Trebalo je prilagoditi operacijske dvorane za rad svih operativnih klinika: Klinike za kirurgiju, Klinike za ženske bolesti i porodništvo, Klinike za urologiju, Klinike za neurokirurgiju, Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i očne bolesti. Osim tri postojeće operacijske dvorane, organizirali smo i četvrtu u prostoru za anesteziju za potrebe Klinike za ženske bolesti i porodništvo.

Uz znanje koje smo imali otprije, učili smo ispočetka:

• prilagodili smo protokole za oblačenje i skidanje zaštitne opreme za potrebe operativnih timova,
• uveli smo protokole za čišćenje i dezinfekciju instrumenata (specifično za COVID-19 virus),  čišćenja operacijske dvorane (svaki član tima zna točno što se u kojem momentu radi, jer nakon operativnog zahvata 30 min ništa se ne dira dok se ne slegnu aerosoli),
• postavili smo protokol za postupak sa izlučevinama i tekućinama većeg volumena,
• prošli smo raznorazne scenarije za neometan rad nekoliko timova istovremeno.

Ovo je pravi izazov jer ima puno ljudi, raznoraznih specifičnosti, ali ponosna sam jer smo sve uspjeli iskoordinirati. Uvijek se, doduše, nađu određene sitnice koje znaju zasmetati, ali nikad nikog ne sputavaju u radu.

Od ulaska do izlaska iz operacijskog COVID-19 bloka vrijeme je isplanirano tako da nema “praznog hoda”. Na sva su mjesta stavljene oznake što se radi, gdje se što nalazi, kako nešto napraviti tako da nikad niste prepušteni sami sebi.

S obzirom na brzinu kojom smo se morali prilagoditi novonastaloj situaciji i stvoriti jedan novi pristup i uvjete kirurškoj struci, pokazalo se koliko su operacijske sestre jake na fizičkoj i psihičkoj razini. Puno je truda, vremena i odricanja, ali i hrabrosti trebalo da bez panike, straha i neizvjesnosti što kvalitetnije odradimo svoj posao, a da pri tome sačuvamo vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih.

Pripremila:

Voditelj operativnog COVID-19 bloka: Anela Ležaić, mag. med. techn.

Komentari naših kolegica:

„Ovo je za sve nas bila novonastala situacija, „uletjeli“ smo u to preko noći, ali smo uspjeli, naravno, zahvaljujući Aneli koja je sve morala proučavati, učiti i imati volje i hrabrosti da sve nas prenese nova znanja i pomogne. S njezine je strane bilo puno odricanja, ostajanja i po nekoliko sati više, čak i do dugo u  noć. Hvala Anela. Bili smo bili zaštićeni, sigurni i bez stresa smo obavljali svoje zadatke. U početku je postojala panika, strah i neizvjesnost, ali u jednom trenutku, zahvaljujući dobroj Anelinoj koordinaciji, sve je postalo lako – kao da smo u tome već godinama.“

– Jasna, glavna sestra kirurške operacije

„Koordinator COVID – 19 tima svoj je posao odradio (i odrađuje) iznimno profesionalno, nesebično i iznad svega kvalitetno, kao da je iza nje puno godina sličnog rada. To sve skupa olakšava timovima da svoj posao mogu odraditi što kvalitetnije i pritom sačuvati vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih. Anela, hvala. Ostalima hvala na lijepim riječima.“

– Drita, glavna sestra urološke operacije

„Ja bih imala samo nešto kratko kazati. Ako se ikad pojavi opet neki nepoznati, sićušni, ubojiti virus, voljela bih, kao i sve moje kolegice, da ti budeš koordinator…“

– Diana, glavna sestra ORL operacije

u nastavku s vama dijelimo letak povodom Tjedna sestrinstva i primaljstva. Kako bismo Tjedan sestrinstva i primaljstva prikladno obilježili svakog ćemo dana u periodu od 5. do 12. svibnja 2020. godine na web-stranici sestrinstvo.kbcsm.hr objaviti kratke priče medicinskih sestara/tehničara i primalja iz Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice koji su na prvoj crti obrane od koronavirusa. 

