|
|
 |
Edukacija majke djeteta s ranim poremećajem hranjenja |
Pripremila: Zlata Bradovski, bacc.med.techn. |
Klinika za Pedijatriju |
| |
| |
|
UVOD
Dojenje je optimalna prehrana za novorođenče, ako se provodi pravilno. Česti problemi javljaju se kod majki prvorotki zbog neznanja i loše ili manjkave tehnike dojenja. Majci i djetetu potrebno je vrijeme adaptacije i privikavanja koje se može skratiti na minimum dobrom edukacijom prije poroda kroz tečaj u trudničkoj ambulanti ili u prvim danima nakon poroda, dok je majka u bolnici.
Za uspjeh dojenja važno je da ono počne što prije poslije poroda. Bilo bi dobro da se tamo gdje prilike dozvoljavaju novorođenče stavlja na dojku već 1/2 sata nakon rođenja, jer taktilna stimulacija bradavice potiče sekreciju prolaktina i sintezu mlijeka.
MEDICINSKA SESTRA - EDUKATOR
Kako bi dijete adekvatno napredovalo na težini i dobilo dovoljno kalorija važna je tehnika dojenje. Danas se dijete doji na poziv i treba majku educirati na znakove koji upućuju da je dijete gladno. Znamo da svaki plač djeteta ili nezadovoljstvo ne mora značiti da je dijete gladno, već potrebu za kontaktom s majkom, zaštitom ili dodirom koje djetetu čini ugodu. Majci treba objasniti koji sve položaji za dojenje postoje, kako bi ona mogla odabrati one koji joj najviše odgovaraju.
|
| |
 |
Znakovi loše tehnike dojenja su nezadovoljstvo novorođenčeta koje učestalo plače i ne spava, a ukoliko problem traje duže dijete počne sve više spavati, teško ga je razbuditi i sve veći su razmaci između oboka. Majka je zabrinuta, umorna i uplašena. Najčešći razlog tome je gladno novorođenče, koje slabo napreduje, a time i nesretna majka.
Kod dojenja nemamo potpun uvid u količinu posisanog mlijeka, odnosno kalorijski unos, za razliku od hranjenja na bočicu. To dodatno uzrokuje uznemirenost i nesigurnost majke.
Pokusno dojenje s vaganjem djeteta prije i iza podoja danas se napušta jer dodatno doprinosi uznemirenosti majke koja pri svakom vaganju očekuje prirast na težini, ne znajući za fiziološke dnevne varijacije. Ova tehnika se koristi u zdravstvenim ustanovama kod sumnje na slabo napredovanje na tjelesnoj masi, kako bi se utvrdila učinkovitost dojenja, odnosno količina koju dijete posiše i time kvaliteta tehnike dojenja.
Za kontrolu kvalitete podoja koristi nam tablica prirasta na tjelesnoj težini po tromjesečju, iz koje proizlazi da dojenče od šest mjeseci obično udvostruči svoju porodnu težinu, a s godinu dana utrostruči.
|
| |
TROMJESEČJE |
NA DAN |
TJEDAN |
MJESEC |
prvo |
25 g |
175 g |
700 g |
drugo |
|
150 g |
600 g |
treće |
|
105 g |
450 g |
četvrto |
|
70 g |
300 g |
|
Za vrijeme dojenja važno je da majka dosta pije, jede raznovrsnu hranu, dovoljno se odmara i ima dovoljno sna. Za vrijeme dojenja potrebno je minimalizirati vanjske podražaje te majci i djetetu osigurati potreban mir. Sve to pridonosi dužem dojenju i sretnijem i zadovoljnijem novorođenčetu. |
| |
HOSPITALIZACIJA NOVOROĐENČETA I MAJKE
U Kliniku za pedijatriju često kao hitni pacijenti dolaze roditelji s novorođenčetom koje stalno spava, ne traži jesti ili nakon kratkog vremena na prsima zaspe. U tim situacijama iz anamneze i kliničkim pregledom potrebno je utvrdi gubitak na tjelesnoj težini i pothranjenost djeteta.
Za vrijeme hospitalizacije naprave se biokemijski i hematološki nalazi, koji su u većini slučajeva uredni iako ponekad bilježimo oštećenje jetre uzrokovano gladovanjem. No, u svim je slučajevima nužno isključiti ostale moguće uzroke pothranjenosti. Dojenje je pod nadzorom medicinske sestre kako bi se utvrdili mogući problemi.
Komplikacije uzrokovane nepravilnim dojenjem su: zastojna dojka, ragade i male bradavice od strane majke, a nenapredovanje na tjelesnoj težini, plač i pospanost odnosno premirno novorođenče.
