Trijaža predstavlja prvu liniju obrane od ove ugroze i osobe koje je vrše moraju u svom radu biti odgovorne i slijediti hodogram usklađen s epidemiološkim preporukama. Osim savjesnog vršenja trijaže, osobe na trijaži moraju biti dobri komunikatori i koristiti najbolje komunikacijske vještine u kontaktu s pacijentima, osobama u njihovoj pratnji ali i ostalim članovima trijažnog tima (liječnici, zaštitarska služba i ostali). Osim komunikacije, potrebno je i stručno znanje i kritičko promišljanje u donošenju najbolje odluke o postupanju u specifičnoj i nesvakidašnjoj situaciji.

Prilikom vršenja trijaže ne treba zaboraviti na vlastitu zaštitu, ali i zaštitu  drugih, te odgovorno koristiti zaštitnu opremu, voditi brigu o održavanju primjerene udaljenosti. Tu su još i vremenske prilike (i neprilike) koje ih prate dok su na trijaži i moraju ih podnositi, a oni ponekad moraju zatomiti i neke sve osnovne ljudske potrebe jer je gužva, a posao treba odraditi.

Sve su to razlozi da se u mjesecu kada obilježavamo Međunarodni dan medicinskih sestara i primalja sjetimo svih naših kolegica i kolega koje savjesno i odgovorno vrše trijažu na svim trijažnim mjestima KBC-a Sestre milosrdnice!

I mediji su izvještavali o važnosti trijaže u našoj bolnici, prenosimo neke od njih:

Večernji list: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ravnatelj-kbc-a-sestre-milosrdnice-koronavirus-ili-ne-ako-imamo-hitan-slucaj-tretirat-cemo-ga-inace-pacijent-bi-umro/10135384/.

Otvoreno.hr: https://otvoreno.hr/vijesti/mario-zovak-kbc-sestre-milosrdnice-ima-veliki-kadar-koji-moze-izdrzati-ovu-situaciju/271185.

Poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/hrvatska/upozorenje-uvodi-se-poseban-rezim-u-bolnice-4218502.

RTL: https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3670653/ravnatelj-zovak-koronavirus-ili-ne-ako-imamo-hitan-slucaj-tretirat-cemo-ga-inace-pacijent-bi-umro/.

Pripremila: Željka Benceković, Ela Vujanić

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/operativni-covid-19-blok/ Wed, 06 May 2020 08:53:01 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4551 S obzirom na novonastalu situaciju u našoj državi i svijetu, naša je bolnica, kao i sve ostale, morala osposobiti i prilagoditi operativni blok za potrebe bolesnika sa sumnjom na  COVID-19. Izabran je prostor operacijskih dvorana na Klinici za urologiju, jer uz operacijske dvorane ima direktan pristup jedinici za intenzivno liječenje. 

Trebalo je prilagoditi operacijske dvorane za rad svih operativnih klinika: Klinike za kirurgiju, Klinike za ženske bolesti i porodništvo, Klinike za urologiju, Klinike za neurokirurgiju, Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i očne bolesti. Osim tri postojeće operacijske dvorane, organizirali smo i četvrtu u prostoru za anesteziju za potrebe Klinike za ženske bolesti i porodništvo.

Uz znanje koje smo imali otprije, učili smo ispočetka:

• prilagodili smo protokole za oblačenje i skidanje zaštitne opreme za potrebe operativnih timova,
• uveli smo protokole za čišćenje i dezinfekciju instrumenata (specifično za COVID-19 virus),  čišćenja operacijske dvorane (svaki član tima zna točno što se u kojem momentu radi, jer nakon operativnog zahvata 30 min ništa se ne dira dok se ne slegnu aerosoli),
• postavili smo protokol za postupak sa izlučevinama i tekućinama većeg volumena,
• prošli smo raznorazne scenarije za neometan rad nekoliko timova istovremeno.

Ovo je pravi izazov jer ima puno ljudi, raznoraznih specifičnosti, ali ponosna sam jer smo sve uspjeli iskoordinirati. Uvijek se, doduše, nađu određene sitnice koje znaju zasmetati, ali nikad nikog ne sputavaju u radu.

Od ulaska do izlaska iz operacijskog COVID-19 bloka vrijeme je isplanirano tako da nema “praznog hoda”. Na sva su mjesta stavljene oznake što se radi, gdje se što nalazi, kako nešto napraviti tako da nikad niste prepušteni sami sebi.

