Prisustvovale su medicinske sestre /instrumentarke i tehničari instrumentari iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. Predavači iz Slovenije bile su sestre iz  UKC Maribor, OB Murska Sobota i SB Celje. Iz Hrvatske su sudjelovale instrumentarke KBC-a Split, KB-a Dubrava, KBC-a Sestre milosrdnice, KBC-a Osijek, KB-a Merkur i KB-a Sv.Duh. Srbiju su predstavile instrumentarke Instituta za ortopedsko kirurške  bolesti Banjica, KC Niš i KCS Urgentnog centra Beograd.

Kliniku za kirurgiju, KBC Sestre milosrdnice, predstavljala je instrumentarka Dijana Hussri, a kolegice iz Klinike za trumatologiju, lokacija Draškovićeva aktivno su nastupile s dva predavanja na temu:

1. „Introduction of department“: Nevenka Lukavski
2. „Distal radius – our experience“: Tanja Stiperski

Tečaj je otvorila medicinka sestra Marjetka Mihelič, glavna sestra traumatološke sale KBC-a Maribor, koja je održala kratki govor dobrodošlice. Kroz prezentirane radove dobili smo uvid u organizaciju i način rada sestara instrumentarki traumatoloških operacija u različitim državama. Razmijenili smo iskustva vezana za instrumente s kojima svakodnevno radimo. Dotakli smo se i tematike školovanja i edukacije sestara instrumentarki, čemu se u Sloveniji daje osobita važnost. Istaknuli smo problem operacijskih sestara u Hrvatskoj, za koje ne postoji trenutno mogućnost izobrazbe na dodiplomskim studijima. Naše medicinske sestre ova specifična znanja i tehnike instrumentiranja prenose s „koljena na koljeno“, te su prisiljene tražiti informacije kroz stranu literaturu.

Posebno su bile korisne  rasprave nakon svakog predavanja. Kroz rasprave smo imali priliku komentirati pozitivne radne procese, razmijeniti dojmove te dobiti uvid u organizaciju rada u susjednim državama.

Na kraju radnog dijela organizirano je druženje za sudionike na otvorenom, te smo imali prilike uživati u pogledu na pohorske skijaške staze.

Izvješće priredila: Elzika Radić, dipl.med.techn.

Temeljni cilj i zadatak tečaja bio je stjecanje praktičnih vještina i znanja medicinskih sestara/tehničara kako bi savladali osnovne uzroke nastanka venskog ulkusa, pravilnu procjenu rane, kako odabrati i primijeniti suvremene obloge te primjenu kompresivne terapije u liječenju venskog ulkusa.

Organizatori i voditelji tečaja bile su  dr. Sanja Špoljar, voditeljica ambulante za flebologiju i kronične rane, spec. deratovenerologije i venerologije, dr. Maja Kolić, Anđelka Brtan, dipl. med. techn., glavna sestra Klinike, Željkica Čubrilović, mag. med. techn., glavna sestra Zavoda Klinike, Mateja Magić, bacc. med. techn., Petra Cerčić, bacc.med.techn. i Mira Čavka, med. sestra Ambulante za flebologiju i kronične rane.

Cijeljenje rane je dinamički proces koji na odgovarajući način dovodi do obnove tkivnog integriteta i funkcije. Procjena potrebnog vremena za cijeljenje rane nije proizvoljna, već zavisi od mnogih čimbenika kao što su: veličina rane, etiopatogeneza, opće stanje bolesnika, ostale prateće bolesti itd. Kada je normalni proces obnove poremećen, nastaje kronična rana. U kroničnoj rani, sporo i abnormalno cijeljenje rezultat je biokemijskih i fizioloških defekata lokalnog tkiva, ili sistemskog defekta u bolesnika.

Osnova u liječenju kronične venske bolesti te njezinih posljedica i kasnijih komplikacija jest kompresivna terapija. Kompresivna terapija omogućuje ubrzanje venskog protoka, smanjenje volumena vena, smanjenje refluksa u venama, smanjenje rezidualnog volumena te poboljšanje mišićne pumpe uz smanjenje edema te na taj način ubrzava cijeljenje venskog ulkusa na potkoljenici. Osnovna je terapija kod limfedema te edema druge etiologije.

