Akutni infarkt miokarda i njegove komplikacije predstavljaju naglo nastalo, po život ugrožavajuće stanje koje zahtjeva  hitno liječenje i specifičnu sestrinsku skrb. Komplikacije akutnog infarkat nisu rijetke, a ni lake, ovise o stupnju električne nestabilnosti i o veličini oštećenja miokarda. One uključuju poremećaje ritma (ventrikularnu tahikardiju, fibrilaciju ventrikula, totalni atrioventrikularni blok), post-infarktnu anginu, re-infarkt, popuštanje lijeve klijetke, kardiogeni šok, hipotenziju, mehaničke komplikacije (ruptura: slobodnog zida, itraventrikularnog septuma, papilarnog mišića), perikarditis, Dresslerov sindrom.

Kompikacije akutnog infarkta miokarda najčešće se javljaju u akutnoj fazi bolesti u vidu poremećaja srčanog ritma, zbog čega se bolesnici s infarktom miokarda moraju hitno hopsitalizirati u Koronarne jedinice. Osnivanjem koronarnih jedinica od 70-ih godina 20. stoljeća drastično se smanjio ukupni mortlalitet bolesnika s infarktom miokarda, dominantno zbog trajnog monitoriranja i prepoznavanja, te hitnog liječenja malignih poremećaja ritma. Komplikacije su češće prepoznavane zbog trajnog nadzora ugroženih bolesnika. Nadzor nad ugroženim bolesnicima povjeren je educiranoj medicinskoj sestri koja prepoznaje komplikacije i na njih adekvatno reagira.

Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od infarkta miokarda provodi se u koronarnoj jedinici. Uspješnost zdravstvene njege i liječenja ovise o međusobnoj suradnji cijelog medicinskog tima (mediciskih sestara i liječnika) i bolesnika.

U najkritičnijem razdoblju akutnog infarkta miokarda jedan od osnovnih postupaka zdravstvene njege bolesnika u koronarnoj jedinici je monitoring bolesnika. Da bi mogla biti ravnopravan član tima koji skrbi za bolesnika, medicinska sestra mora posjedovati znanja o dobroj kliničkoj praksi, uzroke i komplikacije bolesri, invazivne i neinvazivne procedure, poznavati djelovanje i nuspojave lijekova, te biti osposobljena za osnovno i napredno održavanje żivota, znati referentne vrijednosti laboratorijskih nalaza, pravodobno i pravilno reagirati u slučaji odstupanja, te biti upoznata s novim tehnološkim dostignućima. Osim stručnog znanja medicinska sestra mora posjedovati komunikacijske vještine, uočavati i evidentirati sve verbalne i neverbalne pokazatelje kod bolesnika, te steći njegovo povjerenje kako bi mu olakšala prilagodbu na postojeće stanje. Sestra samostalno rješava sestrinske probleme, te je ravnopravan suradnik u medicinskom timu pri rješavanju sestrinsko medicinskih problema.