Postale su članice Povjerenstva koje je bilo zaduženo za upravljanje postupcima vezanim uz zbrinjavanje oboljelih od koronavirusa. U tom povjerenstvu su uz ključne osobe koje su upravljale  ustanovom tijekom ove pandemije, uz glavnu sestru (njenu pomoćnicu) bile i druge medicinske sestre. One su bile zadužene za organizaciju intenzivne skrbi, hitnog prijema, kontrolu bolničkih infekcija i organizaciju trijaže. Kao dio ovog ključnog tima, nastalog u specifičnim okolnostima, morale su preuzeti nove uloge, brzo se snalaziti u nepoznatim i nepredvidivim situacijama i sudjelovati u važnim aktivnostima na razini cijele ustanove.

Život i rad svih medicinskih sestara i primalja se u vrlo kratkom vremenu u potpunosti promijenio. One su mijenjale svoj dosadašnji način rada i uobičajene aktivnosti. Radile su drugačije (u timovima, pripravnosti, radile na drugim odjelima, od kuće, u samoizolaciji…). Odlazile su na rad u druge ustanove i radile s kolegicama koje su im stigle na ispomoć iz drugih ustanova.

U radne procese uvodili su se novi i nesvakidašnji protokoli s kojima se trebalo upoznavati i prilagođavati. Sudjelovale su u organizacijskim i prostornim prilagodbama u vrlo nestabilnom i neizvjesnom okruženju (kad se ograničavao hladni prijem, otvarali prostori za izolaciju i karantenu, pratila epidemiološka situacija i usklađivalo s preporukama Nacionalnog stožera).

Odgođeni su redovni organizacijski sastanci, sve edukacijske aktivnosti, ali i sudjelovanje u kliničkoj edukaciji studenata sestrinstva i primaljstva.

Medicinske sestre i primalje suočavale su se s novim izazovima i okolnostima ne samo na svom radnom mjestu. Bilo je otežano i ograničeno kretanje unutar i izvan ustanove, zabranjene posjete, uspostavljeni drugačiji putevi kretanja i komunikacije, otežan dolazak/odlazak u ustanovu…

Ne smije se zaboraviti i na izloženost brojnim i nepoznatim opasnostima. Ponekad se javljao strah i neizvjesnost zbog stalne mogućnosti zaraze opasnim i nepredvidivim patogenom, briga za vlastito zdravlje i zdravlje svojih ukućana. Tu su i brige zbog nepredvidivih situacija koje mogu ugroziti zdravlje i sigurnost pacijenata za koje su odgovorne.

Ne treba zaboraviti ni pojačan stres zbog socijalne izolacije, ograničavanja uobičajenih kontakata i navika, te brige za egzistenciju. Osim pojačanih radnih obaveza i promjena radnog okruženja, tu su i brojne brige i obaveze prema vlastitim  obiteljima i djeci koji su također suočeni s brojnim izazovima.

Sve ove situacije dodatno je otežao zemljotres, koji je osim materijalnih posljedica, dodatno otežao život i rad u vrijeme ove pandemije. Neki od naših radnih prostora su oštećeni, a nekima oštećeni  stanovi i kuće koje moraju obnavljati. Ostala su i sjećanja na onu noć kada se u noćnoj smjeni osjetila tutnjava i podrhtavanje, selili se pacijenti u sigurne prostore, dolazilo od kuće vidjeti u kojem stanju odjeli i radni prostori i je li sve u redu s pacijentima i zaposlenicima.

Na sreću, sada smo u mjesecu svibnju kada je već ono najgore već polako zaboravljamo. Pokušavamo se polako „vraćati u normalu“, sretni što je sve dobro prošlo i što smo još jednom potvrdili da pripadamo profesijama koje su i ovaj put u najtežim trenucima s kojima se suočavala naša zemlja i naš grad dale svoj veliki doprinos.

Autori: Biserka Režek; Željka Benceković

Trijaža predstavlja prvu liniju obrane od ove ugroze i osobe koje je vrše moraju u svom radu biti odgovorne i slijediti hodogram usklađen s epidemiološkim preporukama. Osim savjesnog vršenja trijaže, osobe na trijaži moraju biti dobri komunikatori i koristiti najbolje komunikacijske vještine u kontaktu s pacijentima, osobama u njihovoj pratnji ali i ostalim članovima trijažnog tima (liječnici, zaštitarska služba i ostali). Osim komunikacije, potrebno je i stručno znanje i kritičko promišljanje u donošenju najbolje odluke o postupanju u specifičnoj i nesvakidašnjoj situaciji.

Prilikom vršenja trijaže ne treba zaboraviti na vlastitu zaštitu, ali i zaštitu  drugih, te odgovorno koristiti zaštitnu opremu, voditi brigu o održavanju primjerene udaljenosti. Tu su još i vremenske prilike (i neprilike) koje ih prate dok su na trijaži i moraju ih podnositi, a oni ponekad moraju zatomiti i neke sve osnovne ljudske potrebe jer je gužva, a posao treba odraditi.

Sve su to razlozi da se u mjesecu kada obilježavamo Međunarodni dan medicinskih sestara i primalja sjetimo svih naših kolegica i kolega koje savjesno i odgovorno vrše trijažu na svim trijažnim mjestima KBC-a Sestre milosrdnice!

I mediji su izvještavali o važnosti trijaže u našoj bolnici, prenosimo neke od njih:

Večernji list: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ravnatelj-kbc-a-sestre-milosrdnice-koronavirus-ili-ne-ako-imamo-hitan-slucaj-tretirat-cemo-ga-inace-pacijent-bi-umro/10135384/.

Otvoreno.hr: https://otvoreno.hr/vijesti/mario-zovak-kbc-sestre-milosrdnice-ima-veliki-kadar-koji-moze-izdrzati-ovu-situaciju/271185.

Poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/hrvatska/upozorenje-uvodi-se-poseban-rezim-u-bolnice-4218502.

RTL: https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3670653/ravnatelj-zovak-koronavirus-ili-ne-ako-imamo-hitan-slucaj-tretirat-cemo-ga-inace-pacijent-bi-umro/.

Pripremila: Željka Benceković, Ela Vujanić

]]>