Sestre milosrdnice: Opačak Ana, Kropf Ruth Josipa, Gojsalić Marina, Mužar Marija, Đurđek Iva, Ana Marija Košta i Cavor Natalija.

Izvješće pripremila: Ruth Josipa Kropf

SAŽETAK:

Zdravstvena djelatnost ubraja se u visoko rizične djelatnosti. Medicinske sestre su suočene s različitim rizicima i s njima povezanim posljedicama na zdravlje zbog složenosti i sveobuhvatnosti unutar zdravstvenog sustava.

Osiguravanje uvjeta za siguran rad treba biti od strane zakonodavstva i upravljačke strukture koji omogućuju pružanje sigurnosti u radu medicinskih sestara u smislu sigurne okoline što su ključni uvjeti za pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi.

Izvori sigurnosti na radu uzimaju u obzir sve postojeće okolnosti, ne samo uklanjanje opasnih tvari i čimbenika, sprečavanje nesreća, sigurnost tehničke opreme i procesa, već i same situacije koje dovode do prekomjernog fizičkog, umnog i osjetilnog opterećenja ili stresa.

Sve nepoželjne aspekte na radnom mjestu treba smatrati uzrokom nesigurnosti kao što su ljudski faktor, psihosocijalni aspekti, stres i nasilje na radnome mjestu.

Cilj predavanja je ukazivanje opasnosti i posljedice s kojima se susreću medicinske sestre u svom svakodnevnom djelovanju te kako spriječiti neželjene događaje.

KLJUČNE RIJEČI: sigurnost, rizik, medicinska sestra

Više o ovom radu možete saznati kod autora: petrabolf1801@gmail.com, kolartihana@gmail.com

 6. travnja 2017. „Prijavljivanje sumnji na nuspojave i praćenje sigurnosti primjene lijekova“, Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar u 13:30h

11. travnja 2017. “Izvori/uzroci (ne) sigurnosti u radu medicinskih sestara“, Petra Bolf, bacc.med.techn., Tihana Kolar, bacc.med.techn., KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar u 13:30h

 24. travnja 2017.“ Sestrinstvo – zanimanje ili profesija“, Tatjana Horčička, mag. med. techn. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, (Velika predavaonica u 13:30h)

• 30. ožujka 2017. Tečaj III. kategorije za medicinske sestre i tehničare „Prevencija i lokalni  tretmani dekubitlanih oštećenja“, KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar

Sva predavanja biti će bodovana sukladno Pravilnu o bodovanju HKMS

Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje, Klinika za ženske bolesti i porodništvo

Kontakt: ela.vujanic@hotmail.com

SAŽETAK

Uvod: Bolničke su infekcije jedan od najčešćih uzroka morbiditeta i mortaliteta nedonoščadi i one su, prema „Journal of Perinatology,“ posljednje desetljeće u porastu usprkos sve kvalitetnijoj, modernijoj i sveobuhvatnijoj zdravstvenoj skrbi otežavajući uspješnost liječenja i produljujući boravak u bolnici. Najčešći su uzročnici bolničkih infekcija u neonatologiji Staphylococcus aureus, Eschericia coli, Klebsiella i Pseudomonas.

Razrada teme: Nedonoščad jest posebno osjetljiva, prijemčiva na bolničke infekcije zbog nedonošenosti i nerazvijenosti tjelesnog sustava, u prvom redu imunološkog sustava. No razvoju bolničkih infekcija u nedonoščadi doprinosi i nepažnja te nesavjestan rad zdravstvenog osoblja (slobodno možemo reći da su bolničke infekcije dijelom i odraz načina rada zdravstvenog osoblja – prenošenje patogenih mikroorganizama putem ruku s djeteta na dijete). Neki od čimbenika koji, dakle, pogoduju razvoju bolničkih infekcija su opće stanje djeteta, invazivni postupci (koji podrazumijevaju oštećenje, prekid kože i sluznica poput uvođenja intravenoznih kanila, katetera i sl.) te pretjerana upotreba antibiotika. Najvažnije mjere prevencije bolničkih infekcija jesu: cijepljenje, njega kože i sluznice djeteta, izolacija djeteta s infekcijom te osiguran dovoljan broj zaposlenih medicinskih sestara, provođenje standardnih mjera sprječavanja bolničkih infekcija (redovito pranje i dezinfekcija ruku, nošenje zaštitnih rukavica, maski, pregača i kapa) te provođenje standardnih mjera sprječavanja bolničkih infekcija i kod posjetitelja.

