Neinvazivna mehanička ventilacija (noninvasive ventilation – NIV), oblik je ventilacije bolesnika koji se provodi bez primjene endotrahealne intubacije. Primjenjuje se sve  češće  u jedinicama intezivne skrbi u liječenju akutne respiracijske insuficijencije (ARI) različitih uzroka a uz pomoć standardnih ili prijenosnih respiratora putem maske.

Ciljevi primjene NIV-a  vezani su za reverziju simptoma, stabilizaciju plućne izmjene plinova i nakon što se započne NIV potreban je nadzor bolesnika i to:

• monitoring/trajno praćenje vitalnih funkcija,
• procjena stanja svijesti,
• procjena težina zaduhe,
• procjena integriteta kože,
• procjena nutritivnog statusa i balansa tekućine,
• sinkronizacija disanja s ventilatorom i
• kontrola acidobaznog statusa i parcijalnih tlakova 02 i CO2 u arterijskoj krvi.

Fizioterapeut kod bolesnika na respiratornoj potpori provodi intervencije kao što su obrasci disanja, prevencija komplikacija dugotrajnog ležanja, eliminacija sekreta, vježbe disanja s povećanjem učinkovitosti disanja/koordinirana aktivacija respiratornih mišića te surađuje s članovima tima u procesu ,weaninga, postupka prestanka mehaničke ventilacije.

Kroz stručna predavanja  sudionici su imali mogućnost  stjecati i proširiti svoja znanja o primjeni, ciljevima i prednostima neinvazivne mehaničke ventilacije

Održana je radionica koja je pružila mogućnost kontinuirane edukacije te priliku upoznavanja s problemima respiratornog sustava, rada na uređaju za NIV i izmenjivanje znanja i iskustava s kolegama iz drugih ustanova.

Iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila sudionici tečaja bili su Miroslav Nedić, dr. med., Renata Čosić, dipl. med. techn., i Saša Matejčić, dipl. physioth.

Pripremio: fizioterapeut Klinike za bolesti srca i krvnih žila, Saša Matejčić, dipl. physioth.

.

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/izvjesce-s-5-simpozija-hrvatske-udruge-kardioloskih-medicinskih-sestara/ Wed, 27 Nov 2019 09:44:46 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4307  

Od 07. do 10. studenog 2019. godine u Makarskoj je održan 5. simpozij Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara s međunarodnim sudjelovanjem.

Na simpoziju je sudjelovalo oko 150 sudionika iz Hrvatske te pozvani predavači prof. dr. sc. Mario Ivanuša, Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Zagreb; Lynne Hinterbuchner, predsjednica Odbora za nacionalna društva, iz Salzburga, Austrija; V. Andročec i L. Žerdoner, UKC Ljubljana, Slovenija.

Iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC – a Sestre milosrdnice na simpoziju je prisustvovalo 14 medicinskih sestara/tehničara kao autori ili koautori sa sedam stručnih radova. Tijekom simpozija održana su  44 stručna predavanja i izložena su 2 postera.

Stručne teme bile su zastupljene iz sljedećih područja:

• intenzivna i akutna kardijalna skrb,
• prevencijska kardiologija i rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika,
• invazivni i neinvazivni postupci u kardiologiji,
• zatajivanje srca,
• slobodne teme.

Kroz stručna predavanja  naglasak je bio na inovativnim postupcima i novim spoznajama intezivne kardiološke skrbi koje doprinose  poboljšanju kvalitete skrbi za bolesnike te razmjena znanja i iskustva kardiološke i kardiokirurške prakse. Prikazana je kompleksnost rada u invazivnoj i interventnoj kardiologiji i elektrostimulaciji te složenost i izazov zdravstvene skrbi bolesnika sa zatajivanjem srca.

Prvog i drugog dana simpozija su održane radionice s interaktivnim vježbama. Polaznici radionica imali su mogućnost proširiti svoja znanja uz voditelje radionica iz tri elektrofiziološka centra. Ivica Benko iz Zagreba, KBC Sestre milosrdnice; Krešo.Libernjak iz Zadra, OB Zadar; Igor Ferjačić iz Mostara, Poliklinika Vitalis, svojim su dugogodišnjem radom u tako specifičnom djelokrugu rada elektrofiziologije i elektrostimulacije srca  primjerima iz prakse prenijeli svoja znanja i iskustva.