S obzirom na brzinu kojom smo se morali prilagoditi novonastaloj situaciji i stvoriti jedan novi pristup i uvjete kirurškoj struci, pokazalo se koliko su operacijske sestre jake na fizičkoj i psihičkoj razini. Puno je truda, vremena i odricanja, ali i hrabrosti trebalo da bez panike, straha i neizvjesnosti što kvalitetnije odradimo svoj posao, a da pri tome sačuvamo vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih.

Pripremila:

Voditelj operativnog COVID-19 bloka: Anela Ležaić, mag. med. techn.

Komentari naših kolegica:

„Ovo je za sve nas bila novonastala situacija, „uletjeli“ smo u to preko noći, ali smo uspjeli, naravno, zahvaljujući Aneli koja je sve morala proučavati, učiti i imati volje i hrabrosti da sve nas prenese nova znanja i pomogne. S njezine je strane bilo puno odricanja, ostajanja i po nekoliko sati više, čak i do dugo u  noć. Hvala Anela. Bili smo bili zaštićeni, sigurni i bez stresa smo obavljali svoje zadatke. U početku je postojala panika, strah i neizvjesnost, ali u jednom trenutku, zahvaljujući dobroj Anelinoj koordinaciji, sve je postalo lako – kao da smo u tome već godinama.“

– Jasna, glavna sestra kirurške operacije

„Koordinator COVID – 19 tima svoj je posao odradio (i odrađuje) iznimno profesionalno, nesebično i iznad svega kvalitetno, kao da je iza nje puno godina sličnog rada. To sve skupa olakšava timovima da svoj posao mogu odraditi što kvalitetnije i pritom sačuvati vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih. Anela, hvala. Ostalima hvala na lijepim riječima.“

– Drita, glavna sestra urološke operacije

„Ja bih imala samo nešto kratko kazati. Ako se ikad pojavi opet neki nepoznati, sićušni, ubojiti virus, voljela bih, kao i sve moje kolegice, da ti budeš koordinator…“

– Diana, glavna sestra ORL operacije

Predavači i suradnici kongresa bili su zdravstveni radnici različitih profesionalnosti: dermatolozi, kirurzi, anesteziolozi, citolozi, liječnici obiteljske medicine, mikrobiolozi, fizioterapeuti i medicinske sestre. Teme predavanja obuhvaćale su multidisciplinarni pristup zbrinjavanja kronične rane, limfedema, lipedema, kompresivne terapije, kontrole infekcija, poremećaja spavanja i nutritivne potpore.

Nakon predavanja polaznici su imali mogućnost praktičnog učenja na različitim radionicama. Kroz radionice, imali smo priliku praktičnog učenja o limfnoj drenaži, bandažiranju i vrstama bandaže. Druga radionica nudila je učenje o pravilnom zbrinjavanju rana suvremenim oblogama. Na maketama lutki bili su prikazani razni tipovi kroničnih rana. Za primjenu obloge, najvažnija je pravilna procjena rane koja uključuje: veličinu, dubinu, lokalizaciju, infekciju, tip i količinu sekrecije. Ovisno o ovim čimbenicima, odabire se pripadajuća obloga. Prije primjene obloge, rana mora biti dobro očišćena i dezinficirana. Fibrinske naslage ili nekroze u rani, uspješno se mogu riješiti primjenom gela koji će razgraditi i otopiti naslage. Nakon gela, primjenjuje se primarna i sekundarna obloga, ovisno o vrsti rane.

S obzirom da je vrijeme karnevala, po završetku radionica, za sudionike je bilo organizirano prikladno kulturno edukativno druženje pod maskama. Slobodno vrijeme iskoristili smo za obilazak Crikvenice i Thalassotherapije i druženje s kolegicama iz drugih hrvatskih bolnica.

Izvješće pripremila: Elzika Radić

Neinvazivna mehanička ventilacija (noninvasive ventilation – NIV), oblik je ventilacije bolesnika koji se provodi bez primjene endotrahealne intubacije. Primjenjuje se sve  češće  u jedinicama intezivne skrbi u liječenju akutne respiracijske insuficijencije (ARI) različitih uzroka a uz pomoć standardnih ili prijenosnih respiratora putem maske.

Ciljevi primjene NIV-a  vezani su za reverziju simptoma, stabilizaciju plućne izmjene plinova i nakon što se započne NIV potreban je nadzor bolesnika i to:

• monitoring/trajno praćenje vitalnih funkcija,
• procjena stanja svijesti,
• procjena težina zaduhe,
• procjena integriteta kože,
• procjena nutritivnog statusa i balansa tekućine,
• sinkronizacija disanja s ventilatorom i
• kontrola acidobaznog statusa i parcijalnih tlakova 02 i CO2 u arterijskoj krvi.