Zaključak: Prevencija bolničkih infekcija među nedonoščadi i novorođenčadi jest ključna i svaka medicinska sestra/medicinski tehničar koji rade na takvim mjestima, gdje se liječe oni najmanji i najugroženiji, moraju biti posebno educirani te moraju razumjeti značaj sprječavanja nastanka i prenošenja bolničkih infekcija. Oni u svom svakodnevnom radu moraju provoditi sve smjernice za sprječavanje nastanka bolničkih infekcija što uvjetuje način rada na najvišoj mogućoj razini, a to, naposljetku, dovodi do bržeg i uspješnijeg liječenja djece, ali i smanjuje troškove bolničkog liječenja. Mogli bismo, stoga, reći da je prevencija bolničkih infekcija jeftinija varijanta od liječenja. Mnogo vještina i znanja i, povrh svega, istinski timski rad uvelike će pridonijeti smanjenju i sprječavanju bolničkih infekcijama u jedinicama u kojima se liječi nedonoščad i novorođenčad.

Literatura:

1. Gomella, Tricia Lacy. (2013) Neonatology: Management, Procedures, On – Call Problems, Diseases and Drugs, Seventh Edition. USA: McGraw – Hill Education.
2. Caserta, Mary T. Nenonatal Hospital – Acquired Infection. University od Rochester School of Medicine; Golisano Children’s Hospital at Strong, University of Rochester Medical Center. Dostupno na: http://www.msdmanuals.com/professional/pediatrics/infections-in-neonates/neonatal-hospital-acquired-infection. [20. veljače 2017.]

Izvor slika:

1. Slika 1. Zaštitna odjeća. Izvor slike: www.bw.edu.
2. Slika 2. Nedonošče. Izvor slike: www.cbsnews.com

Cilj ovog rada je prikaz najnovijih spoznaja o učincima mjera i postupaka kardiološke rehabilitacije u kliničkoj praksi u bolesnika s preboljelim AIM-om s naglaskom na zdravstvenu njegu ovih bolesnika.

Bolesti kardiovaskularnog sustava su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu kod osoba srednje i starije životne dobi diljem svijeta. Najnoviji podaci za Republiku Hrvatsku ukazuju da 48,3% svih smrtnih slučajeva uzrokovano bolestima srca i krvnih žila, od čega većinu čine ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti.¹

Najčešća bolest iz skupine ishemijskih bolesti srca je akutni infarkt miokarda (AIM), bolest koja predstavlja značajan uzrok smrtnosti, pobola, invalidnosti, a zbog činjenice da najčešće zahvaća osobe srednje i starije životne dobi značajno utječe na radnu sposobnost. Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika, interdisciplinarna je intervencija koja uključuje više čimbenika, rezultira povećanjem funkcionalnog kapaciteta i vraćanje radne sposobnosti te produljuje vrijeme preživljavanja bolesnika i poboljšava kvalitetu njihova življenja.²

Kardiološka rehabilitacija nakon AIM-a je podijeljena u tri faze. U prvoj ili akutnoj i ranoj postakutnoj hospitalnoj fazi rehabilitacija započinje već u jedinicama intenzivnog liječenja te potom na kliničkim odjelima. Druga ili kasna postakutna faza slijedi neposredno nakon ili nekoliko tjedana iza akutne faze bolesti. Ova faza rehabilitacije provodi se ambulantno ili u stacionarnim ustanovama specijaliziranim za provođenje programa kardiološke rehabilitacije. Provode se kontrolirani dozirani fizički trening, nastavlja se terapijska edukacija pacijenata o bolesti, čimbenicima rizika i životnom stilu, te evaluira kardiovaskularni sustav i titrira se farmakološko liječenje u svrhu modifikacije čimbenika rizika. Treća ili održavajuća faza kardiološke rehabilitacije traje doživotno. Ciljevi stacionarne kardiološke rehabilitacije nakon AIM-a jednaki su ciljevima ambulantne rehabilitacije, ali su programi posebno strukturirani da omoguće intenzivnije i/ili kompleksnije intervencije. Medicinska sestra je najduže uz bolesnika, poznaje njegove potrebe i probleme i može mu pomoći motivirajući ga za aktivno sudjelovanje u procesu rehabilitacije nakon AIM-a. Tijekom kardiološke rehabilitacije medicinska sestra kao nezaobilazni dio multidisciplinarnog rehabilitacijskog tima, pored uobičajene zdravstvene skrbi, sudjeluje i u socijalnom, emocionalnom, psihičkom i profesionalnom zbrinjavanju bolesnika i njegove bolesti.