Teme radionica bile su zastupljene iz područja elektrokardiografije i elektrostimulacije srca:

• napredna interpretacija EKG zapisa,
• bradikardije i blokovi,
• tahikardije uskog QRS kompleksa,
• tahikardije širokog QRS kompleksa,
• sistem elektrostimulacije,
• implantacija srčanog elektrostimulatora,
• testiranje srčanih elektrostimulatora – interaktivna vježba na simulatoru.

Radionica “Suvremeni koncept i izazovi sestrinstva u kardiovaskularnoj prevenciji” koju su vodile kolegice iz Thalassotherapie, Opatija, zaintrigirala je sve one medicinske sestre koje se u svome svakodnevnom radu bave bolesnikom, edukacijom, prevencijom te potiču bolesnike i njihove obitelji na ustrajnost i suradljivost u liječenju.

Svi sudionici simpozija su dobili časopis Hrvatskog kardiološkog društva Cardiologia Croatica. Ovo izdanje časopisa ima posebno značenje jer je tema čitavog broja kardiološko  sestrinstvo u Hrvatskoj i predstavlja  povijesni razvoj 13 koronarnih jedinica u Hrvatskoj.

Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Cilj radionice je stjecanje i proširivanje znanja o cryo konzoli, metodama rješavanja problema oko iste, instrumentiranja oko cryo procedure (cryo ablacija – provodi se korištenjem kriobalona koji zamrzavanjem tkiva uklanja neželjene električne signale koji  pridonose nastanku fibrilacije atrija), rukovanje materijalom vezanim za instrumentiranje te najnovije preporuke od proizvođača.

Prvog dana boravka posjetili smo muzej u kojem je izložen prvi elektrostimulator srca (pace maker) te se upoznali s proizvodnjom i  razvojem uređaja za elektrostimulaciju srca. Drugog dana radionice polaznici su raspoređeni u tri skupine i svaka je skupina imala drugačiji zadatak.

Prva se skupina upoznala s praktičnim djelom tj. rukovanjem konzolom i spajanjem cryo balona na istu, pripremu uvodnice te svih spojeva između cryo balona i konzole. Druga  skupina je izvodila ablaciju cryo balonom na modelu lijevog atrija koji je izrađen od stakla te osnovne principe rješavanja problema ukoliko sistem upozori na grešku ili usred manjih kvarova. Treća skupina je gledala video o kompletnoj proceduri cryo ablacije te interaktivno sudjelovala  tražeći  različitosti u obavljanju procedure između polaznika tj.timova iz različitih ustanova.

Slobodnog vremena nije bilo jer sve je bilo podređeno edukaciji cryo metode.

Polaznici radionice su medicinske sestre i tehničari elektrofizioloških timova iz Češke, Srbije, Rumunjske, Portugala i Hrvatske. Iz Hrvatske su prisustvovali Sanja Keleković i Tomislav Pijetlović iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC – a Sestre milosrdnice te kolege iz KBC – a Zagreb.

Ključna riječ: cryo ablacija

Pripremio:Tomislav Pijetlović, medicinski tehničar

Svake godine akcija ima različiti moto, a ovogodišnji moto Svjetskog dana srca je obećanje srcu: „Budi heroj srca.“

Obilježavanjem Svjetskog dana srca želi se osvjestiti javnost o rizicima i važnosti prevencije srčanožilnih bolesti. Srčanožilne bolesti (bolesti srca i moždani udar) i dalje su vodeće na listi bolesti sa smrtnim ishodom i svake godine odgovorne su za 17,9 milijuna preranih smrti.
I ove se godine Klinika za bolesti srca i krvnih žila uz Hrvatsku udrugu kardioloških medicinskih sestara pridružila obilježavanju Svjetskog dana srca.

