Kao najstarija i dermatovenerološkom tradicijom najbogatija na našim zemljopisnim prostorima, Klinika za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice s radom je započela 1. rujna 1894. g. kao prvi dermatovenerološki odjel u Hrvatskoj unutar tzv. „Trećeg“ odjela u novosagrađenoj bolnici Sestara milosrdnica. Do odvajanja Dermatovenerološkog odjela kao zasebnog odjela je došlo 1929. g. Značajno je da je 1971. godine isti dermatološki odjel proglašen Klinikom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Rad Klinike danas je organiziran kroz Klinički odjel za dermatovenerološke pacijente,    Dnevnu bolnicu i Poliklinički odjel, koji obuhvaća niz ambulanti i laboratorija.

Unutar Klinike djeluju dva referentna centra: Referentni centar za melanom i Referentni centar za kronične rane Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske. U Klinici djeluje i Centar za teledermatologiju Ministarstva zdravlja, i to kroz Ambulantu za teledermatologiju. Osim toga, u Klinici se provode preventivni programi namijenjeni pučanstvu (javno-zdravstvene akcije i dr.). Klinika ima certifikat za kvalitetu s ciljem nadzora nad stanjem sustava kvalitete i potvrde usuglašenosti djelovanja Klinike s procesima koji su opisani u priručniku kvalitete te pojedinačnim postupcima  sustava kvalitete. Tijekom internog audita pregledava se dokumentacija sustava o radu i stručnoj osposobljenosti osoblja, umjeravanju i servisiranju pojedinih aparata, podaci o slučajno izabranim primjerima određenih zapisa, zapisi o primjedbama i reklamacijama i sl.

KLINIČKI ODJEL

Klinički odjel broji 31 postelju. Tijekom godine hospitalizira se i obradi više od 1000 pacijenata.

Medicinske sestre u dermatovenerologiji provode niz specifičnih postupaka u zdravstvenoj njezi. Jedan od najčešćih standardiziranih postupaka u zdravstvenoj njezi je primjena lokalne terapije. To konkretno znači primjenu lijeka na površinu kože, vlasišta ili noktiju u određenom obliku- kreme, masti, paste, otopine ili ulja. Ovisno o stanju kožnih promjena uz primjenu lokalne terapije provodi se i terapija vlažnim povojima (sterilna gaza natopljena sterilnom fiziološkom otopinom), samostalno ili u kombinaciji sa lokalnim pripravkom. Osim lokalne terapije važnu ulogu u liječenju raznih dermatoza ima i primjena ultraljubičastog zračenja, tj.fototerapija. Medicinske sestre provode pripremu i edukaciju pacijenata prije provođenja ovakvog oblika terapije.

Kod pacijenata sa kroničnim ranama na potkoljenicama, medicinska sestra provodi toaletu i lokalnu terapiju u obliku obloga, otopina, gelova. Takav se oblik terapije obavezno provodi uz primjenu kompresivne terapije ( terapije kratko elastičnim zavojima) koju postavlja medicinska sestra. Osim obloga provodi se i terapija negativnim tlakom pri čemu medicinska sestra postavlja aparat za negativni tlak na ranu prema odredbi liječnika. Prilikom praćenja i provođenja terapije kod kroničnih rana koristi se lista za praćenje kroničnih rana.

Važnu ulogu medicinska sestra ima i u psihološkoj potpori pacijentima oboljelima od malignog melanoma kože. Ona sudjeluje u preoperacijskoj pripremi pacijenata za sentinel biopsiju limfnih čvorova  i reeeksciziju ožiljka nakon otkrivenog melanoma kože, prati pacijenta kroz postoperacijski tijek, educira ga o važnosti samokontrole  i zaštiti kože od sunca.

