Ključne riječi: jedinica za intenzivnu kardijalnu skrb, medicinska tehnologija, bolesnik, uloga medicinske sestre.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):472.

Uloga medicinske sestre je da uspostavi ravnotežu između tehnike i humanosti odnosno da unese humanost u ophođenju s pacijentom, jer niti jedan aparat bez obzira na tehnološki napredak neće zamijeniti brižnost i suosjećajnost medicinske sestre.

Osobine i vještine medicinske sestre važna su spona između pacijenata i liječnika te je njena uloga veoma važna.

Svakodnevni rutinski poslovi, ali i iznenadne specifične situacije, kao i teški uvjeti rada medicinsku sestru mogu znatno psihofizički iscrpiti. Stoga je važno da medicinske sestre pronađu model kako se učinkovito nositi sa stresom i težinom radnih uvijeta. Viša razina obrazovanja i cjeloživotno učenje doprinose pronalasku novih strategija koje olakšavaju rad u jedinici za intenzivnu kardijalnu skrb. Kvalitete koje daju na važnosti medicinskoj sestri su komunikacijske vještine, emocionalna stabilnost, empatija, fleksibilnost, međuljudske vještine, fizička izdržljivost, poštovanje, znanje i niz drugih. Niz invazivnih i neinvazivnih pretraga koje se provode u jedinicama za intenzivnu kardijalnu skrb zahtijevaju specifična znanja, hrabrost i organizacijske vještine medicinske sestre. Uloga je model ponašanja kojeg medicinska sestra stječe ili prihvaća zbog utjecaja ili očekivanja okoline.

Božica Leško, Lidija Ban. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: antikoagulacijska terapija, edukacija bolesnika.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):490.

Antikoagulantni lijekovi smanjuju mogućnost stvaranje krvnih ugrušaka u krvnim žilama i srcu. Osobito su važni u prevenciji i liječenju venske tromboze, plućne embolije, srčanih aritmija, nakon infarkta miokarda te nakon zamjene srčanih zalistaka. Antikoagulantno liječenje može imati značajne nuspojave te je nužno njegovo nadziranje. Rezultat mjerenja se izražava kao INR (engl. International Normalized Ratio-međunarodni omjer normalizacije). Za većinu je pacijenata ciljana vrijednost INR-a između 2,0 i 3,0. Kada je INR manji od 2,0 povećava se rizik stvaranja ugrušaka, a kada je veći od 3,0 povećava se rizik od krvarenja.

Kako bi se izbjegle neželjene reakcije u bolesnika važna je edukacija o mogućim neželjenim komplikacijama i načinu uzimanja lijeka. S edukacijom se započinje odmah prilikom uvođenja lijeka tijekom boravka pacijenta na odjelu.

Vodeća sestrinska dijagnoza je: Neupućenost pacijenta u posebnosti primjene peroralnih antikoagulacijskih lijekova u/s nedostatkom specifičnog znanja. Ciljevi vezani za sestrinsku dijagnozu su da će pacijent razumjeti važnost redovitog uzimanja antikoagulacijskijh lijekova i pridržavati se uputa, redovito kontrolirati laboratorijske parametre, redovito pratiti izlučevine, znati zašto mora biti oprezan u konzumiranju namirnica bogatih vitaminom K i koje su to namirnice, znati koja stanja mogu smanjiti ili povećati djelovanje lijekova te pravodobno i pravilno reagirati u slučaju pojave komplikacija.

Mihaela Horvat, Ivana Kuserbanj, Renata Brezak, Mihaela Ipša, Ana Kelava. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: akutni koronarni sindrom, koronarna intenzivna skrb, planiranje zdravstvene njege.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):473.

Kardiovaskularne bolesti su prioritetni zdravstveni problem, globalna epidemija, vodeći uzrok smrtnosti i invalidnosti u svijetu. Vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je incidencija u stalnom porastu. Ukupni mortalitet kod akutnog infarkta miokarda (AIM) je 30%.