Tijekom javnozdravstvene akcije građanima, pacijentima i posjetiteljima KBC – a Sestre milosrdnice mjerio se krvni tlak, šećer u krvi, tjelesna težina i visina, izračunavao se indeks tjelesne mase, procjenjivao kardiovaskularni rizik. Liječnici su građane savjetovali o redovitom uzimanju lijekova, kontroli vrijednosti kolesterola u krvi te prestanku pušenja i dozvoljenom unosu alkohola i soli. O unosu zdrave hrane, pripremljene s manje šećera i soli, te njihovim zamjenama građane su savjetovale nutricionistice Službe za dijetetiku i prehranu.. Kod građana je proveden upitnik, analizirani su dob i spol, indeks tjelesne mase (ITM), tjelesna aktivnost, podaci o pušenju i ostali čimbenici rizika srčanožilnih bolesti.
Akciji je prisustvovalo 177 građana, njih 59 je izmjerilo krvni tlak i šećer u krvi a 118 građana (25=muškaraca; 93=žena) je uz krvni tlak, šećer, ITM odgovaralo na upitnik o tjelesnoj aktivnosti, pušenju i ostalim čimbenicima rizika.

Od ukupno ispitanih 25 muškaraca dobili smo pozitivne odgovore da njih 15 su tjelesno aktivni; 7 su pušači; 2 imaju dijabetes; 6 imaju povišeni krvni tlak; 3 imaju povišeni kolesterol i njih 14 imaju ITM veći od 25kg/m2.

Od ukupno ispitanih 93 žena dobili smo pozitivne odgovore da njih 58 su tjelesno aktivne; 14 su pušači; 8 imaju dijabetes; 21 imaju povišeni krvni tlak,18 imaju povišeni kolesterol i njih 58 imaju ITM veći od 25kg/m2.

Za istaći je da se veći broj žena odazvao preventivnoj javnozdravstvenoj akciji i to skoro četiri puta više nego muškaraca. Je li to pokazatelj da žene više od muškaraca brinu o svome zdravlju?
Poruka ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dan srca je da svaki obeća svome srcu, da bude Heroj srca, da je svaki otkucaj važan i da učini nekoliko pozitivnih promjena za svoje srce.

Ključne riječi: Svjetski dan srca, javnozdravstvena akcija, srčanožilne bolesti

Izvor: www.worldheartday.org, www.world-heart-federation.org

Izvješće pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Fotografije: Nedjeljko Đurić, Foto KBCSM

U petak, 24. svibnja 2019. godine, održao se 1. simpozij o akutnom koronarnom sindromu za medicinske sestre u organizaciji Ivice Benka, Renate Čosić i Božice Leško. Otvaranje i pozdravni govor održala je glavna sestra Klinike za bolesti srca i krvnih žila, Božica Leško, bacc. med. techn. koja se, za one koji ne poznaju KBC Sestre milosrdnice, osvrnula na povijesni razvoj KBC – a Sestre milosrdnice i Kardiologije unutar KBC – a i zahvalila na podršci i ostarivanju od ideje do realizacije simpozija prof. Diani Delić – Brkljačić, predstojnici Klinike za bolesti srca i krvnih žila te prof. Zdravku Babiću, pročelniku Zavoda za intezivnu kardiološku skrb.

Simpozij je pozdravila Ana Ljubas, dipl. med. techn., predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara i glavna sestra KBC – a Zagreb zaželjevši uspješan rad i dobrodošlicu medicinskim sestrama iz skoro cijele Hrvatske te Biserka Režek, dipl. med. techn., glavna sestra KBC – a Sestre milosrdnice i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo koja je u svome govoru istaknula važnost dobre komunikacije medicinskih sestara u njihovom svakodnevnom radu na svim razinama.

Akutni koronarni sindrom (AKS) je kliničko stanje koje podrazumijeva naglo nastalu ishemiju miokarda uz koju se veže nestabilna angina pektoris i veliki je rizik prijelaza u infarkt miokarda s mogućim smrtnim ishodom. To je  sindrom koji  predstavlja veliku hitnost u kardiologiji i zahtijeva hitnu perkutanu koronarnu intervenciju(PCI) ili fibrinolitičku terapiju, da se omogući što prije reperfuzija a s time i spriječe moguće komplikacije koje su predavači istakli u predavanjima.

