Klinika za kožne i spolne bolesti, Referentni centar za kronične rane MZSS RH u KBC-a „Sestre milosrdnice“ i Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju, Vinogradska c. 29, Zagreb tijekom 2012. godine organizirala je Tečaj stalnog medicinskog usavršavanja II. kategorije za medicinske sestre.

Urednice i voditeljice tečaja bile su prof.dr.sc. Mirna Šitum, voditeljica Referentnog centra za kronične rane MZSS RH, dr. med. Sanja Špoljar, voditeljica ambulante za flebologiju i kronične rane te, spec. dermatovenerologije i venerologije, Anđelka Brtan, dipl. med. techn., glavna sestra Klinike, Željkica Čubrilović, bacc. med. techn., glavna sestra Zavoda Klinike i Mira Čavka, med. sestra Ambulante za flebologiju i kronične rane.

Cijeljenje rane je dinamički proces koji na odgovarajući način dovodi do obnove tkivnog integriteta i funkcije. Kada je normalni proces obnove poremećen, nastaje kronična rana. Svaka rana koja ne zacijeli 6 do 8 tjedana smatra se kroničnom ranom. Rana je prekid anatomskog i funkcionalnog kontinuiteta tkiva ili organa. Ona može nastati djelovanjem mehaničkih, termičkih, kemijskih, bioloških električnih i kombiniranih čimbenika. Treba razlikovati akutne rane od kroničnih, iako su u biti, procesi cijeljenja jednaki, samo kod kroničnih rana dolazi do usporavanja cijeljenja zbog mnogih razloga. Njihovo liječenje i postupci brige oko zbrinjavanja su ipak različiti.
Sama bolest znatno umanjuje kvalitetu života bolesnika, osim što zahtijeva i kontinuiranu lokalnu terapiju, praćena je bolovima.
Cilj je ponovno uspostavljanje cjelovitosti oštećenog tkiva.
Kao što znamo kronične rane za posljedicu imaju bolove, infekcije, upale zglobova, kostiju i posljedično smanjenu pokretljivost. S obzirom da su proizvodi za njegu kroničnih rana temeljeni na naprednoj teoriji vlažnog cijeljenja rane i objedinjavanju aspekata liječenja kronične rane uključujući čišćenje, oslobađanje od pritiska te odabir prave obloge, cilj nam je bio educirati medicinske sestre i tehničare o osnovnim uzrocima nastanka potkoljeničnog vrijeda, savladati pravilnu procjenu vrijeda, odlučiti kako odabrati i primijeniti suvremene obloge u liječenju kroničnog vrijeda. Skrb za ranu ne podrazumijeva samo oblogu koja ide izravno na defekt, ona samo jednim segmentom pridonosi uspješnom liječenju.
Liječnici i medicinske sestre, moraju odlučivati o obradi rane na temelju pažljive procjene rane i dobroga poznavanja karakteristika i načina djelovanja pojedinih obloga

Izuzetno je važno pacijenta promatrati kao cjelinu, uzimajući u obzir i njegov opći status
Kvaliteta života sastoji se od nekoliko različitih aspekata čija se podjela donekle razlikuje ovisno o autoru, no najčešće se spominju:
fizičko funkcioniranje,