26. ožujka 2012.

Savjeti za majke pri dolasku kući s novorođenčetom

Pripremila: Zlata Bradovski, bacc.med.techn.

KBCSM, Klinika za pedijatriju, Odjel gastroenterologije, hematologije i neurologije.

 

Svaka rodilja treba što više odmaranja nakon poroda, i udobnu opuštajuću okolinu. Prvih par dana nakon dolaska kući potrebna joj je pomoć drugih osoba. Period prilagodbe na majčinstvo nije kod svih jednak tako da rodilji treba pružiti  fizičku i psihičku pomoć, kako bi se sa što manje stresa adaptirala na novonastalu situaciju.

Osim brige za novorođenče potrebno je majci i vrijeme za sebe. Tu prvenstveno mislimo na odmor, kvalitetnu i raznoliku prehranu, osobnu higijenu i njegu prsa. Posebni  naglasak treba obratiti na njegu prsa kako ne bi došlo do upale ili oštećenja uslijed nepravilne tehnike dojenja.

Poznato je da novorođenče prve dane života jede male količine po obroku zato se majka mora poslije svakog podoja izdojiti i mlijeko pospremiti u frižider. Izdajanje će spriječiti i upale dojki. Svaki obrok novorođenče treba stavljati na drugu dojku kako bi novorođenče dobilo sve bitne sastojke iz mlijeka.

 Atmosfera oko novorođenčeta treba biti umirujuća, opuštajuća, bez naglih promjena zvukova i velike buke, kao i smirena majka i članovi obitelji koji brinu o novorođenčetu. Obroci bi trebali biti u redovitim razmacima, bez dodatnih okolnih čimbenika i u udobnom položaju i za majku i za novorođenče.

Ukoliko majka ima previše mlijeka i dijete se zagrcava kod dojenja potrebno je dojenje prekinuti nakon nekog vremena, podignuti novorođenče na rame kako bi izbacilo višak zraka koje je progutalo pri dojenju a i da bi se odmorilo, pa nastaviti ponovo dojiti. Ukoliko to ne pomogne majka se može prije podoja malo izdojiti, kako bi priliv mlijeka iz dojke bio smanjen ili preporučiti ležeći položaj pri dojenju.

 

Današnje su upute od pojedinih udruga da se novorođenče doji na poziv. Slažemo se da ne treba novorođenče hraniti u određenim vremenskim intervalima tj. na sat, ali i učestalo dojenje ima loše strane. Ukoliko je novorođenče stalno na prsima, ako je podoj svakih 1-1,5 sati, može doći do gubitka na tjelesnoj težini jer u podoju dijete stalno dobiva početno mlijeko tj. kolostrum, jer se u tako kratkom vremenu ne stigne stvoriti prijelazno a kasnije zrelo majčino mlijeko. Kako novorođenče raste tako se i majčino mlijeko mijenja odnosno sastav majčinog mlijeka. Upravo to zrelo majčino mlijeko pomaže novorođenčetu u zadovoljavanju kalorijskih potreba i pridonosi rastu i razvoju.

Nakon podoja potrebno je da novorođenče podrigne, odnosno da izbaci višak zraka koji je progutalo prilikom podoja. To je bitno iz dva razloga:

- kako ne bi bljuckalo ili povraćalo nakon obroka

- da ne bi imalo kolike i napuhnuta crijeva ili meteorizam crijeva
 

Ukoliko novorođenče dobro prihvati dojku prilikom podoja, ne zaspe na prsima za vrijeme hranjenja, mirno spava nakon podoja, to je znak da je sito i da je dojenje učinkovito. Gladno novorođenče je nezadovoljno, plačljivo, umorno i često zaspe za vrijeme dojenja. Ako takvo stanje traje dugo novorođenče će sve više spavati, teško će ga biti probuditi, brzo će se umoriti na prsima i ponovo zaspati. To ponašanje zahtjeva pomoć liječnika, koji će pregledom, pokusnim podojem i vaganjem utvrditi zdravstveno stanje novorođenčeta i uputiti majku u daljnji tretman oko djeteta.

 

Pravilni prihvat dojke za vrijeme dojenja.

Dojkom potaknuti novorođenče da jako otvori usta i lagano ga prinijeti dojci. Usne moraju biti malo previnute i jezik mora biti ispod bradavice. Dijete ustima mora obuhvatiti cijelu bradavicu. Ako je dijete pravilno prihvatilo dojku pri dojenju će se čuti cmoktanje.

 
Njega pupka

Osim dojenja potrebno je veliku pažnju posvetiti njezi pupka. Pupčani ostatak ili batrljak obično otpadne oko desetog dana života. Potrebno je dva puta dnevno raditi njegu a po potrebi i češće (ukoliko je gaza mokra). Pupčani ostatak je mrtav dio tkiva i ne boli tako da majka ne treba strahovati dok radi njegu.