U radu (dostupnom kod autora) mogu se pronaći korisne informacije o naprecima medicine i intervencijama medicinske sestre u polju medicinskog i socijalnog poboljšanja statusa osoba oboljelih od AIM-a.

15.studenog 2016.“ Novosti u zdravstvenoj njezi bolesnika s trajnim elektrostimulatorom srca“, Ivica Benko, dipl. med. sestra, Multimedijski centar, 13:30h

16. studenog 2016. „Medicinska sestra  u terapijskoj zajednici psihijatrijskih bolesnika“, Nikola Josipović, bacc.med. techn., Klinika za psihijatriju (predavaonica)  13:30h

22. studenog 2016. „Preventivna dijagnostika u sprečavanju srčanog aresta i otkrivanje srčanih aritmija kod mlađe životne dobi“, Snježana Andreić, bacc.physioth. i Vera Butovac, ft., Multimedijski centar, 13:00h

Sva predavanja biti će bodovana sukladno Pravilniku o bodovanju HKMS.

Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo pozvati Vas na Tečaj III. kategorije za medicinske sestre i tehničare s nazivom:

„Specifičnosti bolesnika s terminalnim bubrežnim zatajenjem“

 Tečaj će se održati 20. listopada 2016. u KBC Sestre milosrdnice Multimedijski centar s početkom u 10:00h

Program

9:00h – 10:00h  Registracija sudionika

10: 00 – 10:15h Pozdravni govor  doc.dr.sc. Draško Pavlović, dr. med.

10:15 – 10:30h  Hemodijaliza,

Truhan Zvjezdan,a bacc.med.techn.

10:30 – 10:45h Suvremeni tretmani aparatima za dijalizu

Danijel Pripeljaš, bacc.med. techn., Marijelka  Trkulja, mag. med. techn.

10:45 – 11:00h  Što moramo znati o krvožilnom pristupu bolesniku na hemodijalizi? 

Mira Rašić, ms

11:00 – 11:15h Specifičnosti bolesnika na kroničnom programu hemodijalize,

Šapina Vedran, mt

11:15 – 11:30h Važnost nutritivnog balansa  kod hemodijaliznih bolesnika

 Andrea Miličić, bacc. med. techn.

 11:30 – 12: 00h  PAUZA ZA KAVU

12:00 – 12:15h   Peritonejska dijaliza

Bahorik Marija, ms

12:15 – 12:30h   Radionica prikaza peritonijske izmjene

Nadica Bednjanjec, dipl. med. techn., Antonija Tomas, bacc.med. techn.

12:30 – 12:45h  Specifičnosti bolesnika na peritonejskoj dijalizi,

Novaković Gordana, mag.med.techn.

12:45 – 13:00h  Specifičnosti kontinuiranih metoda i rad u intenzivnim jedinicama,

Odobašić Vesna, bacc.med.techn.

13:00 – 13:30h  Radionica (Specifičnosti rada na hemodijalizom aparatu)

Ina Novak, bacc. med. techn.,  Željka Novak, bacc. med. techn. 

13:30 – 14:00h Pismena provjera znanja 

Prijave do 18. listopada na e-mail adresu : cecilija.rotim@kbcsm.hr.

Kotizacija se ne naplaćuje!

Veselimo se ponovnom zajedničkom druženju!

S poštovanjem, 

Organizacijski odbor:

Novaković Gordana mag.med.techn.

Prša Marica bacc.med.techn.

Mira Pavličić, bacc.med.techn.

U hotelu Trakošćan se od 21.04.2016. godine do 23.04.2016.godine, održavao stručni skup na temu: „Enterostomalna terapija bez granica“, u organizaciji Društva medicinskih sestara i tehničara digestivne kirurgije (DMSTDK).

Pozdravnim govorom i predavanjem, otvorio ga je predsjednik Hrvatskog društva liječnika digestivne kirurgije, doc.dr.sc. Marko ZelićizKBC Rijeka.

Stručni skup bio je podijeljen na tri dijela:

1. Iskustva enterostomalnih terapeuta iz Slovenije: Uloga ET u bolnici, priprema pacijenta za operaciju, zdravstvena njega pacijenta sa stomom nakon operacije i kod komplikacija;
2. Predoperativno obilježavanje mjesta stome: praktična radionica;
3. Okrugli stol na temu: Budućnost enterostomalne terapije u Hrvatskoj.