Akutni koronarni sindrom obuhvaća dijagnozu nestabilne angine pektoris i akutnog infarkta miokarda. To je kliničko stanje kojemu je u podlozi nastala nagla ishemija miokarda. S obzirom na veliki prijelaz nestabilne angine pektoris u AIM, riječ je o sindromu koji se ubraja među najveće hitnosti u suvremenoj kardiologiji i medicini općenito.

Terapijski pristup dijelimo na invazivni (perkutana koronarna intervencija) i konzervativni (medikamentozno liječenje). Zdravstvena njega bolesnika s AIM provodi se u jedinici koronarne intenzivne skrbi. Obuhvaća skup mjera i postupaka kojim medicinska sestra provodi monitoring i zbrinjava bolesnika u najkritičnijem razdoblju bolesti i za to su joj potrebna specifična znanja.

Neupućenost u svezi s nedostatkom specifičnog znanja o ponašanju i promjeni životnog stila nakon otpusta iz bolnice je jedna od najčeščih sestrinskih dijagnoza kod pacijenata nakon preboljelog AIM. Intervencije su usmjerene edukaciji o prehrani, terapiji, fizičkoj aktivnosti, pušenju i kardiološkim kontrolama putem razgovora, pisanih materijala i multimedijalnih prezentacija.

Planiranje otpusta pacijenata iz bolničke skrbi je proces razvoja plana i programa za njegu bolesnika koji se iz jednog okruženja njege premješta u drugo. Potreba za planiranim otpustom je važna jer smanjuje broj bolničkih dana, prije svega pacijentima sa složenim potrebama, nastavlja se zdravstvena njega u kući te edukacija putem patronažne skrbi.

Ključne riječi: kateterska radiofrekventna ablacija, komplikacije, medicinska sestra.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):475.

Kada se govori u liječenju aritmija u današnje vrijeme, za većinu srčanih aritmija, terapija antiaritmicima nije potpuno učinkovita, u smislu trajne supresije aritmije. Pri tome uporaba ovih lijekova povezana je s brojnim neugodnim i ozbiljnim nuspojavama. Upravo iz tog razloga invazivno liječenje aritmija pomoću kateterske radiofrekventne (RF) ablacije, zauzima sve veću ulogu u liječenju tahikardnih poremećaja srčanog ritma.

Postoji veliki broj komplikacija koje se javljaju za vrijeme ili nakon postupka kateterske RF ablacije. Komplikacije su vrlo rijetke i različite kod različitih postupaka. Ukupna incidencija periproceduralnih komplikacija iznosi 3%. Komplikacije koje se javljaju za vrijeme RF ablacije mogu se javiti uz bilo koji dio postupka: postavljanje perifernih uvodnica, kontinuirane sedacije i anestezije, izlaganja zračenju, insercijom i manipulacijom kateterskih elektroda u krvnim žilama i srčanoj šupljini te apliciranjem RF energije.

Općenito, dokazano je da se postotak komplikacija smanjuje s iskustvom ablacijskog centra, operatera i osoblja. Značajnu ulogu u prevenciji i pravovremenom uočavanju komplikacija imaju medicinske sestre. Od pripreme pacijenta na odjelu, pa do periproceduralne pripreme i praćenja medicinske sestre provode brojne i zahtjevne postupke koji uvelike utječu na tijek invazivnog zahvata. Upravo zbog zahtjevnosti zahvata, standardiziranje postupaka i korištenje prilagođenih protokola povećava kvalitetu skrbi i sigurnost pacijenta.

U radu su prikazana iskustva Centra za aritmije Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice te rezultati petogodišnjeg praćenja pacijenata podvrgnutih RF kateterskoj ablaciji.

Danas je Klinika za unutarnje bolesti KBC Sestre milosrdnice klinika na kojoj se u skladu sa visokim stručnim i znanstvenim spoznajama suvremene medicine  zbrinjava veliki broj bolesnika iz Zagreba i njegove okolice a u pojedinim stručnim područjima i bolesnici iz cijele Hrvatske.

Tijekom godine hospitalizira se više od 12000 bolesnika, a  polikliničko-konzilijarna djelatnost s razgranatom dijagnostikom zbrinjava godišnje oko 26000  bolesnika.