Na radionicama, koje su održane nakon predavanja, prikazana je pravilna toaleta rane, procjena rane, prepoznavanje vrste tkiva u rani te način tretiranja istih, priprema dna rane, vrste debridmana te odabir i postavljanje odgovarajuće obloge kojom se postiže suvremena metoda vlažnog cijeljenja rane. Polaznici su također mogli vidjeti kako pravilno njegovati okolne kožu te tako prevenirati razvoj novih ulceracija ili povećanja postojeće rane. Kako je kompresivna terapija zlatni standard liječenja kroničnog venskog ulkusa, održana je i radionica postavljanja kompresivne terapije te postavljanja seta kompresivne terapije kod limfedema.

Pripremile: Željkica Čubrilović, mag. med. techn., Mateja Magić, bacc.med.techn., Petra Cerčić, bacc. med. techn.

Izvješće WFNN

Pripremila: Lenka Kopačević, diplomirana medicinska sestra

Na Kongresu su sudjelovale medicinske sestre  Klinike za kirurgiju, Ivana Komarica i Martina Vasilj. Program je bio podijeljen u naizmjenične dijelove predavanja i diskusiju. Tema Kongresa bili su intravaskularni kateteri. Prikazani su izazovi koji se stavljaju pred medicinske sestre pri održavanju centralnog i perifernog katetera, kao i prevencija infekcija. Prikazani su rezultati istraživanja i zdravstvena ekonomija koja je u korelaciji s uporabom katetera obloženih antibiotskim i klorheksidinskim filmom.

Slobodno vrijeme medicinske sestre iskoristile su kako bi podijelile iskustva s drugim kolegicama iz naše zemlje i drugih država. Edukacija na ovakvoj razini pruža priliku da, primjenom postojećih i novostečenih znanja u svakodnevnom procesu rada, podižemo standarde u prevenciji infekcija.

Izvješće pripremila: Ivana Komarica, bacc. med. techn.

Simpozij se održao u gradskom kazalištu Zorin dom, u organizaciji Društva medicinskih sestara i tehničara domovinskog rata HUMS-a i Opće bolnice Karlovac. Skup je pozdravio ravnatelj OB Karlovac, Župan karlovačke županjie, izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske, glavna sestra OB Karlovac i ostali uvaženi gosti – predstavnici vojnih postrojbi.

Gošće Skupa bile su medicinske sestre OB Vukovar, sudionice ratnih stradanja na tom području. Glavna sestra OB Vukovar, Agneza Aleksijević, održala je počasno predavanje na temu: „Vukovar 1991. i Vukovar 2017.“ U izlaganju je prikazala sve strahote koje su prolazili djelatnici ove  bolnice zajedno sa svojim ranjenicima i civilima te neizvjesnost za život u zarobljeništvu srpskih logora.

Izlaganja na Simpoziju bila su potresna svjedočanstva medicinskih sestara i tehničara iz OB Karlovac u periodu od “krvavog Uskrsa” na Plitvicama 1991. godine pa do završetka rata akcijom Oluja. Kronološki je prikazana organizacija bolnice u ratnim uvjetima i formiranje ratne bolnice Topusko. Prikazan je rad mobilnih kirurških ekipa te odlazak na prve crte bojišnica gdje god je bilo potrebno.

Posebno su emotivna bila svjedočanstva medicinskih sestara koje su odlazile na teren u sklopu kirurških ekipa po nekoliko tjedana, ostavljajući svoju djecu u gradu Karlovcu, koji je svakodnevno bio granatiran. One su zajedno s liječnicima bile oslonac i sigurnost vojnicima. Svi zajedno bili su kao jedna obitelj, visokog morala, spremni poginuti jedni za druge u ostvarenju najvišeg cilja – slobodne domovine.

U popodnevnim satima bio je organiziran odlazak u Opću bolnicu Karlovac gdje je postavljena spomen – ploča medicinskim sestrama i tehničarima. Nakon toga obišli smo Vojni kompleks Turanj i Gradski muzej Karlovac.

Iz KBC Sestre milorrdnice Skupu su nazočile medicinske sestre Klinike za kirurgiju, Ljiljana Kramar i Elzika Radić.

Izvješće priredila: Elzika Radić, dipl. med. techn.