Ostali specifični postupci koje provodi medicinska sestra: priprema pacijenta za mikološku obradu, priprema pribora i asistiranje prilikom biopsije kože za patrohistološku ili mikrobiološku  analizu, ekscizije kožnih promjena, uzimanje briseva za mikrobiološku analizu, previjanje raznih oblika rana (akutnih, kroničnih, postoperativnih). Medicinske sestre vode sestrinsku dokumentaciju za pacijente na odjelu, koriste premještajnu listu i listu za praćenje kroničnih rana. Najvažnija uloga medicinske sestre je da kroz provođenje raznih oblika lokalne terapije prilikom boravka u bolnici  educira i na taj način pomogne pacijentu u primjeni lokalne terapije kod kuće nakon otpusta iz bolnice.

POLIKLINIKA

Poliklinika se sastoji od niza ambulanti i laboratorija u sklopu kojih se godišnje obavi više od 40000 pregleda, zahvata i obrada.

AMBULANTA ZA OPĆU DERMATOLOGIJU I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI

U sklopu opće i spolne ambulante provodi se obrada i liječenje svih bolesti kože kao i spolno prenosivih bolesti. Vrši se trijaža pacijenata nakon prvog pregleda te se bolesnik po potrebi usmjerava u druge subspecijalističke ambulante. Indiciraju se daljnji dijagnostički postupci prema potrebi. Također se vrši biopsija kože za daljnju patohistološku i imunofluorescentnu dijagnostiku, te krioterapija različitih promjena na koži (npr. na genitalne bradavice aplicira se Podofilin 20% otopina i tekući dušik). Medicinska sestra provodi edukaciju i pripremu pacijenata za laboratorijsku dijagnostiku (mikološka i serološka obrada), asistira kod uzimanja bioptata kože, kod ekskohleacije, apliciranja Podofilina i tekućeg dušika te intralezionalnog apliciranja lijeka. Također obavlja previjanje manjih rana, uzima uzorke za mikrobiološku analizu i primjenjuje imtramuskularnu terapiju prema preporuci liječnika.

AMBULANTA ZA ALERGOLOGIJU I KLINIČKU IMUNOLOGIJU

U sklopu ambulante provodi se liječenje i dijagnostika brojnih alergijskih dermatoza. Sestra u ambulanti asistira uz pregled i davanje terapije te provodi obradu pacijenta. Obavlja alergološka testiranja (prick test na inhalacijske, nutritivne, konzervanse i aditive, skarifikacijski test na lokalne anestetike, epikutani test na standardnu i profesionalnu seriju alergena, konjunktivalni test, fizikalne testove i test autolognim serumom). Priprema i izrađuje alergene iz donesenog materijala za epikutano testiranje na profesionalne alergene. Daje pismene i usmene upute za alergološko testiranje, izdaje nalaze alergoloških testova, a kod pozitivnog nalaza daje pismene i usmene upute te provodi edukaciju. Sestra priprema i brine o nabavci potrebnih alergena te pravilnom skladištenju istih. U Alergološkoj ambulanti sestra vodi kartoteku alergoloških testova te statističko praćenje istih.

AMBULANTA ZA FOTOTERAPIJU

  Fototerapija je primjena ultraljubičastog, neionizirajućeg, elektromagnetskog zračenja u liječenju kožnih bolesti s fotosenzibilizatorom ili bez njega. Provodi se najčešće kod pacijenata koji boluju od psorijaze i atopijskog dermatitisa. Medicinska sestra provodi i obavlja pripremu pacijenta za sve oblike fototerapije pod nadzorom liječnika te educira bolesnika o pravilnoj primjeni lokalne terapije (kupke, vlažni povoji, primjena uljne kape) i o načinima zaštite poslije provedene terapije.

AMBULANTA ZA DERMATOKIRURGIJU

U ambulanti za dermatokirurgiju provodi se obrada i kirurško liječenje dobroćudnih i zloćudnih promjena kože. Medicinska sestra provodi prijeoperativnu pripremu pacijenta, potrebnog pribora, pripreme operativnog područja, asistira pri zahvatima, provodi zdravstvenu postoperativnu njegu (previjanje, vađenje šavova i dr.), daje upute pacijentu nakon operativnog zahvata, provodi dezinfekciju i sterilizaciju instrumenata i pripremu sanitetskog materijala, radnih površina i prostora. Pribavlja sav potreban pribor za funkcioniranje rada ambulante.