Na Klinici je zaposleno 7 diplomiranih sestara-tehničara, 50 prvostupnica sestrinstva, 145 srednjih medicinskih sestara.

Klinika se sastoji od sedam Zavoda s pripadajućim odjelima, poliklinikama i dnevnim bolnicama. Ona je nastavna baza Škole za medicinske sestre Vinogradska i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.

Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma

Medicinske sestre odjela provode zdravstvenu njegu i edukaciju bolesnika oboljelih od dijabetesa, bolesti štitnjače, osteoporoze, bolesti nadbubrežne žlijezde i ostalih bolesti metabolizma. Unutar Zavoda postoji referentni centar za bolesti hipofize. Zavod surađuje s našim drugim klinikama i zavodima te se zajedno donose odluke o načinu liječenja ili potrebi za operativnim zahvatom bolesnika koji imaju tumor hipofize i druge endokrinološke tumore.

U Zavodu djeluju dnevne bolnice za endokrinologiju i za dijabetes, u kojima se brzo i učinkovito vrši kompletna obrada bolesnika.

Medicinske sestre su uključene u rad Ambulante za funkcionalne testove u kojoj se na jedinstven način provode složeni testovi stimulacije i supresije hormona endokrinih žlijezda te u rad dnevne bolnice i endokrinološke konzilije na kojima se zbrinjavaju bolesnici sa složenim endokrinim bolestima. Osim brojnih specifičnih  znanja koja su potrebna medicinskim sestrama u provođenju zdravstvene njege ovih bolesnika one moraju imati i razvijene komunikacijske vještine zbog potrebe da im pomognu da se suoče sa brojnim problemima koji su posljedica njegove bolesti. Stoga medicinske sestre provode različite oblike savjetovanja i edukacije, a posebno kod oboljelih od šećerne bolesti.

Edukacija oboljelih od šećerne bolesti je specifična, multidisciplinarna i vrši se  uglavnom kroz dnevnu bolnicu. Provodi se i individualna edukacija bolesnika o prehrani kod pretilih bolesnika i dijabetičara, primjeni inzulina i dijabetičkih pumpi. Tjedna edukacija bolesnika koji boluju od dijabetesa provodi se u maloj grupi i a uključene su i medicinske sestre s odjela. Osim bolesnika edukaciji mogu prisustvovati i medicinske sestre sa drugih klinika te se na taj način kontinuirano educirati u ovom specifičnom području zdravstvene njege.

 Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju

Na oba klinička odjela tijekom godine liječi se oko 2500 bolesnika i medicinske sestre uz opće provode i brojne specifične postupke u zdravstvenoj njezi gastroenterološkog bolesnika. U sklopu dijagnostičke i terapijske obrade bolesnika izvode se sve suvremene neinvazivne i invazivne gastroenterološke pretrage u koje su kao dio tima uključene i medicinske sestre. One  pripremaju bolesnike za pretrage, educiraju ih o enteralnoj i parenteralnoj prehrani, pretragama i o postupcima nakon pretraga. Zbog sudjelovanja u brojnim invazivnim pretragama i intervencijskim zahvatima moraju se kontinuirano educirati i pratiti suvremene spoznaje u području medicine i tehnologije. Osim pripreme i edukacije bolesnika  medicinske sestre Poliklinike svakodnevno sudjeluju u svim zahvatima, pripremajući potrebnu aparaturu za izvođenje pretraga i budu uz bolesnika tijekom i nakon pretrage u prostorijama za intervenciju.

Na Zavodu postoji  24-satno dežurstvo, u koje su uključene i medicinske sestre, a svrha mu je zbrinjavanje vitalno ugroženih bolesnika. Medicinske sestre sudjeluju pri tome u brojnim  intervencijama kod bolesnika s krvarenjem iz gastrointestinalnog sustava te provode specifične postupke u zdravstvenoj njezi akutnih bolesnika u Centru za intervencijsku gastroenterologiju.

Zavod za hematologiju

Medicinske sestre Zavoda kao dio tima koji zbrinjava hematološkog bolesnika rade na odjelu, jedinici za obrnutu izolaciju, dnevnu bolnicu i poliklinici.