Fizioterapeut kod bolesnika na respiratornoj potpori provodi intervencije kao što su obrasci disanja, prevencija komplikacija dugotrajnog ležanja, eliminacija sekreta, vježbe disanja s povećanjem učinkovitosti disanja/koordinirana aktivacija respiratornih mišića te surađuje s članovima tima u procesu ,weaninga, postupka prestanka mehaničke ventilacije.

Kroz stručna predavanja  sudionici su imali mogućnost  stjecati i proširiti svoja znanja o primjeni, ciljevima i prednostima neinvazivne mehaničke ventilacije

Održana je radionica koja je pružila mogućnost kontinuirane edukacije te priliku upoznavanja s problemima respiratornog sustava, rada na uređaju za NIV i izmenjivanje znanja i iskustava s kolegama iz drugih ustanova.

Iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila sudionici tečaja bili su Miroslav Nedić, dr. med., Renata Čosić, dipl. med. techn., i Saša Matejčić, dipl. physioth.

Pripremio: fizioterapeut Klinike za bolesti srca i krvnih žila, Saša Matejčić, dipl. physioth.

.

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/medicinske-sestre-klinickog-bolnickog-centra-sestre-milosrdnice-obiljezile-svjetski-dan-prevencije-dekubitusa/ Tue, 26 Nov 2019 13:45:03 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4298 Svake godine, 15. studenog, obilježava se Svjetski dan prevencije dekubitusa. Klinika za kožne i spolne bolesti i Klinika za kirurgiju su Referentni centar Ministarstva zdravstva za kronične rane u RH i prilikom zbrinjavanja dekubitusa djeluju multidisciplinarno. Tom su prilikom Klinika za kožne i spolne bolesti i Klinika za kirurgiju 14. studenog organizirale javnozdravstvenu akciju ispred bolnice.

Cilj ove javnozdravstvene akcije bio je osvijestiti i upoznati posjetitelje KBC – a Sestre milosrdnice o važnosti prevencije dekubitusa jer se dekubitus javlja i u kućnim uvjetima ako obitelj nije educirana o pravilnoj njezi i zbrinjavanju svojih članova. Osim što su medicinske sestre dijelile edukativne letke o prevenciji dekubitusa i odgovarale na pitanja posjetitelja o dekubitusu, dijelile su i voće kako bi osvijestile važnost prehrane bogate vitaminima i proteinima u prevenciji dekubitusa. Posjetitelji su imali priliku vidjeti suvremene obloge za prevenciju i liječenje dekubitusa, kao i druga pomagala.

Javnozdravstvena akcija trajala je od 09 do 12 sati. Za vrijeme trajanja javnozdravstvene akcije medicinske sestre mjerile su i krvni tlak i razinu šećera u krvi zainteresiranima. Izmjereno je više od 250 vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi, a evidentirano je preko 50 osoba koje su imale značajnu hipertenziju i 30 osoba s hiperglikemijom. Svi su dobili preporuke javiti se svom obiteljskom liječniku.

Dana 13. studenog organizirano je i stručno predavanje za sve medicinske sestre KBC – a Sestre milosrdnice na temu: „Dekubitalni ulkus – neželjeni događaj tijekom hospitalizacije“ čime se željelo podsjetiti medicinske sestre na važnost prevencije dekubitusa i pravovremenog sestrinskog uočavanja i dokumentiranja stanja kože bolesnika pri prijemu i tijekom hospitalizacije. Jednaku važnost ima pravilno procjenjivanje dekubitalnog ulkusa čiji opis (lokalizacija, stanje okolne kože, dimenzije, dno rane, kaviteti i stupanj), mora biti jasno i točno opisan, unificiranom sestrinskom terminologijom.

Liječenje dekubitalnih ulkusa je dugotrajno, poskupljuje troškove liječenja (4 000 – 300 000 kn, ovisno o stadiju i komplikacijama), a bolesnik trpi bolove, socijalnu izolaciju, financijsku štetu zbog dugotrajnog bolovanja i smanjenu mobilnost.