Teme i predavači na simpoziju bili su:

Smjernice pri liječenju akutnog koronarnog sindroma (Diana Delić – Brkljačić)

Hrvatska PCI mreža (Zdravko Babić)

Novosti iz europskih i američkih smjernica za zbrinjavanje arterijske hipertenzije (Mario Ivanuša)

VSD kao mehanička komplikacija akutnog infarkta miokarda – prikaz slučaja (Ana Marinić, Vjera Pisarčić)

Poremećaji srčanog ritma u akutnom koronarnom sindromu (Ivica Benko)

Uloga medicinske sestre/tehničara pri defibrilaciji i elektrokonverziji ritmoloških komplikacija (Tomislav Marečić)

Edukacija bolesnika na terapiji tikagrelola (Mihaela Ipša, Renata Čosić)

Adherencija u usvajanju zdravih navika (Marina Heinrich)

Cilj drugog dijela simpozija bio je predstavljanje koronarnih jedinica  iz skoro cijele Hrvatske i to iz:

OB Bjelovar – Ružica Prpić; KB Dubrava – Biljana Hržić; OB Dubrovnik – Anita Miljas; ŽB Čakovec – Ljiljana Kralj; OB „dr. Ivo Pedišić“ Sisak – Tihana Ivanušec; OB „dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod – Željka Stojkov; OB Karlovac – Katarina Mihičinac; KB Merkur – Zdenka Čurić; OB Pula – Marina Jelinić; KBC Rijeka – Andrijana Verzon; KB Sveti Duh – Branko Borgudan; OB Zadar – Marija Kasun; KBC Zagreb – Marin Žilić; KBC Sestre milosrdnice – Renata Čosić

Na simpoziju je prihvaćena hvale vrijedna inicijativa od prof. Maria Ivanuše da se koncepti  predstavljanja koronarnih jedinica sa sestrinskog aspekta, prošire i objave u časopisu Cardiologia Croatica za  5. simpozij Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara koji će se održati od 07. do 10 studenog, 2019. godine u Makarskoj. Za koordinatora prikupljanja sažetaka odabrana je Renata Čosić  iz naše Klinike.

Kao i na svim prethodnim skupovima tako je i na ovom 1. simpoziju o akutnom koronarnom sindromu za medicinske sestre došlo do izražaja znanje, iskustvo i prijateljstvo Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara. Kardiološke medicinske sestre bez obzira je su li članovi intervencijskog tima u salama za PCI ili u koronarnim jedinicima ili na kardiološkim odjelima važan su i neprocjenjiv član tima, kardiolog – medicinska sestra.

Značenje riječi: ishemija – smanjena prokrvljenost; reperfuzija miokarda – uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju.

Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Pod vodstvom liječnika Željka Djakovića i Gorana Madžarca polaznici radionice imali su priliku podsjetiti se (i naučiti) osnovnih metoda šivanja rana. Na spomenutom skupu aktivno je sudjelovao i Tomislav Pijetlović, medicinski tehničar iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila iz Dijagnostičko – terapijskog odjela za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju srca.

Za početak radionice održano je predavanje o osnovama šivanja, lokalnim anesteticima te pravilima zbrinjavanja različitih vrsta rana. Svaki polaznik dobio je oštricu, iglodržač, pincetu te konac za šivanje. Na modelu kože napravljenom od spužve svaki polaznik oštricom je napravio rez. Podučeni su pravilnom držanju instrumenata te pravilnom vađenju igle i konca iz njihovog spremnika.

Polaznici su naučili jednostavan šav, povratni šav te (za one koju su prethodne savladali brzo) intrakutani šav. Sve šavove su nakon postavljanja samostalno i izvadili.

Zaključno, može se reći kako je održana vrlo uspješna i korisna radionica o osnovama zbrinjavanja kirurških rana, koja je korisna, kako za liječnike, tako i za sve medicinske sestre koje se bave ovom djelatnošću.