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je, sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization), Svjetski dan zdravlja obilježio informiranjem svih svojih posjetitelja o dobrim, zdravim životnim navikama pisanim i usmenim informacijama. Posjetitelji su  su mogli i izmjeriti vrijednost svog krvnog tlaka, šećera u krvi i indeks tjelesne mase.

Ovogodišnjoj javno zdravstvenoj akciji odazvalo više od 200 posjetitelja, a prigodi za promociju zdravlja u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice pridružili su se i učenici 5. razreda Srednje škole za medicinske sestre Vinogradska te studenti preddiplomskog studija sestrinstva Hrvatskog katoličkog Sveučilišta.

Tekst pripremila: Ela Vujanić, bacc.med.techn.

Danas, uzrok ozbiljne prijetnje sigurnosti pacijentima, zdravstvenom sustavu i gospodarstvu predstavlja pojava i širenje višestruko otpornih bakterija, pogotovo bakterija otpornih na antibiotike posljednje linije obrane kao što su karbapenemi i kolistin. Negativni ishodi liječenja, veće stope obolijevanja i smrtnosti uz veće troškove i dulje trajanje bolničkog liječenja povezuju se s infekcijama uzrokovanim višestruko otpornim bakterijama.

Uloga medicinskih sestara u kliničkom timu važna je zbog njihovog redovitog kontakta s pacijentima, primjene i praćenja učinkovitosti antimikrobnog liječenja. Medicinske sestre osiguravaju pravilnu primjenu lijeka te savjetuju pacijente o ispravnoj upotrebi antimikrobnih sredstava, interakciji s drugim lijekovima te mogućim nuspojavama. Antimikrobni lijekovi s aktivnošću protiv bakterija nazivaju se antibakterijska sredstva (antibiotici). Izlaganje mikroorganizama antimikrobnim agensima stvara selektivni pritisak koji dovodi do razvoja otpornosti. Neodgovarajuća uporaba antimikrobnih sredstava ubrzava nastanak i širenje otpornosti.

Što možemo učiniti?

1. Podržavati nacionalnu više disciplinarnu radnu skupinu stručnjaka iz tog područja  koja skuplja i analizira podatke te po potrebi intervenira na nacionalnoj i bolničkoj razini.
2. Osigurati prikladan omjer djelatnika za kontrolu bolničkih infekcija:                                                 – jedna medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija na 250 kreveta smatra se standardom, a na temelju novih dokaza potiče se omjer od 1 sestra na 100 kreveta.
3. Aktivno testirati (skrining) rizične pacijente prilikom njihova prijema u bolnicu.
4. Izolirati pacijente koji su nosioci višestruko otpornih bakterija.
5. Promicati higijenu ruku kao najvažniju pojedinačnu mjeru za sprječavanje prenošenja bakterija u bolnicama. Troškovi promicanja higijene ruku čine manje od 1% troškova liječenja pacijenata s infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi.
6. Kontinuirano provoditi i usklađivati mjere: sprječavanje širenja infekcije, stroge mjere kontrole infekcije u kombinaciji s primjenom učinkovite antimikrobne terapije.

U preporuci Vijeća EU – a  o razboritoj upotrebi antimikrobnih agensa u humanoj medicini naglašava se da se kontroliranje otpornosti na antibiotike može postići jedino kombinacijom sprječavanja infekcije i kontrolnih mjera te razboritom upotrebom antibiotika.Treba naglasiti da se borba protiv otpornosti na antibiotike mora temeljiti na višestrukom pristupu na lokalnoj i nacionalnoj razini, a usklađenost mjera i suradnja na svjetskoj razini može pružiti dugoročno rješenje.

