Upravljanje vremenom podrazumijeva savladavanje vlastitog rada i vremena umjesto dopuštanja da oni savladaju nas. U svakom poslu, pa tako i u poslu medicinskih sestara najviše se energije i vremena gubi jer nedostaju jasno postavljeni ciljevi, planiranje, prioriteti i pogledi.

Postoje tri osnovna načina kako doći do više vremena (Rijavec, 1995):
1. IZBJEGAVANJE BAVLJENJEM NEVAŽNIM STVARIMA - jasno određivanje prioriteta i ciljeva.
2. DELEGIRANJE - prepuštanje poslova drugima, ali ne i odgovornosti!
3. UČINKOVIT RAD NA ONOM ŠTO MORATE - upravljanje samim sobom, upravljanje svojim vremenom pomoću sredstava rada; planiranje, pregled i kontrola.
Za dobro upravljanje vremenom nije dovoljno samo organizirati svoje vrijeme, već se isto moramo osloboditi „kradljivaca“ vremena; odugovlačenje, perfekcionizam, neslušanje, neodlučnost, nesposobnost kazati „ne“, zaboravljanje...

CILJ   ISTRAŽIVANJA: utvrditi koji su najčešći kradljivci vremena u radu medicinskih sestara i koliko dobro postupaju s vremenom.

MATERIJALI, METODE I SUDIONICI:
U istraživanju je sudjelovalo 38 medicinskih sestara i 2 medicinska tehničara u dobi od 19 do 60 godina, od toga 3 medicinske sestre sa višom stručnom spremom. Istraživanje je provedeno pomoću upitnika „Samoprocjena: Moji kradljivci vremena autora Lothara J. Seiwerta“. Provedeno je na četiri odjela interne medicine, anoimno i individualno.

REZULTATI: 49%  med. sestara dobro upravlja svojim vremenom, 38% pokušava ali nije dosljedno u upravljanju vremenom, 10% ne zna gospodariti vremenom dok 3%, odnosno jedna med. sestra od njih 40 zna upravljati vremenom.

Najčešći kradljivci vremena: PAPIROLOGIJA, REĆI „NE“, TELEFON, POSJETITELJI, SASTANCI.