AMBULANTA ZA DERMATOONKOLOGIJU

U Ambulanti za dermatološku onkologiju vrše se pregledi različitih tumorskih promjena kože među kojima su najčešći madeži. U ovoj ambulanti vrše se i redoviti kontrolni pregledi pacijenta nakon operacije melanoma, drugih malignih tumora kože ili pacijenta s visokim rizikom za razvoj zloćudnih tumora kože.

AMBULANTA ZA DERMATOSKOPIJU

U ambulanti za dermatoskopiju vrši se  digitalni dermatoskopski pregled madeža kod pacijenata s većim brojem madeža ili osoba koje spadaju u rizičnu populaciju za razvoj malignog tumora kože. Prema indikaciji moguće je fotografirati pacijenta u 16 položaja, a potom digitalno dermatoskopirati pojedine pigmentne promjene. Ukoliko pacijent nema indikaciju za fotografiranje (veliki broj nevusa ili pacijenti sa sindromom displastičnih nevusa) radi se samo digitalna dermatoskopija. Medicinska sestra priprema aparaturu za fotografiranje i digitalnu dermatoskopiju, fotografira pacijenta i po potrebi prema indikaciji liječnika dermatoskopom snima pigmentne promjene. Liječnik pregledava pacijenta, analizira i uspoređuje fotografske i dermatoskopske slike te po potrebi dodatno digitalno dermatoskopira pigmentne promjene. Nakon završene dermatoskopije sestra priprema aparaturu za idućeg pacijenta (namještanje fotografskog aparata, dezinfekcija).

AMBULANTA ZA MEDICINSKU KOZMETOLOGIJU, TRIHOLOGIJU I LASER

Medicinska kozmetologija istražuje, pronalazi i metodološki primjenjuje postupke i kozmetička sredstva kojima je moguće otkloniti, odgoditi, ublažiti ili samo prikriti nastanak fizičkih ili funkcionalnih promjena koje remete estetski izgled osobe. Kozmetologija  je doživjela metamorfozu proteklih dvadeset godina. Izrasla je u multidisciplinarnu znanost, koja koristi znanja iz medicine, farmacije, kemije, nutricionizma, ali i psihologije i sociologije. U sklopu Ambulante za medicinsku kozmetologiju djeluju i  Ambulanta za laser i Ambulanta za trihologiju koja se bavi problemima kose i vlasišta. U ambulanti se osim pregleda i savjetovanja provode medicinski i korekivni estetki zahvati primjenom filera, mezoterapije, lasera, dermarollera, peelinga, krioterapije, elektrokauterizazije te dijagnostički zahvati biopsije vlasišta i trihogram. Medicinska sestra-kozmetičar provodi medicinsko-kozmetičke tretmane lica, dekoltea i leđa, edukaciju pravilne njege kože, primjenu kamuflažnog make-upa i savjetovanje zaštite od sunca te asistira kod svih postupaka liječnika.

AMBULANTA  ZA KRONIČNE RANE I BOLESTI KRVNIH ŽILA

U ambulanti za flebologiju i kronične rane pregledavaju se pacijenti sa simptomima venske bolesti i promjenama na koži donjih ekstremiteta te pacijenti s kroničnim ranama različite etiologije. Izvode se testovi za utvrđivanje venske i arterijske insuficijencije te se indiciraju daljnje potrebne pretrage. U slučaju indikacije provodi se Color Doppler ultrazvučna pretraga vena donjiih ekstremiteta. Također se vrši sklerozacija venektazija i manjih varikoziteta. Medicinska sestra vrši prijevoj i toaletu rana, postavlja kompresivnu terapiju kod venskih ulkusa i limfedema te asistira prilikom izvođenja sklerozacije vena. Također educira pacijente o načinu provođenja toalete rane te važnosti i pravilnoj primjeni kompresivne terapije.

