Osim standardne predoperacijske pripreme, kod ovih bolesnika se provodi priprema za različite invazivne i neinvazivne pretrage. Medicinska sestra/ tehničar pri uzimanju anamneze procjenjuju opće stanje bolesnika, kontrolu sfinktera, senzorne i motorne funkcije, bol, vitalne znakove, postojanje komorbiteta te uzimanje lijekova. Izuzetno važna je i procjena psihičkog stanja bolesnika, a u pripremu za operativni zahvat treba uključiti i obitelj. Obavještavati bolesnika o planiranim pretragama i koristiti jezik i terminologiju koju razumije, pokazati pritom stručnost i ponuditi pomoć pri obavljanju svakodnevnih radnji te poticati samostalnost. Pri tome je važno sačuvati dostojanstvo i privatnost bolesnika.Pored standardnih postupaka kod operiranog bolesnika poput kontrole operacijske rane, krvarenja i drenaže, vitalnih znakova, bitno je pratiti sve motoričke i senzorne funkcije i uspoređivati ga sa preoperacijskim. Zbog toga je od iznimne važnosti pravilno ispunjena sestrinska dokumentacija. Drenažni sistemi moraju biti češće kontrolirani zbog mogućnosti likvoreje i stavljeni na određeni tlak po uputi operatera. U slučaju jačeg krvarenja u drenažnom sustavu ili pojave likvora obavijestiti liječnika.

U procesu poslije operacijskog oporavka sudjeluje i fizioterapeut.Što se ranije započne mobilizirati bolesnika to je manje mogućnosti za komplikacije (poput upale pluća  ili uroinfekta). Pomoći bolesniku odabrati i upotrebljavati pomagala i poticati ga na upotrebu. Izraditi plan gibanja i povećavati mišićnu snagu pritom. Motivirati bolesnika na oporavak i trud unatoč dužem oporavku. Izdvojiti dovoljno vremena za psihičku potporu i razumijevanje stanja u kojem se nalazi. Potrebno je pohvaliti svaki napredak i uspješno obavljeni zadatak. Redovito previjati ranu zbog kontrole hemostaze i pojave infekcije. Pratiti moguće znakove likvoreje.

Dobro educirana i motivirana medicinska sestra/tehničar u znatnoj mjeri može doprinijeti oporavku bolesnika s tumorom kralješničke moždine. Potrebito je redovito educiranje i dobar timski rad kako bi takvi bolesnici dobili adekvatnu pomoć i njegu tijekom boravka na odjelu.

Autor: Zoran Mihić, bacc.med.techn., Klinika za neurokirurgiju, KBC Sestre milosrdnice

Kontakt: zoran.mihic1@gmail.com

Odjel za sprječavanje i kontrolu bolničkih infekcija

_{Preuzeto sa: http://www.unicef.org/malaysia/support_10522.html}

Povodom obilježavanja Svjetskog dana higijene ruku, 5. svibnja, Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC Zagreb, Referentni centar za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja koji djeluje u sklopu ovog Zavoda, Hrvatski liječnički zbor i Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju organizirali su 6. hrvatski simpozij o infekcijama povezanim sa zdravstvenom skrbi.

Teme Simpozija obuhvatile su različitu problematiku infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Odnosile su se na:

• ulogu tima za bolničke infekcije u praćenju pojavnosti višestruko otpornih mikroorganizama u zdravstvenim ustanovama,
• svakodnevne problemima s kojima se zajedno susrećemo u obuzdavanju endemija i/ili epidemija s Acinetobacter baumannii i Clostridium difficile, do
• praćenja suradljivosti s higijenom ruku i važnosti pravilne higijene ruku kod profesionalnih rizika zdravstvenih djelatnika.

Cilj Simpozija bio je prepoznavanje ključnih elemenata koji moraju biti ugrađeni u svakodnevni rad svih djelatnika u zdravstvu i poticaj na povezivanje stručnjaka i razmjenu informacija kroz neposrednu komunikaciju.

Podsjetimo se, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je 5. svibanj Svjetskim danom higijene ruku u zdravstvenim ustanovama, te pokrenula međunarodnu kampanju pod nazivom “Sačuvajte živote – operite ruke”. Kampanja predstavlja značajan dio stalne edukacije zdravstvenih radnika, posvećene poboljšanju i održavanju higijene ruku na pravi način i u pravo vrijeme, kako bi se na smanjio broj bolničkih infekcija u zdravstvenim ustanovama, uz uštedu vremena zdravstvenih djelatnika i smanjenje štetnih utjecaja na kožu ruku. U okviru ove kampanje u svijetu se organizira velik broj raznovrsnih događaja, namijenjenih zdravstvenim djelatnicima, bolesnicima i široj javnosti, kojima se ukazuje na važnost ove teme i predstavljaju pravilni načini prevencije bolničkih infekcija.

Svake godine kampanja postavlja primarne ciljeve. Ove godine u središtu je kampanje poboljšanje higijene ruku u kirurškim djelatnostima i sigurnost kirurškog bolesnika.

_{Preuzeto sa: http://www.who.int/gpsc/5may/EN_PSP_GPSC1_5May_2016/en/}

Unatoč svim napredcima u kirurškim postupcima koji su ih učinili sigurnijima (operacijska tehnika, antimikrobna profilaksa, bolje razumijevanje patogeneze poslijeoperacijskih infekcija) infekcije kirurškog reza (SSI-surgical  site  infections) i dalje su važan uzrok morbiditeta i mortaliteta diljem svijeta. Procjenjuje se da svaki bolesnik koji oboli od ove infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi ostaje otprilike 7-10 dodatnih dana u bolnici, te da ima 2-11 puta veći rizik od smrti u usporedbi s bolesnicima koji nisu oboljeli.

Budući da ove infekcije još uvijek čine oko 15% svih bolničkih infekcija, Svjetska zdravstvena organizacija je prepoznala važnost njihovog sprječavanja, a jedna od najvažnijih mjera je pravilna higijena ruku u cjelokupnom procesu kirurškog zbrinjavanja i njege bolesnika, kojom ruke svih zdravstvenih djelatnika uključenih u brigu o ovim bolesnicima prestaju biti dio lanca prijenosa (svakim danom sve rezistentnijih) uzročnika.