24. studeni 2009.
Zdravstvena njega bolesnika s kroničnom renalnom insuficijencijom
Božica Roginić; bacc.med.tech.
Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za hitnu internu medicinu

UVOD       
Kronična bubrežna bolest (KBB) je definirana kao oštećenje bubrega ili smanjenje bubrežne funkcije (glomerularna filtracija manja od 60 ml/min) s ili bez znakova oštećenja bubrega ako navedeni poremećaji traju najmanje tri mjeseca. Do gubitka bubrežne funkcije, te kronične bolesti bubrega (KBB) mogu dovesti različite bolesti.
KBB je značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu, a karakterizira je progresivno ožiljavanje bubrežnog parenhima, što konačno rezultira gubitkom bubrežne funkcije te potrebom za liječenje dijalizom. KBB je postala svjetski javno zdravstveni problem. Prevalencija bolesnika s nadomještanjem bubrežne funkcije je u Europi između 404 do 1022 na milijun  stanovnika. Trenutno se u svijetu oko 1 milijun ljudi liječi dijalizom. Potreba dijalize i dalje rastu zbog starenja populacije, hipertenzije te dijabetesa koji su među glavnim predisponirajućim čimbenicima za nastanak KBB.
U izlaganju su prikazane osnove zdravstvene njege bolesnika s kroničnom renalnom insuficijencijom, te specifičnosti koje karakteriziraju takove bolesnike.

RASPRAVA
Faktori rizika
Faktori rizika su podijeljeni na kliničke i na socijalno ekonomske. Među najznačajnijim kliničkim faktorima su hipertenzija, dijabetes, proteinurija i hiperuricemija.

Socijalno ekonomski faktori rizika KBB su: starija životna dob, spol, loše ekonomske prilike te niži stupanj obrazovanja.

Simptomi i znaci bolesti

MENTALNI SUSTAV

PROBAVNI TRAKT

REPRODUKCIJSKI
SUSTAV

pospanost suha, bolna usta manja zainteresiranost za seksualnu aktivnost
problemi sa spavanjem metalni okus neplodnost
glavobolja proljev erektilna/ejakulacijska disfunkcija
nemogućnost koncentracije žeđ smanjenje ili izostanak menstruacije
mrzovoljnost mučnina/povraćanje  
  gubitak apetita  
  štucavica  
     
MIŠIĆI
KRV
KOSTI
slabost u mišićima loša krvna slika bolovi u kostima
trzanje umor lomljive kosti
pečenje u stopalima pacijent lako prokrvari  
     
SRCE
KOŽA
URIN
visok krvni tlak žuti ten ili siva boja nikturija
edemi svrbež oligurija
tekućina oko srca suha ili ljuskava koža  
srčani problemi suha kosa  
 

Komplikacije kronične bubrežne bolesti su raznolike i zahvaćaju gotovo sve sustave u ljudskom organizmu.

 
Zbrinjavanje bolesnika s kroničnom bubrežnom insuficijencijom

Sveobuhvatna skrb za oboljele od KBB uključuje brojne aktivnosti. Kako se radi o kroničnim bolesnicima, ovaj odnos također uključuje i komunikaciju s bolesnikovom obitelji. Bubrežnog bolesnika u mnogim slučajevima, dijaliza sprječava u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života (radne navike, putovanja, druženja…). Svaki bubrežni bolesnik je jedinstven i zahtijeva individualiziran pristup.