Zastojna dojka je stanje koje nastaje zbog bloka u izvodnim kanalima dojke i zastoja mlijeka. Dojka postaje napeta, teška, topla, bolna, a ponekad se javlja povišena temperatura do 380C.
Pomoć majci je postupak IZDAJANJA MLIJEKA:
1 - otuširati se što toplijom vodom ili na prsa staviti tople obloge
2 - prsa lagano izmasirati:
- poduprijeti dojku jednim dlanom
- drugim dlanom opetovano pritiskati prema dolje sve do areola, to ponoviti sa svih strana dojke
- poduprijeti dojku, a palac postaviti na otprilike polovicu dojke i kliziti njime po dojci
- kad palac dođe do ruba areole pritisnuti njime prema gore i mlijeko će izaći iz bradavice
NIKAD NE STISKATI BRADAVICU (zatvaraju se mliječni kanali) već rub
areola pritisnuti prema unutra i gore |
| |
|
|
3 - ženama se preporučuje manji unos tekućine na usta, puno ne masirati dojku.
Dojku je nemoguće potpuno isprazniti. Treba prestati izdajati kad mlijeko počne izlaziti u kapima, a ne u mlazu.
Drugi problem koji se može javiti kod dojilje su ragade. To su bolne i ispucale bradavice. Glavni uzrok tome je loša tehnika dojenja. Treba provjeriti položaj djeteta na dojci i ono što nije dobro ispraviti. Na prvom mjestu misli se na pravilno djetetovo prihvaćanje dojke. |
| |
Da bi se izbjeglo pohlepno i snažno sisanje dijete treba češće hraniti. Prvo ponuditi manje bolnu dojku dok mlijeko ne počne curiti. Između dojenja bradavice se mogu mazati nekim mastima (Bepanthen, Melem, Riblja mast i dr.) koje će sanirati ragade. Važno je da su bradavice izložene što više zraku. Ukoliko ragade krvare mlijeko se treba izdojiti i dati djetetu na žličicu, a kad zarastu dijete se ponovo stavlja na prsa.
Kod malih bradavica koje novorođenčetu stvaraju probleme preporučuje se koristiti silikonske šeširiće za dojenje. Majku treba educirati pravilnoj primjeni i nakon kratkog vremena dijete će prihvatiti dojenje i biti će zadovoljno.
Kod novorođenčeta koje je hospitalizirano veliku pažnju posvećujemo prehrani i prirastu tjelesne težine. Prije svakog podoja novorođenče se treba izvagati i pravilno namjestiti na prsa. Ukoliko novorođenče zaspe na prsima nakon kratkog vremena treba ga probuditi dodirom po nosiću ili uhu, koje po potrebi može biti i malo grublje kako bi bilo učinkovito. Nakon podoja novorođenče se ponovo izvaže kako bi vidjeli koliko je količinski pojelo. Nakon podoja važno je da se novorođenče dobro podrigne, kako bi se spriječile komplikacije, u vidu povraćanja, bljuckanja ili grčeva. Ukoliko novorođenče posiše malu količinu, majka se treba izdojiti i isto majčino mlijeko ponuditi novorođenčetu na bočicu.
Često se susrećemo sa problemom nedovoljne količine mlijeka kod majki u prvim danima po porodu, te novorođenče ostaje gladno, umori se sisanjem i nakon nekog vremena zaspe na dojci. Ukoliko se to stalno ponavlja potrebno je novorođenčetu uvesti mliječnu formulu adekvatnu za dob. Čak i u ovim slučajevima ne smijemo odustati od pokušaja poticanja laktacije te sve dok majka ima imalo mlijeka treba poticati dojenje i novorođenče stavljati prvo na prsa, a tek nakon podoja ponuditi nadohranu formulom. |
| |
KLJUČNE RIJEČI
dojenje, taktilna stimulacija, nenapredovanje na težini, ragade, zastojna dojka, probni podoj
ZAKLJUČAK
Vrijeme adaptacije majke i djeteta može biti duže tako da dojenje treba nastaviti. Boljom suradnjom i adaptacijom, kao i opuštenosti i smirenosti majke može se uspostaviti bolja laktacija pa će se dohrana vremenom moći prekinuti.
LITERATURA:
Stojanović, M. Prehrana za vrijeme dojenja.
Grgurić, J. Dojenje - zdravlje i ljubav.
Grgurić, J. Poremećaj hranjenja u djece - sve veći problem današnjice. MEDIX
Zakanj, Z. Grgurić, J.Utjecaj dojenja na pojavu poremećaja hranjenja u dječjoj dobi.Dojenje: vještinakojaseuči. |
|
|