Dekubitus se može spriječiti ako pravovremeno procijenimo rizične bolesnike i poduzmemo sve preventivne radnje. Svaka osoba koja u istom položaju leži od 2 do 12 sati izložena je riziku za nastanak dekubitusa. Dekubitus se, premda je češći u odraslih, može razviti i u dječjoj dobi.

Izvješće pripremila: Elzika Radić

Svake godine Dan mentalnog zdravlja se obilježava pod drugom temom i stavlja naglasak na određeni problem koji pogađa čovječanstvo. Tema ovogodišnjeg Dana mentalnog zdravlja je suicid i njegova prevencija. Svake godine u svijetu oko 800 000 ljudi oduzme vlastiti život dok je broj onih koji to pokuša još i veći. Svako samoubojstvo je tragedija koja duboko pogađa ostavljenu obitelj, ali i zajednicu. Suicid je drugi vodeći uzrok smrti u populaciji od 15 do 29 godina na globalnoj razini.

Mentalno zdravlje može kod pojedinca dugo i cijeli život ostati očuvano i pozitivno, međutim mnogi uzroci i različite situacije mogu dovesti do manjih ili čak ozbiljnih teškoća s mentalnim zdravljem.Nitko se ne bi trebao sam suočiti i nositi s problemima mentalnog zdravlja ako do njih dođe, pomoć je potrebna i ona postoji, a tražiti je nije slabost niti sramota.

I ove godine sestrinstvo Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice prigodno je obilježilo Svjetski dan mentalnog zdravlja javnozdravstvenom akcijom s ciljem promicanja značaja dobrog mentalnog zdravlja, osvješćivanja i sprječavanja problema stigmatizacije, davanjem informacija o mogućnostima pomoći koju se može dobiti u našem KBC – u, u Klinici za psihijatriju, ali i u drugim zagrebačkim ustanovama. Mjerenjem krvnog tlaka i šećera te kratkim razgovorom obuhvaćeno je preko stotinu osoba koje su našle u krugu našeg KBC – a i uključile se u našu javnozdravstvenu akciju.

Pripremila: Elizabeta Božinović, mag. med. techn.

Ovisnost je jedan od najčešćih javno – zdravstvenih problema; ponajviše zato što pogađa sve mlađu populaciju ljudi. Kako su opojna sredstva i alkohol dio ljudske kulture od samih početaka civilizacije, vrlo je vjerojatno da nikada nećemo postići potpuni prestanak njihove konzumacije. Bolest je kronična, s čestim komorbiditetima. Najčešće je prisutna psihička i fizička ovisnost, pa samim time liječenje i rehabilitacija zahtijevaju dugogodišnji tretman i stručni nadzor. U tom procesu sudjeluje tim koji sačinjava više stručnjaka iz više zdravstvenih struka, no u ovom se radu baziramo na ulogama medicinske sestre. Medicinske sestre svojim kompetencijama doprinose dugotrajnoj apstinenciji kroz svojih više uloga koje često zahtijevaju mnogo strpljenja i upornosti kako bi se pomoglo onima koji žele i zatraže pomoć. Također svojim djelovanjem utječu i na prevenciju same ovisnosti, ponajviše kod mladih ljudi i djece.

Današnja medicinska sestra mora zadovoljiti zahtjeve moderne psihijatrije. Pod tim zahtjevima ubrajamo šire aspekte obrazovanosti koji doprinose boljem razumijevanju specifičnih potreba pacijenata sa dijagnozama koje pripadaju psihijatrijski orijentiranim bolestima.

Uz prestižno znanje iz kliničke psihijatrije, također je potrebno šire znanje opće medicine kao i psiho te bio farmakologije, psihodinamike i psihopatologije vezane uz prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića te sredstava ovisnosti.

Osim pojedinačnog rada sa svakim pacijentom, psihijatrijska medicinska sestra također radi i u terapijskom timu vodeći terapijske grupe više pacijenata, sudjeluje u znanstveno istraživačkom radu te mora biti prilagodljiva simptomima njegove bolesti uz predanost njegovom boljitku a zadržavajući odnos profesionalnim. Rad u grupi ovisnika o drogama, najbolji je model koji pruža zdravstveni sustav pri rehabilitaciji ovisnika.

S tom činjenicom dolazimo do zaključka da su nam potrebne obrazovane medicinske sestre koje posjeduju znanja, vještine i kompetencije za rad s ovisnicima, njihovim obiteljima, te članovima unutar zdravstvenog tima. Samo sinergijom svih ovih čimbenika medicinska sestra može utjecati na kvalitetu života naših bolesnika i članova njihovih obitelji, te socijalnu sredinu općenito.