Godišnje se na odjelu liječi oko 1000 hematoloških, onkoloških i drugih internistički bolesnika. U Jedinici obrnute izolacije liječe se bolesnici na intezivnoj citostatskoj terapiji i neutropenični bolesnici druge etiologije.

Kroz dnevnu bolnicu provode se opsežne obrade hematoloških bolesnika (najčešće u jednom danu), i to kod velikog broja bolesnika (godišnje oko 3000 bolesnika). Tamo se priprema se i aplicira veliki broj citostatskih pripravaka, bolesnici primaju krvne pripravke, parenteralno se  primjenjuje željezo i vrše venepunkcije.

U sklopu hematološke poliklinike radi ambulanta za koagulaciju i trombozu gdje se godišnje se obradi oko 10000 bolesnika. Velika pažnja posvećuje se listama čekanja koje se  određuju prema hitnosti – odmah ili unutar mjesec dana.

Osim velikog opsega posla rad svih zaposlenika, a tako i medicinskih sestara, na Zavodu opterećen je i brigom za bolesnike sa teškim malignim bolestima. Osim bolesnicima one često pomažu i njihovim bliskim osobama da se suoče sa teškim informacijama i odlukama. Sve su to razlozi da medicinske sestre Zavoda  pružaju svojim bolesnicima skrb na poseban način uz veliku brižnost i empatiju.

Osim toga, napredak medicine i tehnologije, nalaže medicinskim sestrama da kontinuirano usavršavaju svoja znanja u zdravstvenoj njezi hematoloških i onkoloških bolesnika.  Razvojem onkološke struke i znanosti i znatnim povećanjem incidencije oboljelih od malignih bolesti pojavila se potreba za specifičnom edukacijom te se 1997. godine medicinske sestre hematološke djelatnosti priključuju Onkološkom društvu HUMS-a i od tada postoji Onkološko-hematološko društvo HUMS-a (OHDHUMS) čije su aktivne članice i medicinske sestre Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC Sestre milosrdnice.

Zavod za internu intezivnu medicinu

Zavod za internu intezivnu medicinu je jedan od najmlađih Zavoda klinike,

osnovan je 1989. godine. Djelatnost ovog Zavoda je u skladu sa svjetskim trendovima u skrbi životno ugroženih bolesnika i relativno mlada specijalnost rastućeg značaja u liječenju ovih bolesnika. Bavi se osiguravanjem potpore za održavanje života, odnosno potporom organskih sustava bolesnika koji su kritično oboljeli i koji obično zahtjevaju stalan monitoring vitalnih funkcija.

Zavod raspolaže s 10 bolesničkih postelja te Internističkom ambulantom u kojoj se provode internistički pregledi i farmakološka testiranja.

Bolesnici koji se zaprimaju su: hemodinamski nestabilni i vitalno ugroženi, bolesnici u akutizaciji kroničnih bolesti ili bolesnici s novonastalim akutnim stanjima (plućni edem, plućna embolija, akutna upala gušterače, sepsa, dijabetička ketoacidoza KOPB, respiratorna insuficijencija, bubrežna insuficijencija, pneumotoraks..), intoksicirani bolesnici (lijekovima, kiselinama, lužinama, ugljičnim monoksidom, hranom.).

Medicinske sestre djeluju kao samostalni profesionalci u provođenju 24-satne sestrinske skrbi i kao članovi tima u liječenju bolesnika, koristeći pri tome suvremene tehnologije i postupke u zbrinjavanju vitalno ugroženih bolesnika. One sudjeluju u :

• provođenju reanimacijskih postupaka,
• skrbi za bolesnike na mehaničkoj ventilaciji i neinvazivnoj ventilaciji,
• skrbi za bolesnike na kontinuiranoj hemodijalizi,
• postavljanju centralnih venskih puteva i njihovog održavanja,
• hemodinamskom praćenju,
• enteralnoj prehrani,
• pleuralnim i abdominalnim punkcijama i drenažama,
• edukaciji bolesnika i članova obitelji.