Pripremila: Ružica Grozdek, dipl.med.techn, Odjel za sprječavanje i kontrolu bolničkih infekcija

Svečanost je, uz izraze dobrodošlice, započela himnom “Lijepa naša domovino” u izvedbi Studentskog kulturnog umjetničkog društva “Ivan Goran Kovačić”. Sve prisutne je pozdravila predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), Slava Šepec, dipl. med. techn., koja se nakon uvodnih riječi osvrnula na povijest HKMS-a i njena postignuća od osnutka do danas. Kao jedno od najvažnijih postignuća HKMS-a istaknula je izradu i primjenu sestrinske dokumentacije koja je omogućila praćenje i evidentiranje procesa zdravstvene njege. Osim toga, iskoristila je priliku dotaknuti se, pritom, i aktualne teme visokog obrazovanja medicinskih sestara i tehničara te priznavanja odgovarajućeg koeficijenta.

Nakon pozdravnih riječi Predsjednice HKMS-a, cijenjene goste pozdravio je ministar zdravstva Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med., pri čemu se osvrnuo na značaj medicinskih sestara i tehničara i potrebu zadržavanja visokoobrazovnog kadra u našem zdravstvenom sustavu. Prisutnima se, video snimkom, obratila i predsjednica RH, gospođa Kolinda Grabar-Kitarović, ističući u svom govoru kako su medicinske sestre i tehničari stup zdravstvenog sustava.

Završetak svečanosti bio je u znaku dodjele priznanja svim članovima HKMS-a koji su zaslužni za njeno osnivanje i dugogodišnju promociju. Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice ponosi se činjenicom da je među nagrađenima i naša medicinska sestra Katarina Dugina, dipl. med. techn., glavna sestra Klinike za traumatologiju!

Svečanosti obilježavanja 15. godišnjice osnutka HKMS-a prisustvovala je pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo – glavna sestra KBC Sestre milosrdnice, Biserka Režek, dipl. med. techn. uz ostale medicinske sestre KBC-a Sestre milosrdnice.

Zatvaranju svečanosti prethodila je pjesma glazbenog sastava “Četiri tenora” uz svečani domjenak.

Pripremile: Biserka Režek, dipl. med. techn., pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo – glavna sestra Bolnice i Vanja Ramljak, bacc. med. techn., Klinika za neurokirurgiju

Nakon registracije sudionika, pozdravni govor uputila je predsjednica Stručnog skupa, Marina Stazić, u kojem je svima poželjela uspješnu razmjenu iskustava između zdravstvenih profesija koje zbrinjavaju pacijente u intenzivnoj skrbi kao i ugodno druženje tijekom Stručnog skupa. I ove godine u velikom broju sudjelovale su medicinske sestre i tehničari uz liječnike i predstavnike  drugih zdravstvenih profesija.

Po završetku predavanja, radno predsjedništvo otvorilo je diskusiju u kojoj su sudionici dobili priliku izmijeniti iskustva u radu i osvijestiti probleme s kojima se pri tome susreću. Naglašeno je da je važno da zdravstveni profesionalci koji rade u jedinicama intenzivne i postintenzivne skrbi budu visokoobrazovani kako bi znali prepoznat zahtjeve i hitna stanja pacijenata o kojima skrbe i koji nemaju mogućnost da sami zatraže medicinsku pomoć.

I ove godine na ovom stručnom skupu aktivno su sudjelovale i medicinske sestre i tehničari KBC – a Sestre milosrdnice s izlaganjima:

• „Nutritivne potrebe neurokirurških bolesnika u jedinici postintenzivne medicinske skrbi“, Matea Jambreković, Vanja Ramljak
• „Enteralna prehrana nedonoščeta i novorođenčeta u jedinici intenzivnog liječenja“, Hana Cindrić, Kristina Čokor,
• „Očuvanje disanja kod ozljede leđne moždine“, Mara Martić, Štefanija Špoljar
• „Intenzivno praćenje pacijenata s opeklinama“, Ružica Stanić, Katarina Sitar
• „Postavljanje i njega centralnih venskih katetera“, Saša Šavorić, Kristina Škrlec, Zila Mikić

Po samome završetku Stručnog skupa uz zahvalu svim učesnicima, proglašene su najbolje prezentacije, te dogovoreno daljnje druženje na sličnim stručnim događanjima.