Sudionici su imali priliku i upoznati se s dugogodišnjim iskustvima, načinom i organizacijom rada enterostomalnog terapeuta (ET) u UKC Ljubljana kroz izlaganja medicinskih sestara ove zdravstvene ustanove. Medicinske sestre Klinike za kirurgiju KBC Sestre milosrdnice prisustvovale su  aktivno u programskom dijelu praktičnih radionica, a medicinske sestre ove klinike, Ivanka Benčić i Ivanka Gašparić, kao prve sestre ET u Hrvatskoj, kroz praktičnu radionicu pokazale su kako se planirano i sustavno vrši predoperativno označavanje mjesta stome s ciljem postizanja maksimalne kvalitete života pacijenata sa kolostomom ili ileostomom. Na okruglom stolu sudjelovali su: predsjednica DMSTDK-Vesna Konjevoda, predstavnici Sveučilišta u Rijeci, Ministarstva zdravlja RH, HKMS, enterostomalni terapeuti iz Slovenije i Hrvatske te predstavnici Udruge pacijenata sa stomom. Zaključak okruglog stola bio je da je u našoj zemlji prisutna velika potreba za otvaranjem specijalističkog modula: „enterostomalni  terapeut“ pri  ZVU ili Sveučilištu. U neformalnom dijelu ovog stručnog skupa medicinske sestre su imale priliku dodatno se povezati s kolegicama iz čitave Hrvatske, razmijeniti iskustva u zdravstvenoj njezi, a sve u cilju implementacije najbolje sestrinske prakse i zadovoljstva naših pacijenata.

Pripremila: Gordana Novaković mag.med.techn.

Dana 19.03.2016.godine Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplataciju Hrvatskog liječničkog zbora u suradnji s Hrvatskom udrugom medicinskih sestara, Društvom nefrologije, dijalize i transplatacije bubrega organizirao je za liječnike i medicinske sestre  KBC Sestre milosrdnice tečaj naziva:„Praktični tečaj peritonejske dijalize“.

Dugotrajnost liječenja bolesnika sa završnim stadijem kronične bubrežne bolesti, kao i moguće komplikacije, zahtjevaju individualan, požrtvovan i ozbiljan pristup medicinskog tima. Rezultati mnogobrojnih kliničkih istraživanja pokazuju da peritonejska dijaliza ima sve značajniju ulogu u liječenju terminalne bubrežne bolesti. Razvoj tehnologije i novih otopina svakako pridonose napretku u znanju, sigurnosti primjene i učinkovitosti peritonejske dijalize. Ta metoda kućnog liječenja jednako je vrijedna metoda kao i hemodijaliza, pruža dobru kvalitetu života i vrlo je pogodna kao most prema transplantaciji bubrega, a nisu zanemarive i financijske uštede za društvo. Provođenje ovakvog liječenja bilo bi apsolutno neizvedivo bez timskog rada liječnika i medicinskih sestara koje vrše edukaciju bolesnika i koje su im dostupne 24 sata dnevno. Stoga je jasno zašto je kontinuirana edukacija, usavršavanje i proširivanje znanja nužnost u zajedničkom radu tima, te je zato tečaj organiziran zajednički za medicinske sestre i liječnike.

Tečaju je prisustvovalo 25 liječnika i 60 medicinskih sestara iz svih zagrebačkih dijaliznih centara kao i iz mnogih drugih dijelova Republike Hrvatske (Šibenik, Zadar, Požega, Slavonski Brod, Čakovec, Pula, Rijeka).

Sa Zavoda za nefrologiju i dijalizu, Klinike za unutarnje bolesti KBC Sestre milosrdnice,  sudjelovale su 23 medicinske sestre, a Bahorik Marija aktivno je sudjelovala s predavanjem: „Postavljanje PD katetera, priprema bolesnika za postavljanje PD katetera“, dok su Milada Kos i Božica Domankušić prezentirale vježbe:“CAPD i APD izmjena kod bolesnika na peritonejskoj dijalizi“.

Za vrijeme Tečaja vodila se konstruktivna rasprava i razmjena iskustva što je doprinijelo ugodnom druženju i timskom radu svih sudionika, kako medicinskih sestara tako i liječnika.