Osim kontinuiranog stručnog usavršavanja medicinske sestre Zavoda provode istraživanja i pišu stručne radove iz područja zdravstvene njege. Na Zavodu je zaposlen veliki broj medicinskih sestara višeg stupnja obrazovanja (prvostupnice i diplomirane medicinske sestre) koje koriste najnovija saznanja i vještine stečene na studiju sestrinstva, a veliki broj medicinskih sestra Zavoda aktivno sudjeluje na kongresima, simpozijima i stručnim skupovima većinom u organizaciji Hrvatske udruge medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne i transfuzije (HDMSARIST) čiji su i članovi.

Zavod za kardiologiju

U sklopu Odjela za unutarnje bolesti 1963.godine osnovan je Odsjek kardiologije sa stacionarnim i polikliničkim dijelom.

1971. godine osnovana je prva Koronarna i postkoronarna jedinica na području tadašnje države, koja je kasnije prerasla u suvremenu intenzivnu jedinicu sa sofisticiranom dijagnostikom, monitoriranjem i liječenjem koronarnih bolesnika.

Godine 1972. godine osnovan je Odjel za preoperativnu i opću kardiologiju, današnji odjel Kardiologija II. Te iste godine osnovan je i Laboratorij za kateterizaciju srca, preimenovan u Zavod za intervencijsku kardiologiju u kojem se danas obavlja veliki broj invazivnih kardioloških postupaka (oko 1400 koronarografija, oko 800 perkutanih  intervencija na koronarnim arterijama godišnje.

Od 2000.g. Zavod, prvi u Republici Hrvatskoj, uvodi 24-satnu pripravnost zdravstvenog tima koji čini kardiolog, medicinska sestra i radiološki tehničar. Cilj ove pripravnosti je provođenje perkutane koronarne intervencija (PCI) u što ranijoj fazi akutnog infarkta miokarda. Uvođenjem Hrvatske mreže PCI, 2005.godine, uz veliki doprinos o djelatnika  tima za invazivnu kardiologiju Klinike, osigurane su svim bolesnicima s akutnim infarktom miokarda jednake terapijske mogućnosti.

Na Zavodu se tijekom godine liječi oko 3000 bolesnika.

Medicinske sestre u Koronarnoj jedinici zbrinjavaju bolesnike u akutnoj fazi infarkta miokarda, prije i nakon intervencije, kod akutnih poremećaja ritma i ostalih akutnih stanja, koja zahtijevaju  24-satni monitoring i praćenje vitalnih funkcija.

Na odjelu Kardiologija I hospitaliziraju se bolesnici kod kojih se provode elektrofiziološka ispitivanja srca (godišnje oko 300 procedura) kao i liječenje aritmija radiofrekventnom ablacijskom metodom (oko 250 godišnje). Od 2008. godine djeluje i Referentni je centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za aritmije i elektrostimulaciju srca, a od 2009. godine na Zavodu započinju samostalno implantirati trajne elektrostimulatore srca.

Odjel Kardiologija II zbrinjava bolesnike kojima je zbog zatajenja srca potrebna  obrada zbog transplantacije srca, te uspješno surađuje sa ustanovama u kojima se provodi transplantacija srca i rehabilitacija kardioloških pacijenata. Na ovom odjelu je obrađena i prva bolesnica kojoj je izvršena transplantacija srca u našoj zemlji. Osim toga na ovom odjelu se liječe bolesnici s bolestima srčanih zalistaka, kongenitalnim srčanim manama, kao i bolesnici kojima je potrebna neinvazivna i invazivna kardiološka obrada. Na odjelima kardiologije omogućeno je 24-satno praćenje srčanog pomoću monitora.

Unutar Odjela Angiologije provodi se kompletna invazivna i neinvazivna angiološka obrada na patološki promijenjenim perifernim krvnim žilama kao i perkutane intervencije na koronarnim arterijama.