Pripremila: Vanja Ramljak, bacc. med. techn., Klinika za neurokirurgiju, KBC Sestre milosrdnice

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice organizirao je obilježavanje Svjetskog dana zdravlja u petak, 6. travnja 2018. godine, ispred Bolnice javnozdravstvenom akcijom. Na toj su javnozdravstvenoj akciji, sudjelovali su i pripomogli u organizaciji, medicinske sestre i tehničari Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice te učenici i učenice Škole za medicinske sestre Vinogradska.

Prilikom provođenja javnozdravstvene akcije posjetitelji su dobili  informacije o zdravim životnim navikama putem pisanih materijala te  usmenih informacija i uputa, a na štandu su mogli izmjeriti i vrijednost krvnog tlaka, šećera u krvi i indeks tjelesne mase.

Javnozdravstvenoj akciji odazvalo se mnoštvo posjetitelja s velikim interesom za informiranje o zdravlju, što je popraćeno i podjelom jabuka koje su simbolički prikazivale zdrav način života.

Posjetitelje se također motiviralo da o svom zdravlju brinu cijelu godinu, a ne samo na ovaj dan.

Potrebno je naglasiti kako su u provođenju akcije aktivno sudjelovale medicinske sestre i tehničari Klinike za neurokirurgiju KBC – a Sestre milosrdnice. To prikazuje njihovu svjesnost o zaštiti zdravlja i prevenciji bolesti te edukaciji bolesnika i građana o zdravim navikama  što doprinosi smanjenju morbiditeta.

Izvješće pripremio: Mateo Kosier, bacc. med. techn., Klinika za neurokirgiju KBC – a Sestre milosrdnice

Fotografije: Foto KBC Sestre milosrdnice

Taj pisani trag najveća je nagrada za medicinske sestre i tehničare, jer ljubav prema sestrinskoj profesiji koju obnašaju i zalaganje nisu prošli nezapaženo, a kada dolaze od strane pacijenta, tada je to priznanje još i veće.

Dana 05. svibnja u cijelom svijetu obilježava se Međunarodni dan primalja. Internacionalna konfederacija primalja ICM nakon prijedloga i rasprava među udrugama primalja na globalnoj razini utemeljila je ideju “Međunarodnog dana primalja“ i formalno pokrenula inicijativu o obilježavanju istog od 1992. godine.

Primaljstvo je najstarije žensko zanimanje na svijetu koje služi ženama. Tako se u Hrvatskoj prva primalja spominje u 13. stoljeću u Dubrovniku, a Elizabeta Škrobotica bila je prva zagrebačka primalja iz 1454. godine.

Neizmjerno smo ponosne što je prvo Primaljsko učilište počelo s radom 1877. godine upravo u sklopu Opće javne bolnice Sestara milosrdnica gdje je otvoreno rodilište kao vježbalište za učenice primaljstva koje živi i danas.

Stoga 5. svibnja svake godine primalje diljem svijeta raznim aktivnostima ukazuju na značajnu ulogu primalja i primaljstva. Međunarodni dan primalja je prigoda svakoj od nas da se nanovo osvrne na svoj životni poziv i njegov značaj na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

Prema definiciji ICM-a primalja je priznata kao odgovoran i pouzdan profesionalac koji radi u partnerstvu sa ženama pružajući im podršku, skrb i savjet tijekom trudnoće, porođaja i babinja. Primalje samostalno, preuzimajući potpunu odgovornost, nadziru porođaj i provode skrb za novorođenče i dojenče. Ta skrb uključuje preventivne mjere, promicanje prirodnog porođaja, prepoznavanje komplikacija kod majke i djeteta, pristup medicinskoj skrbi i drugim oblicima odgovarajuće pomoći, kao i provođenje hitnih postupaka u slučaju opasnosti.