- skinuti zaštitnu gazu
- nježno i potpuno odstraniti ostatak nečistoće štapićem za uha namočenog u dezinfekcijsko sredstvo  (Octenisept)
- posušiti okolinu pupka
- omotati sterilnom gazom

Nakon otpadanja pupka potrebno je još par dana čistiti i sterilno previjati pupak, jer može još malo vlažiti i može se pojaviti sukrvica. Dok pupčani ostatak ne otpadne potrebno je kod kupanja paziti da se ne vlaži s vodom.

 

Kupanje novorođenčeta

Novorođenče je potrebno svakodnevno kupanje, s posebnim oprezom prve dane dok ne otpadne pupčani ostatak i dok pupak ne zaraste. Kupanje treba biti uvijek u isto doba dana da se ne remeti ritam novorođenčeta (vrijeme spavanja i aktivnosti). Prve dane novorođenče se kupa u maloj količini vode i slobodnom rukom se polijeva po tijelu. Područje pupka treba što manje odnosno ne vlažiti. Nakon što pupak zaraste novorođenče se normalno kupa. Okupano i osvježeno novorođenče će bolje spavati, biti zadovoljnije i mirnije.
 
Temperatura prostorije dok se novorođenče kupa treba biti oko 250C, a u kojoj boravi ne veća od 220C. Pregrijavanje može biti jednako štetno kao i pothlađivanje kod novorođenčadi, jer može dovesti do porasta tjelesne temperature kao i dehidracije.
Kozmetički preparati koji se koriste za njegu kože trebaju biti neutralni kako ne bi izazvali alergijske reakcije kod novorođenčeta (crvenilo, osip, suha koža). Veliku pažnju treba posvetiti i njezi tjemena kako ne bi došlo do nakupljanja tjemenice (nakon kupanja lagano istrljati glavicu, počešljati s mekanom četkicom, a u koliko ima naslaga tjeme namazati s uljem, malo ostaviti da stoji i iščešljati glavicu). Nakon kupanja treba nježno ali dobro posušiti sva mjesta s pregibima i područje vrata.
 

Pelenski osip

Pelenski osip je česta pojava u novorođenčadi zbog učestalih stolica. Kako bi se spriječila pojava potrebno je novorođenče često presvlačiti kako nježna koža guze ne bi dugo bila izložena vlažnom mediju. Bez obzira na preporuke proizvođača jednokratne pelene je potrebno često mijenjati kako bi se spriječile pojave osipa i  ojedina, i kako bi dijete bilo zadovoljno i sretno.

 

Ukoliko primjetite da je guza crvena, prva pomoć koju možete provoditi kod kuće je:

- poslije svake eliminacije stolice novorođenčetu oprati guzu s vodom (bez dodavanja kozmetičkih preparata)
- ostaviti novorođenče bez pelena kako bi se guza zračila i sušila na zraku (vlažni medij pogoduje pojavi bakterija i gljivica)
- mazati guzu neutralnom kremom za epitelizaciju kože (Bepanten)

Dojenačke kolike

Dojenačke kolike su iznenadni napad plača novorođenčete koji se javlja od trećeg tjedna života a završava krajem trećeg ili početkom četvrtog mjeseca života. Uz plač dolazi do bljedila ili crvenila lica, bolne grimase, novorođenče stišće šakice, privlači nožice trbuhu i odiže glavicu. Kolike se obično javljaju kasno poslijepodne ili navečer za vrijeme hranjenja ili nakon hranjenja. Kod dojenačkih kolika novorođenče dobro napreduje na tjelesnoj težini i ne dolazi do zastoja u razvoju. Zabrinuta i uplašena majka može nesvjesno pojačati kolike, kao i članovi obitelji koji skrbe o novorođenčetu.

Dijete koje ima kolike treba uzeti na ruke, položiti ga na kožu jer to umirujuće djeluje. Isto tako lagana masaža trbuha može smanjiti intenzitet grčeva. Ukoliko plač novorođenčeta traje dugo, dovodi do poremećaja u spavanju i hranjenju pa treba potražiti pomoć liječnika, inače kolike same spontano prolaze.

 
Literatura

Mardešić D. i suradnici, Pedijatrija, Školska knjiga, Zacreb: 2000
Turuk, V., Zdravstvena njega majke i novorođenčeta, nastavni tekstovi, 2004
http://www.mojezdravlje.ba/novost/32518/pupkovina-nestaje-pupak-ostaje
http://www.mojezdravlje.ba/novost/30982/kako-ublaziti-osip-od-pelena
http://www.medicinenet.com/baby_skin_care_pictures_slideshow/article.htm
Kolaček S. i suradnici, Pediatria Croatica, Preporuke za prehranu zdrave dojenčadi: stavovi hrvatskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, Vol.54 No.1

 
Copyright © Sva prava pridržana, KBCSM