Pripremio: Tomislav Pijetlović, med. techn., Klinika za bolesti srca i krvnih žila

Prvog dana stručno predavanje održao je liječnik Joško Bulum koji je, uz način rada u katlabu, govorio i o povijesti invazivne i intervencijske kardiologije, a o intervencijama medicinskih sestara, prije i post proceduralnom postupku i sestrinskoj dokumentaciji govorio je Krešimir Libernjak, bacc. med. techn. Drugog dana radionice predavanje je održao liječnik Vjekoslav Tomulić upoznavši medicinske sestre/tehničare s upotrebom novih materijala, mogućim komplikacijama, intervencijskim mehanizmima te vrstama lezija na koje nailazimo tijekom procedure.

Tijekom oba dana radionice održane su vježbe na simulatorima gdje smo imali mogućnost vježbati, kao tijekom procedure, intervencije na krvnim žilama – koronarnim arterijama i perifernim femoralnim arterijama. Na završetku drugog dana radionice svim sudionicima podijeljene su potvrdnice za uspješno pohađanje radionice.

Značenje riječi: Simulator – umjetno izrađen uređaj za vježbanje koji oponaša prirodne uslove. Lezija – oštećenje tkiva zbog traume ili bolesti.

Pripremila: Danijela Sorić Noršić, medicinska sestra

Treningu je prisustvovalo osamdeset i troje medicinskih sestara i tehničara, ali i radiološki tehnolozi iz intervencijskih centara diljem Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije koji su uspješno predstavili svoje intervencijske jedinice i prikazali podatke o broju učinjenih intervencija/zahvata u svojim intervencijskim centrima. Dijagnostičko – terapijski odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice predstavila je medicinska sestra Štefanija Čavić Aumiller u suradnji s glavnom sestrom Odjela, Jadrankom Daskijević. Nakon predstavljanja Odjela, uslijedila su stručna predavanja liječnika, intervencijskih kardiologa, doc. dr. sc. Borisa Starčevića i doc. dr. sc. Joška Buluma iz Zagreba te dr. Dragana Kovačića iz Celja i dr. Nikole Jagića iz Kragujevca.

Između stručnih predavanja održana je radionica za medicinske sestre i tehničare na simulatoru za koronarnu angiografiju uz stručno vodstvo liječnika te prezentacija najnovijih proizvoda koji se koriste u invazivnom liječenju kardioloških bolesti.

Na radionici, odnosno treningu, uz izvrsnu priliku za korisnu edukaciju i stjecanje novih znanja i iskustava iz područja intervencijske kardiologije, pružila se i prilika za ugodno druženje s kolegama iz drugih invazivnih i intervencijskih centara.

Pripremile: Štefanija Čavić Aumiller, medicinska sestra i Danijela Sorić Noršić, medicinska sestra, Klinika za bolesti srca i krvnih žila

1971. godine osnovana je prva Koronarna i postkoronarna jedinica na području tadašnje države, koja je prerasla u suvremenu intezivnu jedinicu sa sofisticiranom dijagnostikom u liječnju kardioloških bolesnika.

Godine 1972. osnovan je Odjel za preoperativnu i opću kardiologiju (Kardiologija 2), današnji Zavod za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka. Te iste 1972. godine  osnovan je Laboratorij za kateterizaciju srca, 2015. godine preimenovan u Dijagnostičko – terapijski odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju, u kojem se danas obavlja veliki broj invazivnih i intervencijskih kardioloških procedura. U sklopu Zavoda za kardiovaskularne bolesti a zbog sve većih potreba bolesnika s bolestima na perifernim krvnim žilama, 1990. godine osnovan je Odjel za angiologiju, danas taj odjel nosi naziv Zavod za bolesti krvnih žila.

Od 2000. godine Zavod za kardiovaskularne bolesti, prvi u Republici Hrvatskoj, uvodi 24 – satnu pripravnost, uz timski rad koji čine; liječnik – intervencijski kardiolog, kardiološka medicinska sestra i inženjer medicinske radiologije. Cilj 24 – satne  pripravnosti je provođenje perkutane koronarne intervencije (PCI) u što ranijoj fazi akutnog infarkta miokarda. Uvođenjem Hrvatske mreže PCI, 2005. godine, uz veliki doprinos djelatnika tima za intervencijsku kardiologiju, osigurane su svim bolesnicima s akutnim infarktom miokarda jednake terapijske mogućnosti.