Primalja ima važan zadatak u zdravstvenom savjetovanju i edukaciji, ne samo za ženu, već i za obitelj te čitavu zajednicu. Njezin posao uključuje antenatalnu edukaciju, pripremu za roditeljstvo i dojenje, a može obuhvatiti i zdravlje žena, seksualno i reproduktivno zdravlje te skrb za djecu. Primalja može djelovati na svim razinama zdravstvene zaštite, uključujući domove, zajednicu, bolnice, klinike ili zdravstvene jedinice.

Djelatnost primaljstva obuhvaća sve postupke, znanja i vještine primaljske skrbi. U provođenju svoje djelatnosti primalja je obvezna primjenjivati svoje stručno znanje, poštujući načela prava pacijenata, etička i stručna načela koja štite zdravlje stanovništva i svakog pacijenta/klijenta osobno. Sve podatke o zdravstvenom stanju pacijenta/klijenta primalja je dužna čuvati kao profesionalnu tajnu. Primalja radi u skladu s prihvaćenim standardima, zakonskim obvezama i profesionalnom etikom. Poštuje ljudsko dostojanstvo, te kulturološke i vjerske različitosti.

Svake godine naša čelna organizacija ICM motivira primalje temom kampanje. Ovogodišnja tema kampanje Međunarodnog dana primalja nosi naziv:

„Primalje utiru put kvalitetnoj skrbi“. Tema kampanje naglašava vitalnu ulogu primalja i primaljstva ne samo tijekom trudnoće i poroda već i naglašava potrebu kontinuiteta kvalitetne primaljske skrbi u periodu puerperija koji čini temelje dobrog zdravlja kako za majku tako i novorođenče kroz cijeli životni vijek.

Raznim stručnim sastancima, radionicama, konferencijama u svrhu edukacije, informiranja i druženja primalje će i ove godine obnoviti znanje i usvojiti nove spoznaje u primaljstvu, razmijeniti iskustva s drugim primaljama i ostalim dionicima te osnažiti svoje djelovanje. 

Želimo informirati hrvatsku javnost o važnosti primalja u zdravstvenoj zaštiti žena, majki, novorođenčadi i obitelji kao i neizmjernoj pomoći primalja u pružanju kvalitetnije skrbi tijekom  najmoćnijeg trenutka u životu žene – porođaju.

Primalje će svojim aktivnostima 5. svibnja :

Informirati javnost o ključnoj ulozi primalja i primaljstva u smanjenju maternalnog i neonatalnog morbiditeta i mortaliteta.

Slaviti sva postignuća u primaljstvu i doprinose primalja u unapređenju spolnog, reproduktivnog, maternalnog  i novorođenačkog zdravlja.

Motivirati kreatore zakona i podzakonskih akata u svrhu provedbe promjena, kao i lobirati s ciljem osiguranja odgovarajućih sredstava za primalje, njihovo školovanje i edukaciju kao i prepoznavanje jedinstvene profesionalne uloge primalja.

Aktivnosti koje će se održavati na Klinici za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre milosrdnice su slijedeće:

Kroz Dane otvorenih vrata Rodilišta, uz prisutnost primalja, od 2. do 11.5.2018.godine, od 10.00 do 18.00h zainteresirani se mogu informirati o:

•  Čarima trudnoće – od primalja: Ž. Dianek i V. Varošanec
• Što i Vas očekuje u rodilištu?  – od primalja: M. Papeš, M. Nunić
• Relaksaciji u porođaju –  od primalja: Bubnjar, M. Merkaš, T. Mihaljević
• Radosti rađanja  – od primalja: B. Sumpor, L. Jurčević, I. Kinčić
• Vašem prvom kontaktu s djetetom, Zlatni sat, KNK – od primalja: I. Jerbić, M. Podvorec
• Kako i što činiti s djetetom, Kako dojiti? – od primalja: B. Kunina, M. Balen, A. Petrlić
• Prijevremeno rođenom dijetu – od primalja: Z. Mikić, H. CindrićOtpustu trudnice, majke i djeteta kući – od primalja: N. Jakšić, I. Milković, B. Dimovski
• O prigodnom druženju sa trudnicama u čekaonici – brinuti će se primalje: Ž. Pijetlović, I. Čičak, M. Koreni, D. Kekelj

Dana 08.05.2018.g. u 15.30h u Multimedijskom centru KBC Sestre milosrdnice predavanje: „Reanimacija novorođenčeta, nedonoščeta i odrasle osobe“ održati će: Tihana Magdić Turković, dr. med., Hana Cindrić, bacc. med. techn., Kristina Čokor, bacc. med. techn .