U Kardiološkoj poliklinici obavlja se veliki broj kardioloških pregleda i dijagnostičkih  pretraga (oko 52000 EKG-a, 2700 24-satni Holter-a ritma i tlaka, 2400 testova  opterećenja, 5700 ultrazvuka srca i 14000 kardioloških pregleda godišnje)

Iz ovog prikaza opsega rada i specifičnosti Zavoda vidljiv je i opseg posla ali i stručnost koja je potrebna u radu medicinskih sestara. Zdravstvena njega je specifična i potrebno je kontinuirano usavršavati znanja i vještine u zdravstvenoj njezi.

Medicinske sestre u zdravstvenoj njezi kardiološkog bolesnika, uz ostalo, vrše i razne oblike edukacije. Edukacija je većinom usmjerena čimbenicima rizika  i načinu života oboljelih od različitih kardiovaskularnih bolesti.

Medicinske sestre se trajno usavršavaju na Klinici te aktivno sudjeluju u raznim drugim oblicima edukacija. Uključene su i u rad Udruge hrvatskih kardioloških medicinskih sestara (HUKMS), osnovane je 2007. godine. Udruga svake godine održava stručne skupove (simpozije, kongrese,) na kojima se razmjenjuju iskustva, stječu nova znanja i korisne informacije o novim spoznajama i metodama liječenja kardioloških bolesnika i u zdravstvenoj njezi kardioloških bolesnika.

Zavod za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju

Zavod za plućne bolest i tuberkulozu Bolnice postoji od 1919. godine, a 1957.godine Crveni križ gradi zgradu za liječenje tuberkuloznih građana grada Zagreba koja je i danas na istoj lokaciji.

Zavod za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju osnovan je u studenom 2009. godine u okviru postojećeg Zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu (ZZPB i TBC), koji je bio samostalan do 2007. godine, kada je pridružen Klinici za unutarnje bolesti.

Medicinske sestre osim na odjelu sudjeluju u radu dnevne bolnice i poliklinike. Na pulmološkom odjelu godišnje se hospitalizira oko 800 bolesnika kojima je potrebna stručna zdravstvena skrb. U zdravstvenoj njezi značajno mjesto zauzima edukacija bolesnika o zadovoljavanju njihovih potreba vezano uz probleme s disanjem i pravilnom načinu provođenja terapijskih postupaka u bolničkim uvjetima i nakon otpusta kući.

U dnevnoj bolnici medicinske sestre rade kožna testiranja na inhalacijske alergene i sudjeluju u zbrinjavanju bolesnika kod kojih je indiciran hitni dijagnostički postupak i /ili parenteralna primjena imunosupresivnih i bioloških lijekova te imunoglobulina, kao i terapijski postupci npr.inhalacijska terapija.

Na Poliklinici se vrši ambulantna obrada pacijenata kroz različite vrste ambulanti te se učini oko 7000 pregleda.  Medicinske sestre u sklopu te obrade, u okviru svojih kompetencija, savjetuju i educiraju bolesnike o specifičnim problemima nastalim kao posljedica njihove osnovne bolesti.

Sestrinska skrb za bolesnike Zavoda je također specifična zbog brojnih specifičnih potreba bolesnika koji se liječe na Zavodu.

Zavod za nefrologiju i dijalizu

Na Odjelu nefrologije liječe se bolesnici s različitim bubrežnim bolestima, arterijskom hipertenzijom, kroničnim i akutnim zatajenjem bubrega pomoću suvremenih metoda nadoknade bubrežne funkcije. Primjenjuju se tehnike liječenja hemodijalize, hemodijafiltracije, plazmofereze. Medicinske sestre sudjeluju u radu Zavoda kroz: odjel, hemodijalizu, dnevnu bolnicu i nefrološku polikliniku.

Godišnje se u Zavodu učini 11000 hemodijaliza, a povećava se i broj pacijenata na peritonejskoj dijalizi koje se nakon ugradnje peritonejskih katetera educira za samostalano provođenje postupka dijalize. To su većinom bolesnici iz Zagreba i okolice ali i bolesnici iz cijele Hrvatske. U dnevnoj bolnici se vrši obrada nefroloških bolesnika.