Unutar Klinike, Zavod za postkoronarnu skrb i aritmije od 2008. godine djeluje kao Referentni centar  za aritmije i elektrofiziologiju srca  Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i od 2017. godine ima certifikat kao Službeni edukacijski centar Europskog aritmološkog društva (ERTC).

Dana 1. listopada, 2015. godine Zavod za kardiovaskularne bolesti odvojio se od Klinike za unutarnje bolesti kao zasebna ustrojstvena jedinica te je osnovana  Klinika za bolesti srca i krvnih žila Medicinskog i Stomatološkog  fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Klinika je nastavna baza Škole za medicinske sestre Vinogradska, Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Rad Klinike danas je organiziran kroz četiri Zavoda, dva Dijagnostičko – terapijska odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju te za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju, Dnevnu bolnicu, Polikliniku i Dijagnostičkog odjela za ehokardiografiju i neinvazivnu kardiološku dijagnostiku.

Na Klinici su zaposlene 3 diplomirane medicinske sestre – tehničar, 26 prvostupnica sestrinstva,

43 srednjih medicinskih sestara, 8 fizioterapeuta/EKG tehničara, 2 fizioterapeuta, 16 liječnika kardiologa i 7 specijalizanata kardiologije.

Tijekom 2017. godine na Klinici je hospitalizirano 3.849 bolesnika, prosjek liječenja je 5,76 dana,  na 70 bolesničkih postelja.

ZAVODI

Zavod za intezivnu kardiološku skrb – medicinske sestre zbrinjavaju bolesnike u akutnoj fazi infarkta miokarda, kod akutnih poremećaja ritma, provode postupke oživljavanja, kontinuirani monitoring srčanog ritma, skrbe za bolesnike u liječenju terapijske hipotermije, vantjelesne membranozne oksigenacije (ECMO), bolesnike na mehaničkoj invazivnoj i neinvazivnoj ventilaciji, hemodinamskom praćenju, kao članovi tima koristeći suvremene tehnologije i postupke u zbrinjavanju vitalno ugroženih bolesnika.

Zavod za postkoronarnu skrb i aritmije – medicinske sestre zbrinjavanju bolesnike kod kojih se provode elektrofiziološka ispitivanja srca kao i liječenje aritmija radiofrekvetnom ablacijskom metodom uz kontinuirani monitoring – telemetriju, pripremaju i prate bolesnike za implantaciju elektrostimulatora srca, pripremaju bolesnike i sudjeluju pri izvođenju kardioverzije uz anesteziološki tim i liječnikom – kardiologom.

Zavod za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka – medicinske sestre zbrinjavaju bolesnike kojima je zbog kroničnog zatajivanja srca potrebna obrada za transplantaciju srca, bolesnike s kongenitalnim srčanim manama te bolestima srčanih zalistaka. Prva  bolesnica kojoj je izvršena transplantacija srca u našoj zemlji, obrađena je na ovom Zavodu. Kontinuirani monitoring/telemetrija je neophodan za stalno praćenje srčanog ritma kod takvih bolesnika uz dugotrajnu primjenu parenteralnih inotropnih i vazoaktivnih lijekova do transplantacije srca.

Zavod za bolesti krvnih žila – medicinske sestre zbrinjavaju bolesnike kojima se provodi kompletna neinvazivna i invazivna angiološka obrada zbog  patološki  promijenjenih perifernih krvnih žila, bolesti aorte kao i perkutane intervencije na koronarnim arterijama.