 

Dijaliza
Ona predstavlja proces za održavanje života koji na umjetan način zamjenjuje funkciju bubrega. Pomoću dijalize se uklanjaju otpadni produkti mijene tvari, uklanja se višak tekućine te korigira razina elektrolita i acidobaznog statusa. Pacijentu je potrebna kad su bubrezi toliko oštećeni da više ne mogu uklanjati dovoljno vode i štetnih tvari. Postoje dvije vrste dijalize:

1. Ekstrakorporalna hemodijaliza (HD)

2. Intrakorporalna – peritonejska dijaliza

SESTRINSKE DIJAGNOZE KOD BOLESNIKA S KRONIČNOM BUBREŽNOM INSUFICIJENCIJOM
 
SESTRINSKE DIJAGNOZE
OPIS
Visok rizik za infekciju
Bubrežni bolesnik je podložan razvoju infekcije zbog invazivnog pristupa AV – fistuli ili CVK – u.
Socijalna izolacija
Bubrežni bolesnik se osjeća manje vrijednom osobom, stoga se često izolira od vlastite okoline. Najčešće se izolira jer smatra da nema vremena za sebe i društvo.
Deficit znanja
Nedostatak znanja često je povezan sa slabom pismenosti, amotivacijom.
Oštećenje self – image - a i samopoštovanja
Smanjeno poimanje sebe zbog liječenja dijalizom, gubitak samostalnosti, ograničenje vlastitih sposobnosti, socijalna izolacija, poremećaj self – imidža je usko povezan s poremećajem samopoštovanja, te opisuje negativne osjećaje.
Seksualna disfunkcija
Gubitak  sposobnosti da se odgovori na stimulacije erogenih zona, seksualna disfunkcija se očituje kao problem s postizanjem seksualnog užitka te gubitkom motivacije za seksualni užitak.
Pothranjenost
Pothranjenost može biti posljedica neodgovarajućeg unosa hrane, malapsorpcije, sustavnog gubitka nutritiva zbog zatajenja bubrega.
Visok rizik za hipervolemiju
Javlja se zbog nakupljanja tekućine i Na. Bubrežni bolesnik zbog hipervolemije postaje dispnoičan i vitalno ugrožen zbog porasta dušičnih spojeva.
Visok rizik za hipovolemiju
Hipovolemija može biti izuzetno kobna za bubrežnog bolesnika zbog pada tlaka, dehidracije. Najčešće se javlja zbog gubitka prevelike količine tekućine za vrijeme dijalize, te krvarenja.
Poremećen misaoni proces
Porast dušičnih spojeva u krvi dovodi najčešće do poremećaja misaonog procesa, bolesnik je zaboravljiv, ne sjeća se važnih događaja.
Visok rizik za oštećenje kože
S obzirom da se ureja kod bubrežnog bolesnika izlučuje putem kože javlja se svrbež koji često uzrokuje ne potrebna oštećenja kože u smislu ogrebotina.
Anksioznost
Anksioznost, strah i briga česti su osjećaji bubrežnog bolesnika.
Izbjegavanje putovanja
Bubrežni bolesnik izbjegava putovanja najčešće jer nema dovoljno Centara za dijalizu duž Hrvatske i Europe, stoga je prisiljen na dobro unaprijed isplaniran put koji je najčešće kratkotrajan.
Smanjena mogućnost obavljanja radne navike
Bolesnici na dijalizi su prvenstveno umirovljeni, mali dio njih zadovoljava radnu naviku
Žeđ
Zbog izbjegavanja i smanjenja unosa tekućine bolesnici su često žedni.
 

ZAKLJUČAK:

Kronična bubrežna bolest je svakim danom sve više u porastu kod nas i u svijetu, pa stoga zahtjeva naš interes i informiranje o potrebama naših bolesnika.
KBB je stanje koje kod bolesnika pridonosi čitavom nizu problema iz područja zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Na temelju utvrđenih problema možemo provoditi i čitav niz intervencija utemeljenih na znanju koje ćemo planski provoditi kod ovakvih bolesnika.

Da bi se ukazalo na važnost ovog problema postoji i poseban dan namijenjen prvenstveno bubrežnim bolesnicima i prevenciji bubrežnih bolesti. Taj dan je 13. ožujak.
 
 
Napomena: da biste rad pročitali u cijelosti možete se obratiti uredništvu - sestrinstvo@kbsm.hr
Copyright © Sva prava pridržana, KBSM