Medicinske sestre svojim radom, stručnim znanjem i edukacijom  pomažu  bolesnicima da se na duži period odgodi postupak hemodijalize što pridonosi boljoj kvaliteti života samog bolesnika. One provode složene postupke dijalize, pri tome prolaze dugotrajni proces specifične edukacije te se u tom području kontinuirano usavršavaju. One educiraju bolesnike i članove njihove obitelji, u okviru svojih kompetencija, o bolesti, liječenju, pravilnoj prehrani i načinu života sa kroničnom bubrežnom bolesti. Velika pažnja se posvećuje osamostaljivanju bolesnika i njegovom suočavanju s bolesti. U edukaciji bolesnika se koriste i brojni pisani materijali a zbog lakšeg suočavanja sa problemima koji mogu nastati nakon otpusta iz bolnice oni su vrlo često u kontaktu sa medicinskim sestrama u bolnici. Zbog prirode bolesti i suočavanja s brojnim promjenama u načinu života ovih bolesnika medicinske sestre im pomažu u suočavanju s bolešću i preuzimanju brige za sebe.

Zbog brojnih specifičnosti Zavoda medicinske sestre se kontinuirano usavršavaju da bi što kvalitetnije zadovoljavale potrebe svojih pacijenata i pratile napredak medicine i sestrinstva.

SESTRINSTVO DANAS

Zbog tehnološkog napretka, napretka medicine i sestrinske profesije,medicinske sestre su usvojile nove vještine i znanja, te ih kontinuirano usavršavaju. One  provode zdravstvenu njegu i unaprjeđuju njezinu kvalitetu na dobrobit svih bolesnika u okviru svojih kompentencija. U brojnim dijagnostičkim i terapijskim  postupcima, samostalno ili uz liječnika kao ravnopravni član tima je i medicinska sestra.

Medicinske sestre sudjeluju u različitim dijagnostičkim i terapijskim postupcima, pripremaju bolesnike za dijagnostičke pretrage, educiraju ih o postupcima prije, tijekom i nakon pretrage.

Medicinske sestre Klinike za unutarnje bolesti odavno su osvijestile svoje odgovornosti te dugi niz godina posebnu pažnju posvećuju kvaliteti sestrinskog rada. Na Klinici medicinske sestre kontiniurano kroz 24 sata provode intervencije s ciljem sprječavanja komplikacija dugotrajnog ležanja, prevencije pada i dekubitusa, ozljeda i krvarenja. One procjenjuju bol, sudjeluju u zbrinjavanju boli, provode edukaciju bolesnika, sudjeluju u reanimacijskim postupcima i za to se kontinuirano educiraju.  Posebnu pažnju posvećuju postupanju perifernim i venskim kateterima te urinarnim kateterima. Na Klinici se nalazi i kabinet vještina gdje medicinske sestre, na modelu uvježbavaju metode i postupke oživljavanja; postavljanje perifernog venskog puta,  centralnog venskog puta i kateterizaciju mokraćnog mjehura kod žena i muškaraca.

Rad medicinskih sestara odvija se kroz smjenski i jutarnji rad, a bolesnici se na Kliniku  zaprimaju kroz hitni prijem tijekom 24 sata a tijekom jutra naručeni na hospitalizaciju, ambulantne preglede i dijagnostičku obradu.

Bolesnici zaprimljeni kroz hitni prijem smještaju se na odjele po specifičnosti odjela ali često zbog velikog broja bolesnika i na odjel koji tog dana ima prijavljen krevet za hitnu službu. Takav način zaprimanja bolesnika obavezuje medicinske sestre na sveobuhvatnost i kontinuiranu edukaciju.

Medicinske sestre promoviraju sestrinstvo Klinike brojnim aktivnostima u okviru Bolnice i izvan nje sudjelujući u radu sestrinskih udruga i društava, te kroz edukaciju učenika i studenata sestrinstva. Kvaliteta zdravstvene njege se kontinuirano prati dugi niz godina s ciljem kontinuiranog  unaprijeđenija kvalitete i sigurnosti.  Medicinske sestre Klinike žele kontinuirano poboljšavati kvalitetu svojih usluga te dalje promovirati sestrinstvo Klinike za unutarnje bolesti i sestrinstvo KBC Sestre milosrdnice.