Svim našim Zavodima zajedničko je da medicinske sestre započinju i provode reanimacijske postupke, pripremaju i zbrinjavaju bolesnike  za elektivnu koronarografiju, kardiokiruške zahvate kojima je potrebno kontinuirano praćenje srčanog ritma/telemetrija. Ostali specifični postupci koje provode medicinske sestre su: priprema bolesnika, pribora i asistiranje kod postavljanja centralnih venskih katetera i njihovog održavanja, pri pleuralnim i abdominalnim punkcijama i drenažama, uzimanje briseva za mikrobiološku analizu, previjanje raznih oblika rana (akutnih, kroničnih, postoperativnih). Bolesnici koji se zaprimaju na naše Zavode često su  rizični bolesnici za nastanak oštećenja kože, imaju povećan rizik za pad, starije su životne dobi i potrebna im je kontinuirana zdravstvena skrb u cilju sprečavanja mogućih komplikacija.

Dijagnostičko – terapijski odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju – bitan je timski rad, medicinska sestra, intervencijski kardiolog i inženjer medicinske radiologije. Često su to hemodinamski nestabilni bolesnici sa slikom akutnog koronarnog sindroma koji se zbog tegoba javljaju u Centralni hitni prijem (CHP) ili ih se zaprima iz drugih Županija u okviru Hrvatske mreže primarne  perkutane koronarne intervencije (PCI).

Prikaz broja procedura u 2016. i 2017. godini

Dijagnostičko – terapijski odjel za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju – timski rad, medicinska sestra, liječnik kardiolog – aritmolog, liječnik pedijatar – aritmolog, inženjer medicinske radiologije. Procedure koje se provode su implantacija elektrostimulatora srca  i implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD),uređaja za resinkronizacijsko liječenje (CRT), elektrofiziološko ispitivanje srca i liječenje metodom ablacije kod bolesnika koji imaju aritmije. Od ožujka, 2018. godine provodi se elektrofiziološko ispitivanja srca i liječenje kod djece.

Dodatne informacije www.aritmije.kbcsm.

U oba dijagnostičko – terapijska odjela procedure se izvode u posebnim uvjetima, medicinsko osoblje je izloženo rendgenskom zračenju i moraju nositi specijalnu zaštitnu odjeću te dozimetre radi mjerenja količine zračenja. Procedure se izvode sa sterilnim materijalom i priborom,  uz primjenu lokalne anestezije/kratku opću anesteziju uz elektrokardiografsko praćenje bolesnika.

Dnevna bolnica – omogućuje bolesnicima bržu kardološku obradu bez hospitalizacije. Medicinske sestre organiziraju i pripremaju bolesnike za različite pretrage, provode edukaciju bolesnika o čimbenicima rizika, daju terapiju koju bolesnik ne može sam primijeniti kod kuće. Pružanjem zdravstvene usluge kroz dnevnu bolnicu prilagođavajući termine provođenja dijagnostike i liječenja, bolesnici nastavljaju sa svakodnevnim aktivnostima. Obradom bolesnika kroz dnevnu bolnicu rasterećuje se kapacitet stacionara i s time smanjuju se troškovi liječenja.

Poliklinka – obavlja se veliki broj kardioloških pregleda, prvih i kontrolnih, dijagnostičkih pretraga, snimanje EKG – a, 24h Holter ritma i tlaka, testova opterećenja, dopler krvnih žila i tillt table test. Rad poliklinike se odvija i kroz 24 satno dežurstvo. EKG tehničari snimaju EKG u CHP – u i na svim Klinikama našeg KBC – a, lokacija Vinogradska. Broj izvršenih pretraga tijekom proteklih godina se povećao  što je vidljivo iz  prikazanih stupaca.

Dijagnostički odjel za ehokardiografiju i neinvazivnu kardiološku obradu – obrada bolesnika za slikovnu pretragu srca kojom se može dobiti informacija o izgledu i funkciji različitih srčanih struktura,  debljina srčanog mišića, srčanih zalistaka – izgled i funkcija, postojanje prirođenih srčanih grešaka, stanje srčane ovojnice, prisustvo neželjenih tvorbi unutar srčanih šupljina.

Prikaz broja ultrazvučnih pregleda srca kroz protekle 4 godine.