AMBULANTA ZA DJEČJU DERMATOLOGIJU

Dječja dermatovenerološka ambulanta počela je s radom u studenom 2008. godine. U ambulanti za dječju dermatovenerologiju vrše se pregledi djece uz laboratorijsku i alergološku dijagnostičku obradu, biopsije kože i ekskohleacije kožnih promjena. Madeži se gledaju dermatoskopski, a po potrebi se i fotodokumentiraju. U sklopu dječje dermatovenerološke ambulante i Dnevne bolnice, krajem prosinca 2011. godine osnovana je i počela sa radom Škola atopije namjenjena edukaciji roditelja i djece oboljele od atopijskog dermatitisa. U protekle 3 godine rada održane su 33 edukativne cjeline pri čemu je  prisustvovalo 526 roditelja. Osim roditelja, Školi atopije prisustvovale su sve medicinske sestre Klinike za kožne i spolne bolesti.

DNEVNA BOLNICA

Dnevna bolnica Klinike za kožne i spolne bolesti započela je sa radom 2001. godine. U početku je imala svega 4 stolca, što je od 2009. godine povećano na 8 stolaca. Broj pacijenata u Dnevnoj bolnici uglavnom je veći od predviđenog zbog potrebe i želje pacijenata da se liječe na ovaj način.

Dnevna bolnica pripada polikliničko –laboratorijskom odjelu i predstavlja ambulantni oblik liječenja pacijenata. Kroz dnevnu bolnicu se obrađuju ona dermatološka stanja koja zahtjevaju njegu i opservaciju pacijenata do 6 sati. Uglavnom su to djeca sa težim oblikom atopijskog dermatitisa kod koje se radi kompletna dijagnostička obrada (krvne pretrage, alergološko testiranje i sl.) te provodi terapija i edukacija. Također su to pacijenti koji zahtjevaju provođenje specifične dermatološke njege i terapije kao što su različiti oblici fototerapije. Kroz dnevnu bolnicu se mogu provoditi jednodnevni operativni zahvati i druge vrste terapije i dijagnostike koja zahtjevaju da pacijent bude pod nadzorom kroz nekoliko sati. Trenutno u Dnevnoj bolnici rade dva liječnika i jedna prvostupnica sestrinstva koja je i glavna sestra Dnevne bolnice.

LABORATORIJ

Laboratorijski odsjek klinike sastoji se od Laboratorija za mikologiju (pruža usluge kompletne mikološke obrade – nativni preparat i kultivacija, pretrage na Acarus, Pityrosporum ovale, Demodex folliculorum, Wood-ovu lampu) i Laboratorija za serodijagnostiku sifilisa (RPR, TPHA, FTA ABS IgG i IgM) te Laboratorija za imunofluorescenciju (DIF i IIF). U laboratoriju rade dva inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike. Laboratorijska dijagnostika uvelike pridonosi pravilnom dijagnosticiranju i liječenju različitih  bolesti kože te praćenju tijeka bolesti.

KVALITETA ŽIVOTA BOLESNIKA SA KOŽNIM PROMJENAMA

Pacijentima koji oboljeli od kožnih bolesti prvenstveno je narušena kvaliteta života zbog samog izgleda kože. Činjenica da je zdravlje narušeno, kod svakog čovjeka je izrazito  stresna, a u pacijenata kojima se bolest izražava na koži i nagrđuje njegov vanjski izgled i vidljiva njegovoj okolini dodatni je izvor stresa. Stoga je takvim pacijentima potrebno pristupiti s toplinom, razumijevanjem i poštovanjem jer bolest može značajno utjecati na sliku o sebi i umanjiti samopoštovanje.

Medicinska sestra prati, promatra pacijenta, uočava i izvještava o svim promjenama koje se zbivaju vezano uz njega. Mora dobro vladati komunikacijskim vještinama kao i znati na vrijeme prepoznati neverbalne pokazatelje pacijentove nelagode (izraz lica, govor tijela, gledanje, način odgovaranja na postavljeno pitanje i sl.).