Simpozij se održao u hotelu „Osijek“ u organizaciji Zavoda za urologiju KBC – a Osijek i Hrvatskog liječničkog zbora, Podružnice Osijek, uz podršku studentske sekcije Medicinskog fakulteta Osijek. Nazočne je pozdravila glavna sestra Zavoda za urologiju KBC-a Osijek Ana Brežnij bacc. med. techn., te je ujedno čestitala svim medicinskim sestrama i tehničarima Dan sestrinstva. Ispred Društva uroloških medicinskih sestara i tehničara HUMS-a skupu se obratila tajnica Alma Redžepagić bacc. med. techn. Prigodnim riječima nazočne je pozdravila Nevenka Begić, mag. med. techn., pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo KBC – a Osijek i ujedno otvorila sestrinsku sekciju.

Cilj Simpozija bila je razmjena stajališta i iskustava, mogućnost obnavljanja i proširivanja znanja iz urologije i nefrologije. Teme urološke i nefrološke sekcije bile su transplantacija bubrega, urolitijaza i urološka onkologija. Teme sestrinske sekcije odnosile su se na zdravstvenu njegu uroloških i nefroloških bolesnika.  Svojim radovima  pridružile su se i medicinske sestre i tehničari patronažne zdravstvene zaštite DZ Osijek, te Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje i Zavoda za onkologiju KBC – a Osijek.

Na sestrinskoj sekciji je prezentirano ukupno 18 radova. S Klinike za urologiju KBC – a Sestre milosrdnice sudjelovale su dvije sestre sa svojim radovima:

• „Uloga medicinske sestre u liječenju bubrežnih kamenaca“, autorice Alme Redžepagić

• „Edukacija o vježbama mišića dna male zdjelice nakon operacija prostate“, autorice Ivanke Santini

Drugog dana održavanja sestrinske sekcije Skup je pozdravio tajnik Hrvatskog urološkog društva docent Igor Tomašković i sve prisutne pozvao na „6. Urološki kongres i 2. Kongres Društva uroloških medicinskih sestara i tehničara HUMS-a koji će se održati u Poreču u razdoblju od 12. do 15.10.2017. godine.

Pripremila: Ivanka Santini, bacc. med. techn.

Ovaj tečaj je bio namijenjen medicinskim sestrama i tehničarima koji sudjeluju u procesu zdravstvene njege, te svima koji djeluju na osiguranju i unaprijeđenu kvalitete ovog područja. Cilj mu je bio unaprijediti znanja o pravilnom vođenju sestrinske dokumentacije i postupcima kontrole kvalitete iste.

Više o tečaju možete pročitati ovdje.

Iz Ureda za osiguranje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite KBC Sestre milosrdnice na ovom stručnom skupu aktivno je sudjelovala Željka Benceković, dipl.med.techn. s izlaganjem: „Sestrinsko otpusno pismo i planirani otpust bolesnika“. Naglasak ovog predavanja bio je na važnosti pravilnog ispunjavanja ovog dijela sestrinske dokumentacije te osiguranja kontinuirane i sigurne zdravstvene njege bolesnika kojima je ona potrebna.

Na četrdeset i prvom Simpoziju cijeli je niz stručnjakinja (ali i stručnjaka, poput, primjerice, cijenjenog liječnika Živka Miševića) dao svoj obol i priznanje primaljskoj profesiji. Pričalo se i, naravno, raspravljalo o problemima i prošlosti, te o sadašnjosti i budućnosti primaljstva. Brojna visokokvalitetna predavanja s vrijednim zaključcima, slažu se sa željama svih primalja: nastaviti spremno i uspješno odgovarati na izazove suvremenog primaljstva kako bismo dobili još bolje ishode primaljske skrbi. U duh primalja „ugrađena“ jest težnja za kvalitetnim i svrsishodnim pružanjem primaljske skrbi, partnerskim odnosom s pacijenticama i njihovim obiteljima te kontinuiranom edukacijom djevojaka i žena kao zalogom za bolju i zdraviju budućnost.

Primalje s Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC – a Sestre milosrdnice, Marijana Šplajt, primalja, Neda Davidović, primalja, Banana Kunina, bacc. obs., IBCLC te Iva Podhorsky Štorek, bacc. obs., IBCLC, bile su i aktivni i pasivni sudionici. Banana Kunina izazvala je veliki interes okupljenih predavanjima: „Mojih 30 godina radnog staža“ i „Reanimacija novorođenčeta,“ baš poput Ive Podhorsky Štorek sa predavanjem: „Iskustvo rada u savjetovalištu za dojenje.“

Pripremila: Ela Vujanić, bacc. med. techn., Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje, Klinika za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre milosrdnice