Autor: Tomislav Bardek, bacc. med. techn., Centar za hitni prijem, KBC Sestre milosrdnice

Za detaljniji uvid u rad možete kontaktirati autora na adresu elektroničke pošte: tombardek@gmail.com.

]]> https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/izvjesce-s-1-simpozija-o-akutnom-koronarnom-sindromu-za-medicinske-sestre-hrvatske-udruge-kardioloskih-medicinskih-sestara-i-klinike-za-bolesti-srca-i-krvnih-zila-kbc-a-sestre-milosrdnice/ Fri, 14 Jun 2019 10:35:23 +0000 https://arhiva.sestrinstvo.kbcsm.hr/?p=4142 Povjerenstvo za akutni koronarni sindrom Klinike za bolesti srca i krvnih žila održalo je 24. svibnja  2019. godine 1. simpozij o akutnom koronarnom sindromu za medicinske sestre u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC – a Sestre milosrdnice.

U petak, 24. svibnja 2019. godine, održao se 1. simpozij o akutnom koronarnom sindromu za medicinske sestre u organizaciji Ivice Benka, Renate Čosić i Božice Leško. Otvaranje i pozdravni govor održala je glavna sestra Klinike za bolesti srca i krvnih žila, Božica Leško, bacc. med. techn. koja se, za one koji ne poznaju KBC Sestre milosrdnice, osvrnula na povijesni razvoj KBC – a Sestre milosrdnice i Kardiologije unutar KBC – a i zahvalila na podršci i ostarivanju od ideje do realizacije simpozija prof. Diani Delić – Brkljačić, predstojnici Klinike za bolesti srca i krvnih žila te prof. Zdravku Babiću, pročelniku Zavoda za intezivnu kardiološku skrb.

Simpozij je pozdravila Ana Ljubas, dipl. med. techn., predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara i glavna sestra KBC – a Zagreb zaželjevši uspješan rad i dobrodošlicu medicinskim sestrama iz skoro cijele Hrvatske te Biserka Režek, dipl. med. techn., glavna sestra KBC – a Sestre milosrdnice i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo koja je u svome govoru istaknula važnost dobre komunikacije medicinskih sestara u njihovom svakodnevnom radu na svim razinama.

Akutni koronarni sindrom (AKS) je kliničko stanje koje podrazumijeva naglo nastalu ishemiju miokarda uz koju se veže nestabilna angina pektoris i veliki je rizik prijelaza u infarkt miokarda s mogućim smrtnim ishodom. To je  sindrom koji  predstavlja veliku hitnost u kardiologiji i zahtijeva hitnu perkutanu koronarnu intervenciju(PCI) ili fibrinolitičku terapiju, da se omogući što prije reperfuzija a s time i spriječe moguće komplikacije koje su predavači istakli u predavanjima.

Teme i predavači na simpoziju bili su:

Smjernice pri liječenju akutnog koronarnog sindroma (Diana Delić – Brkljačić)

Hrvatska PCI mreža (Zdravko Babić)

Novosti iz europskih i američkih smjernica za zbrinjavanje arterijske hipertenzije (Mario Ivanuša)

VSD kao mehanička komplikacija akutnog infarkta miokarda – prikaz slučaja (Ana Marinić, Vjera Pisarčić)

Poremećaji srčanog ritma u akutnom koronarnom sindromu (Ivica Benko)

Uloga medicinske sestre/tehničara pri defibrilaciji i elektrokonverziji ritmoloških komplikacija (Tomislav Marečić)

Edukacija bolesnika na terapiji tikagrelola (Mihaela Ipša, Renata Čosić)

Adherencija u usvajanju zdravih navika (Marina Heinrich)

Cilj drugog dijela simpozija bio je predstavljanje koronarnih jedinica  iz skoro cijele Hrvatske i to iz:

OB Bjelovar – Ružica Prpić; KB Dubrava – Biljana Hržić; OB Dubrovnik – Anita Miljas; ŽB Čakovec – Ljiljana Kralj; OB „dr. Ivo Pedišić“ Sisak – Tihana Ivanušec; OB „dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod – Željka Stojkov; OB Karlovac – Katarina Mihičinac; KB Merkur – Zdenka Čurić; OB Pula – Marina Jelinić; KBC Rijeka – Andrijana Verzon; KB Sveti Duh – Branko Borgudan; OB Zadar – Marija Kasun; KBC Zagreb – Marin Žilić; KBC Sestre milosrdnice – Renata Čosić

Na simpoziju je prihvaćena hvale vrijedna inicijativa od prof. Maria Ivanuše da se koncepti  predstavljanja koronarnih jedinica sa sestrinskog aspekta, prošire i objave u časopisu Cardiologia Croatica za  5. simpozij Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara koji će se održati od 07. do 10 studenog, 2019. godine u Makarskoj. Za koordinatora prikupljanja sažetaka odabrana je Renata Čosić  iz naše Klinike.