Poruku koju želimo poslati javnosti povodom Međunarodnog dana primalja je:

Mi primalje želimo da nam visoko obrazovanje bude dostupno  i omogućeno kako bi mogle napredovati u struci i tako učinkovitije pridonositi zdravlju naših žena, majki, djece i obitelji te pronatalitetnoj politici Republike Hrvatske.

Svim primaljama, diljem naše domovine Republike Hrvatske i u svijetu, ovim putem čestitamo naš dan Međunarodni dan primalja!!!

Primalje Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre milosrdnice

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/edukacijsko-rekreacijski-kamp-za-djecu-s-epilepsijom/ Tue, 06 Feb 2018 18:49:03 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=2882 Pripremila: Kristina Kužnik mag.med.techn. Klinika za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice

Nakon višegodišnje stanke ponovo je održan Edukacijsko – rekreacijski kamp za djecu s epilepsijom.  Organiziran je pd strane Hrvatske udruge za epilepsiju i Odjela dječje neurologije i epileptologije, Klinike za pedijatriju KBC – Sestre milosrdnice, pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za zdravstvo grada Zagreba.

Kamp se održavao od 20. do 23.prosinca 2017. godine u Hotelu Tomislavov dom, na Sljemenu. Sudjelovalo je 20-tak djece sa aktivnom epilepsijom. Zdravstveni tim bio je iz Klinike za pedijatriju KBC – a Sestre milosrdnice, Odjela dječje neurologije i epileptologije, a činile su ga: doc. dr. Maša Malenica, dr. Monika Kukuruzović, Kristina Kužnik, mag. med. techn, Mirela Passero, ms, te psiholog Lana Žigić Antić. Posjetila ga je i predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju dr. Ana Sruk.

Kroz 4 dana Kampa održane su dvije radionice s neuropedijatrom gdje se govorilo i učilo o tome što je to epilepsija, vrstama epileptičkih napada, pravilnom uzimanju terapije, kako pomoći kod napada, kako živjeti s epilepsijom, kada se obilježava dan epilepsije i slično. Radionice su održane s s psihologom, a su imala priliku govoriti o svojim osječajima i strahovima vezanim uz epilepsiju, kako se ne sramiti bolesti, kako se nositi s novim načinom života te kako poboljšati svoju kvalitetu života.

Uz edukacijske radionice održane su i dije sportske i dvije kreativne radionice. Prvu sportsku radionicu održali su s djecom volonteri Grada Zagreba pod vodstvom Maje Lang Morović, a drugu Centar za korejske borilačke vještine pod vodstvom trenera Mladena Kužnika. Kreativnu radionicu vodila je Lidija Oršanić, odgajatelj na Klinici za pedijatriju, KBC – a Sestre milosrdnice, uz pomoć drugih članova zdravstvenog tima, a timu se zadnji dan pridružila i kolegica Snježana Stanić. U radionicama su izrađivani snjegovići, sobovi i razni Božični ukrasi koje su djeca ponijela kući nakon kampa.

U jutarnjem dijelu dana djeca su svakaodnevno boravila na svježem zraku okružena snijegom, šetajući i grudajući se na stazama, a u popodnevnom dijelu djeca su svakodnevno boravila u hotelskom bazenu gdje su uživala u vodenim radostima. Večernje vrijeme prolazilo je uz priču, filmove, muziku, ples i zabavu. Djeca, sudionici Kampa, ponovili bi ovu avanturu dogodine, isto kao i članovi zdravstvenog tima kojima je ovo bilo izvrsno iskustvo.