Pacijenti s bolestima kože često ističu kako je najvažniji uzrok njihovih psiholoških problema upravo način na koji drugi ljudi reagiraju na njihovu bolest, a ne bolest sama po sebi. Zbog takvih negativnih iskustava, kod pacijenta se često stvori osjećaj stigmatiziranosti, te on razvije negativna očekivanja. Istraživanja su pokazala da takvi osjećaji i uvjerenja nisu posljedica preosjetljivosti pacijenta, već reakcija na stvarno doživljenu stigmatizaciju. Medicinska sestra mora razumjeti pacijentove spoznaje i način doživljavanja sebe i svoje bolesti u njegovu društvenom okruženju jer doživljaj vlastitog tjelesnog izgleda je vrlo osoban doživljaj. Zadovoljstvo tjelesnim izgledom ima značajan utjecaj na psihosocijalno zdravlje. Poznata je povezanost između nezadovoljstva tjelesnim izgledom i depresije, socijalnog samopouzdanja, osjećaja sigurnosti i socijalne anksioznosti. Prihvaćanje vlastitog tjelesnog izgleda jedan je od preduvjeta za psihološku stabilnost, a medicinska sestra svojim pristupom pacijentu pruža značajnu pomoć.

PROFESIONALNI RAZVOJ MEDICINSKIH SESTARA KLINIKE ZA  DERMATOVENEROLOGIJU

Osim kontinuiranog stručnog usavršavanja medicinske sestre Klinike provode istraživanja i pišu stručne radove iz područja zdravstvene njege koji su do sada objavljeni u domaćim i međunarodnim indeksiranim znanstvenim i stručnim časopisima te aktivno sudjeluju na kongresima, simpozijima i tečajevima u zemlji i inozemstvu.

Veliki broj medicinskih sestara je diplomirao na stručnim i sveučilišnim predipolomskim i diplomskim studijima ili su u tijeku navedenog školovanja.

18. studenoga 2010.g. osnovana je Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju na inicijativu svih medicinskih sestara dermatovenerološke struke. Cilj Udruge je podijeliti stečena znanja i razvijanje struke za opće dobro i još bolju skrb o našim pacijentima, kao i pozicioniranje sestrinske profesije na razinu koju sestrinstvo ima u svijetu. Udruga je prvenstveno usmjerena na provedbu edukacije medicinskih sestara i tehničara. Znanje i razmjena iskustava od neprocjenjive su važnosti tijekom cjeloživotnog obrazovanja i pridonosi poboljšanju i podizanju kvalitete zdravstvene skrbi koju dermatovenerološke sestre pružaju svojim korisnicima.

U Klinici se kontinuirano provode tečajevi stalnog stručnog usavršavanja II. kategorije za medicinske sestre pod nazivom “Liječenje kroničnog vrijeda” s ciljem edukacije medicinskih sestara i tehničara o osnovnim uzrocima nastanka potkoljeničnog vrijeda u sklopu kojih se održavaju i radionice kompresivne terapije.

U sklopu Klinike djeluje interdisciplinarni edukativni program pod nazivom „Škola atopije“ u kojem sudjeluje cijeli niz stručnjaka, a čiji je osnovni cilj edukacija roditelja i djece oboljele od atopijskog dermatitisa. Osim pacijentima, ovaj edukativni program je namjenjen i zdravstvenim djelatnicima pogotovo onima koji se u svom svakodnevnom radususreću sa ovom teškom kronično recidivirajućom dječjom bolesti. Tako je do sada održano više stručnih skupova i tečajeva na ovu temu u više hrvatskih gradova.

Medicinske sestre promoviraju sestrinstvo Klinike brojnim aktivnostima u okviru Bolnice i izvan nje sudjelujući u radu sestrinskih udruga i društava te kroz edukaciju učenika srednje medicinske škole.

Kvaliteta zdravstvene njege se kontinuirano prati dugi niz godina s ciljem kontinuiranog unaprijeđenija kvalitete i sigurnosti. Medicinske sestre Klinike trajnom edukacijom žele kontinuirano poboljšavati kvalitetu svojih usluga te dalje promovirati sestrinstvo Klinike za kožne i spolne bolesti i sestrinstvo KBC Sestre milosrdnice.