SESTRINSTVO DANAS

Rad medicinskih sestara odvija se kroz jutarnji rad i rad u smjenama (12/24h). Hitni bolesnici na Kliniku zaprimaju se kroz 24 – satni Centralni hitni prijem, a tijekom jutra bolesnici naručeni na hospitalizaciju, ambulantne preglede i dijagnostičku obradu. Medicinske sestre imaju važnu ulogu u psihološkoj potpori bolesnika, provode zdravstvenu njegu i unapređuju njezinu kvalitetu u okviru svojih kompentencija, vode sestrinsku dokumentaciju, koriste liste Hrvatske komore medicinskih sestara, u pisanom i elektronskom obliku. Kontinuirano kroz 24 sata provode intervencije s ciljem sprečavanja komplikacija dugotrajnog ležanja, prevencije pada, oštećenja kože, ozljeda i krvarenja. U cilju sprečavanja infekcija posebnu pažnju i evidenciju posvećuju perifernim i venskim kateterima te urinarnim kateterima. Procjenjuju bol na skali za bol, sudjeluju u zbrinjavanju boli, provode edukaciju bolesnika i obitelji. Edukacija je usmjerena na promjene i utjecaje čimbenika rizika  na način i kvalitetu života oboljelih od različitih srčanožilnih bolesti..

Medicinske sestre trajno se educiraju i aktivno sudjeluju u raznim oblicima edukacija, pohađaju predavanja, tečajeve,  kardiološke simpozije i kongrese razvijajući sposobnosti i vještine za rad. Uključene su u rad  radnih skupina, Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara (HUKMS), osnovane 2007. godine. Udruga svake godine održava stručne skupove (simpozije, kongrese) na kojima se razmjenjuju iskustva, stječu nova znanja i korisne informacije o novim spoznajama, metodama liječenja i zdravstvenoj njezi kardioloških bolesnika. Da bi što kvalitetnije zadovoljile potrebe bolesnika i pratile napredak medicine i sestrinstva te da bi kompetentno radile usavršavaju i posjeduju znanje, vještine i sposobnosti koje se traže za siguran i djelotvoran rad. Medicinske sestre su uz višegodišnje radno iskustvo prepoznale važnost daljnjeg obrazovanja/školovanja uz rad, usavršavanja kao ulaganje u svoju profesionalnu karijeru na preddiplomskim, diplomskoj i postdiplomskoj razini.

Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Obilježavanju Svjetskog dana srca pridružila se Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Klinika za bolesti srca i krvnih žila, Služba za dijetetiku i prehranu i Škola za medicinske sestre Vinogradska. Tijekom javnozdravstvene akcije građanima se mjerio krvni tlak, šećer u krvi, tjelesna težina, tjelesna visina, izračunavao se index tjelesne mase, kardiovaskularni rizik i dijelili su se edukativni letci. Građane su savjetovali liječnici o redovitom uzimanju lijekova, kontroli vrijednosti kolesterola u krvi te prestanku pušenja i smanjenom unosu alkohola. Služba za dijetetiku i prehranu savjetovala je građane o pravilnoj prehrani, na smanjen unos soli i konzumaciju zaslađenih pića a na veći unos zdrave hrane. Fizioterapeuti Klinike za bolesti srca i krvnih žila ukazivali su na važnost održavanja fizičke aktivnosti sukladno mogućnostima, životnoj dobi i eventualnim bolestima.

Ovogodišnjoj javnozdravstvenoj akciji  odazvalo se 195 građana u vremenu kroz dva sata.

Cilj Svjetske kardiološke federacije je do 2025. godine smanjiti preranu smrtnost uzrokovanu srčanožilnim bolestima diljem svijeta za 25%. Zato je ovogodišnji  moto Svjetskog dana srca bio „Podijelite energiju“ kojom ga punite. Nahranite, pokrenite, volite svoje srce i o načinu pokretanja energije svoga srca nadahnite milijune ljudi diljem svijeta da se brinu o svome zdravlju.

Ovom javnozdravstvenom akcijom građane se želi potaknuti na razmišljanje, da budu svjesni svojih rizika, da su upoznati s vrijednostima svojih nalaza, da redovito posjećuju liječnika i na razumijevanje svih čimbenika rizika koji utječu na razvoj srčanožilnih bolesti.

Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Fotografije: Nedjeljko Đurić