Kao i na svim prethodnim skupovima tako je i na ovom 1. simpoziju o akutnom koronarnom sindromu za medicinske sestre došlo do izražaja znanje, iskustvo i prijateljstvo Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara. Kardiološke medicinske sestre bez obzira je su li članovi intervencijskog tima u salama za PCI ili u koronarnim jedinicima ili na kardiološkim odjelima važan su i neprocjenjiv član tima, kardiolog – medicinska sestra.

Značenje riječi: ishemija – smanjena prokrvljenost; reperfuzija miokarda – uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju.

Pripremila: Božica Leško, bacc. med. techn.

Teme stručnog skupa bile su:

1. Od boli i ozljede do oporavka
2. Moderno liječenje u ortopediji i traumatologiji – izazovi sestrinstva
3. Dezinfekcija kao mjera prevencije infekcija
4. Slobodne teme
5. Radionice – imobilizacija

Osim medicinskih tehničara/gipsera, medicinskih sestara i fizioterapeuta, na stručnom skupu sudjelovali su i liječnici: ortopedi i radiolozi koji su dodatno oplemenili naša znanja i postignuća te ukazali na važnost međusobne suradnje u dijagnostici, prevenciji i liječenju traumatoloških bolesnika.

S Klinike za kirurgiju KBC Sestre milosrdnice prisustvovala su dva medicinska tehničara/gipsera iz Hitne kirurške ambulante i dvije medicinske sestre s Odjela traumatologije i politraume.

Po završetku stručnog dijela, koji se sastojao od predavanja, edukacija i radionica, održana je izborna skupština Društva medicinskih tehničara/gipsera Hrvatske udruge medicinskih sestara. Na skupštini je, pod voditeljstvom predsjednice HUMS – a, gospođe Tanje Lupieri i stručnog povjerenstva, izabran novi predsjednik Društva gosp. Mario Gašić i tajnik gosp. Mihael Tenžer te članovi upravnog vijeća.

Slobodno vrijeme iskoristili smo za druženje s kolegicama i kolegama uz zajednički izlet gdje smo nastavili razmjenu iskustava iz naše svakodnevne prakse.

Izvješće pripremili: Željko Puškarić i Denis Mišković

Skup je okupio preko 150 medicinskih sestara i tehničara iz Hrvatske, ali i susjednih zemalja: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije. Čak 15 medicinskih sestara iz Klinike za kirurgiju i Klinike za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice bilo je prisutno uz liječnike kirurge. Liječnici kirurzi i medicinske sestre Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice nastupili su s tri stručna predavanja.

Skup je bio podijeljen u pet tematskih cjelina. Najveći broj stručnih predavanja odnosio se na bolesti jetre, predtransplantaciju i transplantaciju jetre, a značajna su bila i stručna predavanja koja su se odnosila na ulogu edukacije i pripreme prehrane kod bolesti probavnog sustava te novosti u dijagnostičko – intervencijskim postupcima kod hepatobilijarnog sustava.

Zadnja cjelina stručnih predavanja odnosila se na kirurško zbrinjavanje crijevnog zatajenja, kirurško zbrinjavanje dekubitusa, perspektivu života bolesnika sa stomom te kontrolne kirurške liste.

Gost predavač ove tematske cjeline bio je prof. dr. sc. Dujo Kovačević, s predavanjem:„Kirurgija crijevnog zatajenja.“ Liječnik Amir Ibukić održao je predavanje:„Kirurški pristup liječenju rektokele.“ Medicinska sestra Ivanka Gašparić, enterostomalni terapeut, održala je predavanje:„Zdravstvena njega bolesnika operiranog zbog crijevnog zatajenja.“

Osim stjecanja novih znanja, dio vremena iskoristili smo za kraće druženje s kolegama i kolegicama i razmjenu iskustava te upoznavanje znamenitosti grada Splita.

Izvješće pripremile: Ivanka Gašparić, Ana – Marija Krušić i Valentina Kušek Cesarec